New York – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 28:
| gradonačelnik = [[{{#property:p6}}]]
}}
'''New York''' [<span class="IPA" style="font-family:Arial Unicode MS, Lucida Sans Unicode, Lucida Grande, TITUS Cyberbit Basic, Code2000, MV Boli, MS Mincho, Arial; text-decoration:none!important">nuːˈjɔːɹk</span>] je [[grad]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[New York (savezna država)|New York]]. Po popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živelo 8.175.133 stanovnika.<ref>{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/New_York_stplace2.html |title= New York Trend Report 2: State and Complete Places |accessdate=20. 12. 2012. |work= |publisher= |date=}}</ref> U gradskoj [[aglomeracija|aglomeraciji]] živi 22.313.756 ljudi (procjena 1. siječnja 2005). Kako bi ga se razlikovalo od savezne države New York, u Americi se često naziva ''New York City''. Nadimak grada je [[Big Apple]] ''(Velika jabuka).''
'''New York'''
[<span class="IPA" style="font-family:Arial Unicode MS, Lucida Sans Unicode, Lucida Grande, TITUS Cyberbit Basic, Code2000, MV Boli, MS Mincho, Arial; text-decoration:none!important">nuːˈjɔːɹk</span>]
je [[grad]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[New York (savezna država)|New York]]. Po popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živelo 8.175.133 stanovnika.<ref>{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/New_York_stplace2.html |title= New York Trend Report 2: State and Complete Places |accessdate=20. 12. 2012. |work= |publisher= |date=}}</ref> U gradskoj [[aglomeracija|aglomeraciji]] živi 22.313.756 ljudi (procjena 1. siječnja 2005). Kako bi ga se razlikovalo od savezne države New York, u Americi se često naziva ''New York City''. Nadimak grada je [[Big Apple]] ''(Velika jabuka).''
 
Danas obuhvaća, osim [[Manhattan]]a, i četvrti ''([[borough]]s)'' [[Bronx]], [[Brooklyn]], [[Queens]] i [[Staten Island]]. Metropolitansko područje New Yorka spada u gospodarski najznačajnije regije svijeta. U gradu se nalaze brojne arhitekturne znamenitosti, 500 galerija, oko 150 muzeja, više od 100 kazališta te više od 17.000 restorana.
 
Njujork se prvobitno zvao Novi Amsterdam, a [[1664]]. godine Englezi su mu dali ime Njujork (Novi Jork) u čast vojvode od [[Jork]]a. Njujork je jedan od najvećih gradova sveta, i sedište je velikih muzeja, galerija, međunarodnih [[korporacija]] i [[berza|berzi]]. Grad je i sedište svih međunarodnih ambasada pri [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenim nacijama]], čije se sedište takođe nalazi u Njujorku. Po popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živelo 8.175.133 stanovnika<ref name="census">{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/New%20York_stplace2.html |title= New York Trend Report 2: State and Complete Places |accessdate=21. 12. 2012. |work= |publisher= |date=}}</ref>, na 800 [[kilometar|km]]&sup2;. Njujork je najgušće naseljeni među većim gradovima u SAD. Blizu 800 jezika je u upotrebi<ref>[http://elalliance.org/ 800 jezika se govori u Njujorku], Pristupljeno 1.11.2013.</ref>, što ga svrstava na prvo mesto među gradovima sveta po jezičkoj raznovrsnosti.<ref>[http://www.nytimes.com/2010/04/29/nyregion/29lost.html?hpw&_r=0 Izgubljeni jezici] Pristupljeno 1.11.2013</ref><ref>[http://www.economist.com/node/21528592 The Economist] Pristupljeno 1.11.2013</ref> Prema procenama iz 2012. godine na širem gradskom području živi približno 19,8 miliona stanovnika.
 
Današnji simboli Njujorka su: [[Vol strit]], [[Kip slobode]] (poklon [[Francuska|Francuske]], podignut je [[1886]]), [[Bruklinski most]] (koji spada u najveće i najduže mostove sveta i spaja [[Menhetn]] i [[Bruklin]]), [[Empajer stejt bilding]], [[Krajsler zgrada]] itd. Tu je bio i [[Svetski trgovinski centar]], koji je srušen [[11. septembar|11. septembra]] [[2001]]. u terorističkom napadu. Poznata mesta su i [[Peta avenija]], [[Tajms skver]], [[Sentral park]], [[Muzej Metropoliten|Metropoliten muzej]] i [[Brodvej]], bulevar koji se proteže od juga do severa Menhetna, a u čijem centralnom delu (''Midtown'') se nalaze mnoga pozorišta.
 
Grad Njujork se nalazi u [[Njujork (država)|državi Njujork]]. Uže gradsko jezgro se sastoji iz pet gradskih opština: Bruklin, [[Bronks]], Menhetn, [[Kvins]], i [[Staten Ajland|Staten Ajland]] — od kojih bi svaka bila velegrad da se ne nalazi u Njujorku. One su se ujedinile u jedan grad [[1898]]. godine.<ref>[http://www.correctionhistory.org/html/chronicl/nycdoc/html/kbd_brnx.html Ujedinjenje gradskih oblasti] Pristupljeno 1.11.2013</ref>
 
U gradu se nalaze brojni univerziteti i koledži<ref>[http://www.ny.com/academia/colleges.html Njujorški koledži i univerziteti] Pristupljeno 3.11.2013</ref>, među kojima su najpoznatiji: [[Univerzitet Kolambija|Univerzitet Kolumbija]], [[Njujorški univerzitet]], [[Rokfelerov univerzitet]], koji se nalaze među prvih 35 u svetu.<ref>[http://www.shanghairanking.com/ARWU2013.html] Šangajska lista za 2013. godinu</ref>
 
Kada je Njujork preuzet od Holanđana, promenjen mu je prvobitni naziv, Novi Amsterdam, u Njujork, po engleskom vojvodi od Jorka i Olbenija (koji je bio brat engleskog kralja [[Čarls II Stjuart|Čarlsa II]]), 1664. Njujork je bio engleska kolonija, dok nije stekao nezavisnost, 4. jula 1776.<ref>State Symbols USA “[http://www.statesymbolsusa.org/New_York/name_origin.html New York State Name Origin]”.</ref>
 
== Geografija ==
Linija 50 ⟶ 58:
=== Klima ===
Grad se nalazi u zoni umerene klime. Prosečna godišnja temperatura je 12,5&nbsp;°C, a godišnja količina padavina prosečno iznosi 1.071 mm.
 
{{Klima grada
|Grad_genitiv=Njujorka
|Izvor=[http://www.crh.noaa.gov/product.php?site=NWS&issuedby=NYC&product=CLI&format=CI&version=1&glossary=1&highlight=off Average Weather for New York, NY]
| Jan_sr=0 | Jan_sr_pad=105
| Feb_sr=1 | Feb_sr_pad=80
| Mar_sr=6 | Mar_sr_pad=111
| Apr_sr=11 | Apr_sr_pad=109
| Maj_sr=17 | Maj_sr_pad=119
| Jun_sr=22 | Jun_sr_pad=98
| Jul_sr=25 | Jul_sr_pad=117
| Avg_sr=24 | Avg_sr_pad=107
| Sep_sr=20 | Sep_sr_pad=107
| Okt_sr=14 | Okt_sr_pad=98
| Nov_sr=8 | Nov_sr_pad=110
| Dec_sr=3 | Dec_sr_pad=100
| God_sr=12.6 | God_sr_pad=1261
| Jan_sr_min=-3 | Jan_sr_maks=3
| Feb_sr_min=-2 | Feb_sr_maks=5
| Mar_sr_min=2 | Mar_sr_maks=10
| Apr_sr_min=7 | Apr_sr_maks=16
| Maj_sr_min=12 | Maj_sr_maks=22
| Jun_sr_min=17 | Jun_sr_maks=26
| Jul_sr_min=21 | Jul_sr_maks=29
| Avg_sr_min=20 | Avg_sr_maks=28
| Sep_sr_min=16 | Sep_sr_maks=24
| Okt_sr_min=10 | Okt_sr_maks=18
| Nov_sr_min=5 | Nov_sr_maks=12
| Dec_sr_min=0 | Dec_sr_maks=6
| God_sr_min=8.8 | God_sr_maks=16.6
| Jan_a_maks=22 | Jan_a_min=-21
| Feb_a_maks=24 | Feb_a_min=-26
| Mar_a_maks=30 | Mar_a_min=-16
| Apr_a_maks=36 | Apr_a_min=-11
| Maj_a_maks=37 | Maj_a_min=0
| Jun_a_maks=38 | Jun_a_min=7
| Jul_a_maks=41 | Jul_a_min=11
| Avg_a_maks=40 | Avg_a_min=10
| Sep_a_maks=39 | Sep_a_min=4
| Okt_a_maks=34 | Okt_a_min=-2
| Nov_a_maks=29 | Nov_a_min=-14
| Dec_a_maks=24 | Dec_a_min=-25
| God_a_maks=41 | God_a_min=-26
|}}
 
Najtopliji mjesec je [[jul]] s prosečno 24,7&nbsp;°C, a najhladniji [[januar]] s -0,4&nbsp;°C.
Linija 86 ⟶ 138:
 
Veliki nestanak struje na severoistoku SAD-a [[14. 8.|14. augusta]] [[2003]]. pogodio je i New York. U gradu je održana konvencija [[Republikanska stranka|Republikanske stranke]] pre predsjedničkih izbora [[2004]].
 
== Izgled grada ==
=== Arhitektura ===
Izgled Njujorka je jedan od najprepoznatljivijih u svetu. On zapravo ima tri odvojena, podjednako poznata, izgleda: [[Srednji Menhetn]], [[Donji Menhetn]] i [[centar Bruklina]]. Njujork poseduje arhitektonski značajne zgrade, izgrađene u različitim stilovima: stil drugog francuskog carstva (The Kings County Savings Bank Building), [[gotički stil|gotički]] ([[Vulvort bilding]]), [[Art deko|Art Deko]] (Empajer stejt i Krajsler bilding), internacionalni stil ([[Nju skul]] i [[Lever haus]]) i post-modernu ([[AT&T Building]]).
 
Stambeni delovi grada imaju prepoznatljiv izgled i razlikuju se od [[oblakoder|solitera]] i poslovnih četvrti. Čine ih elegantne kuće od opeke i stambene zgrade građene tokom naglog proširenja grada od [[1870]]. do [[1930]]. Kamenje i cigle su postale glavni građevinski materijal pošto su drvene konstrukcije zabranjene nakon [[Veliki požar 1835.|Velikog požara]] [[1835]]. godine. Za razliku od [[Pariz]]a, koji je vekovima koristio sopstvenu kamenu podlogu, Njujork je uvek morao da dovlači građevinski materijal sa velikih udaljenosti. Zahvaljujući tome, njujorške stambene zgrade obiluju različitim teksturama kamena.
 
=== Gradske oblasti ===
{{Gradske oblasti Njujorka}}
[[Datoteka:5 Boroughs Labels New York City Map Julius Schorzman.png|right|250p|mini|Pet njujorških opština: '''[[menhetn|<span style="color:navy;">1:&nbsp;Menhetn</span>''']] '''[[bruklin|<span style="color:#da0;">2:&nbsp;Bruklin </span>''']] '''[[kvins|<span style="color:coral;">3:&nbsp;Kvins</span>''']] '''[[Bronx|<span style="color:red;">4:&nbsp;Bronks</span>''']] '''[[staten Ajland|<span style="color:purple;">5:&nbsp;Stejten Ajland</span>''']]]]
Njujork se sastoji od pet gradskih opština.<ref>{{Cite book|title=Regionalism and realism: A Study of Government in the New York Metropolitan Area |author=Benjamin, Gerald, Richard P. Nathan |year=1990|publisher=Brookings Institute |pages=59}}</ref> Svaka opština pripada odgovarajućem [[okrug (Sjedinjene Američke Države)|okrugu]] [[Njujork (država)|države Njujork]] kao na slici ispod. U samim opštinama postoje na stotine [[Susedstvo|gradskih četvrti]] i mnoge od njih poseduju značajnu istoriju. Ako bi opštine Bruklin, Kvins, Menhetn i Bronks bile nezavisni gradovi, svaka od njih bi mogla biti među deset [[Spisak gradova u SAD po broju stanovnika|najmnogoljudnijih gradova]] u Sjedinjenim Državama.
* '''[[Menhetn]]''' ([[Okrug Njujork (Njujork)|Okrug Njujork]]; procena ([[2009]]. godine) broj stanovnika: 1.629.054) je najgušće naseljena gradska opština i mesto gde se nalazi većina gradskih oblakodera, kao i čuveni [[Sentral park]]. Opština je finansijski centar grada i tu su sedišta mnogih velikih korporacija, [[Sedište Organizacije ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]], brojnih važnih univerziteta, kao i mnoge kulturne atrakcije. Može se reći da je Menhetn podeljen na [[Gornji Menhetn|Gornji]], [[Srednji Menhetn|Srednji]] i [[Donji Menhetn|Donji]]. Sentral park deli Gornji Menhetn na [[Gornja istočna strana (Menhetn)|Gornju istočnu stranu]] i [[Donju istočna strana (Menhetn)|Donju istočnu stranu]] a deo prema Bronksu naziva se [[Harlem (Njujork)|Harlem]].
* '''[[Bronks]]''' ([[Okrug Bronks (Njujork)|Okrug Bronks]]; broj stanovnika: 1.397.287) je najsevernija njujorška opština, mesto gde se nalazi [[stadion Jenkija]]. Ovde se nalazi i [[Koop siti (Bronks)|Koop siti]]. Osim male četvrti na Menhetnu poznate pod nazivom [[Marbl Hil (Njujork)|Marbl Hil]], Bronks je jedini deo grada Njujorka koji je se nalazi na kopnu Sjedinjenih Američkih Država. Ovde je i najveći [[Zoološki vrt u Bronksu|zoološki vrt]] u SAD koji se prostire na 265 [[hektar]]a (1,07km²) i u kome se nalazi 6.000 [[životinje|životinja]]. Bronks je mesto gde je nastala [[hip hop|rep]] i [[Hip hop]] kultura.
* '''[[Bruklin]]''' ([[Okrug Kings (Njujork)|Okrug Kings]]; broj stanovnika: 2.567.098) se nalazi na na zapadnom [[rt]]u [[Long Ajland]]a i predstavlja najmnogoljudniju opštinu Njujorka. Bio je nezavisan grad do [[1898]]. godine. Bruklin je poznat po svojoj kulturnoj, socijalnoj i etničkoj raznolikosti, nezavisnoj umetničkoj sceni, četvrtima i prepoznatljivom arhitektonskom nasleđu. Ovo je takođe i jedina opština van Menhetna koja ima svoj centar. Opština ima dugu obalu i [[Koni Ajland]] koji je osnovana 1870-ih kao jedno od prvih mesta za zabavu u zemlji.
* '''[[Kvins]]''' ([[Okrug Kvins (Njujork)|Okrug Kvins]]; broj stanovnika: 2.306.712) je najveća opština Njujorka po površini i predstavlja okrug SAD koji je etnički najraznovrsniji. Predviđa se da bi Kvins mogao da prestigne Bruklin po broju stanovnika i tako postane najmnogoljudnija gradska opština. Istorijski gledano, Kvins je nastao spajanjem malih gradova i sela koje su osnovali holandski doseljenici a danas je to stambeni deo Njujorka gde živi srednja klasa. Ovo je jedini veći okrug u SAD, gde je prosečan prihod među afroamerikancima, oko 52.000 [[američki dolar|$]] godišnje, veći nego među belcima. Ovde se nalazi [[Siti fild]], dom [[Njujork mets]]a, kao i [[Stadion Artur Eš|teren]] na kome se održava [[Otvoreno prvenstvo SAD u tenisu|Ju es open]]. Pored toga, ovde su i dva od tri glavna njujorška aerodroma: [[La Gvardia]] i [[Aerodrom Džon F. Kenedi]] (treći je aerodrom se nalazi u [[Nju Džerzi]]ju).
* '''[[Staten Ajland|Stejten Ajland]]''' ([[Okrug Ričmond (Njujork)|Okrug Ričmond]]; broj stanovnika: 491.730) od svih pet njujorških opština najviše podseća na prigradsku. Stejten Ajland je povezan sa Bruklinom preko [[Verrazano-Narrows]] mosta, a na Menhetn se putuje trajektom. Ovaj trajekt pod nazivom ''[[Trajekt Stejten Ajlanda]]'' je jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u Njujorku, jer pruža dobar pogled na [[Kip slobode]], [[ostrvo Elis]] i [[donji Menhetn]].
 
== Demografija ==
Linija 222 ⟶ 290:
Kritičari Giulianijeve inicijative ističu porast policijske brutalnosti prema pripadnicima manjina, pogotovo crnaca. Najpoznatiji ovakvi slučajevi bili su ubistvo nenaouružanog afričkog imigranta [[Amadou Diallo|Amadoua Dialla]] i zlostavljanje [[Haiti|haićana]] Abnera Louime.
 
=== GradoviKultura prijateljii znamenitosti ===
=== Pregled ===
U New Yorku se nalaze brojne arhitekturne znamenitosti, 500 galerija, oko 150 muzeja, više od 100 pozorišta, brojne robne kuće i oko 17.000 restorana. Na južnom i središnjem delu Manhattana prevladavaju neboderi; godine [[1902]]. izgrađena trouglasta zgrada [[Flatiron]] je među najstarijim neboderima na svetu. Poznati su i zgrada Woolworth iz [[1915]]., [[Chrysler Building]] iz [[1930]]. u stilu art-decoa, te [[1939]]. završeni kompleks zgrada [[Rockefellerov centar|Rockefellerovog centra]] u kojem se nalaze studiji TV-mreže [[NBC]]. Najviši neboder u gradu i jedna od najposjećenijih svetskih znamenitosti s 3,5 miliona posetilaca godišnje je [[Empire State Building]], dovršen [[1931]].
 
Najpoznatiji verski objekti u gradu su: [[katoličanstvo|katolička]] Katedrala [[sveti Patrik|svetog Patrika]] dovršena [[1879]]., tada najviša gradska građevina, zatim episkopalna (anglikanska) Katedrala svetog Ivana apostola (''St. John the Divine'') započeta [[1892]]., Crkva svetog Trojstva u srcu [[Njujorška burza|Wall Streeta]], Ujedinjena sinagoga konzervativnog Judaizma, i Katedrala Armenske apostolske crkve.
 
Zaštitni znak New Yorka je [[Kip slobode]] izgrađen [[1886]]. na Ostrvu slobode (''Liberty Island'', službeno deo države [[New Jersey]]) južno od Manhattana. Poznate građevne su i glavni newyorški put, godine [[1913]]. otvoreni [[Grand Central Terminal]], [[Brooklynski most]] (''Brooklyn Bridge'') koji povezuje Manhattan s Brooklynom, poznata sportska hala [[Madison Square Garden]], i koncertna dvorana [[Carnegie Hall]]. Na obali East Rivera nalazi se kompleks zgrada u kojem je sedište [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].
 
U znamenitosti grada ubrajaju se i stari stambeni kvart Brooklyn Heights, umetnički [[Greenwich Village]] u kojem se nalazi Gradsko sveučilište New Yorka (Sveučilište Columbia nalazi se na severu Manhattana) i slavoluk u spomen na [[George Washington|Georgea Washingtona]], te [[Ground Zero]], mesto na krajnjem južnom delu Manhattana na kojem su stajali tornjevi-blizanci Svetskog trgovačkog centra. U newyorškoj luci nalazi se i [[Ostrvo Ellis]] (''Ellis Island''), ulazna kontrolna tačka za brojne imigrante krajem [[19. vijek|19.]] i početkom [[20. vijek|20. veka]], danas muzej.
 
Poznati hoteli New Yorka su ''Plaza'' na raskrsnici 5. avenije i južnog kraja [[Central Park]]a (otvorena [[1907]].), ''Waldorf-Astoria'' na Park aveniji (otvoren [[1930]].), ''Carlyle'' na 76. ulici (otvoren [[1931]].) i ''Four Seasons'' na 57. ulici (otvoren [[1993]].)
 
== Turizam ==
{{poseban članak|Turizam u Njujorku}}
[[Turizam]] je jedna od najvažnijih industrijskih grana u Njujorku sa više od 40 miliona domaćih i stranih turista koji posete grad svake godine (ovaj statistički podatak važi za prethodnih pet godina).<ref name="стат.">[http://www.nycgo.com/articles/nyc-statistics-page Statistika Njujorka], Pristupljeno 03. 3. 2012.</ref> Glavne turističke atrakcije su [[Empajer stejt bilding]], [[Kip slobode]], [[Ostrvo Elis]]; [[Brodvej]]ska pozorišta, muzeji kao što je [[Muzej Metropoliten|Metropoliten]], zelene površine kao što su [[Sentral park]] i [[Vašington Skver park]], [[Rokfeler centar]], [[Tajms skver]], luksuzni šoping centri duž [[Peta avenija|Pete]] i [[Medison avenija|Medison avenije]] i događajima kao što su [[parada za Noć veštica u Grinvič Vilidžu]], [[Mejsi parada za Dan zahvalnosti]] i [[parada na dan Svetog Patrika]]. Tu su još i sezonske aktivnosti poput klizanja u Sentral parku, zimi na [[Trajbeka (filmski festival)|Trajbeka]] filmskom festivalu, kao i niz besplatnih predstava. Pored glavnih turističkih područja, posetioce privlače još i [[zoološki vrt u Bronksu]], [[Koni Ajland]] i [[Njujorška botanička bašta]].
 
U [[2010]]. godini, Njujork je posetilo skoro 49 miliona turista,<ref>{{cite news|url=http://articles.cnn.com/2011-01-04/travel/new.york.city.tourism_1_room-rates-hospitality-industry-job-data?_s=PM:TRAVEL |title=Njujork je privuka 48,7 miliona turista u 2010 |publisher=© 2012 Cable News Network. Turner Broadcasting System, Inc. All Rights Reserved|accessdate = 3. mart 2012}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nycgo.com/articles/nyc-statistics-page|title=Zvanični vodič grada Njujorka|publisher=© 2006–2011 NYC & Company, Inc. All rights reserved|accessdate = 3. mart 2012}}</ref> a taj broj je prevaziđen sa rekordnih 50 miliona turista u [[2011]]. godini.<ref>{{cite news|url=http://cityroom.blogs.nytimes.com/2011/12/20/as-city-closes-in-on-50-millionth-visitor-british-couple-to-be-feted/?scp=1&sq=tourists&st=Search|title=As City Closes In on 50 Millionth Visitor, British Couple to Be Feted|last=McGeehan|first=Patrick|publisher=© 2011 The New York Times Company|accessdate = 3. mart 2012}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.northjersey.com/news/135934558_NYC_reaches_goal_of_50_million_tourists.html|title=NYC reaches goal of 50 million tourists|publisher=© 2011 North Jersey Media Group|accessdate = 3. mart 2012}}</ref>
 
== Mediji ==
Njujork je centar televizijske, marketinške, muzičke, i izdavačke (novine i knjige) industrije, a takođe je najveće medijsko tržište u [[Severna Amerika|Severnoj Americi]] (posle njega slede [[Los Anđeles]], [[Čikago]] i [[Toronto]]).{{činjenica|date=01. 2014.}}<!--mrtva veza do 20. 12. 2013.--> Neki od gradskih medijskih [[Konglomerat (ekonomija)|konglomerata]] uključuju [[Tajm Vorner]], [[Tomson Rojters korporacija|Tomson Rojters]] korporaciju, [[Njuz korporejšon|Njuz korporaciju]], kompaniju [[Njujork tajms]], [[Narodna banka Srbije|NBS]] juniverzal, [[Herst korporacija]] i [[Viakom]]. Sedam od osam najvećih svetskih agencija za reklamiranje imaju svoja sedišta u gradu. Dve muzičke izdavačke kuće iz [[Muzička industrija|Velike četvorke]] se nalaze u Njujorku, [[Sony Music Entertainment]] i [[Warner Music Group]]. [[Universal Music Group]] i [[EMI]] takođe imaju velike kancelarije ovde. Jedna trećina svih nezavisnih američkih filmova je proizvedena u Njujorku.<ref name="NYC Media">{{cite web|title=Request for Expressions of Interest |publisher=The Governors Island Preservation & Education Corporation |year=2005|url=http://www.govisland.com/PDFs/RFEI/RFEI.pdf |format=PDF |accessdate=accessdate = 3. mart 2012 |archiveurl = http://web.archive.org/web/20080802030053/http://www.govisland.com/PDFs/RFEI/RFEI.pdf |archivedate = 2. avgust 2008}}</ref>
 
Više od 200 dnevnih i nedeljnih listova, kao i 350 časopisa imaju svoja predstavništva u gradu.<ref name="NYC Media" /> Izdavači knjiga zapošljavaju 25.000 ljudi.<ref>{{cite web|title=Media and Entertainment |publisher=New York City Economic Development Corporation |url=http://www.nycedc.com/Web/NYCBusinessClimate/IndustryOverviews/MediaEntertainment/MediaEntertainment.htm |archiveurl=http://web.archive.org/web/20080128210353/http://www.nycedc.com/Web/NYCBusinessClimate/IndustryOverviews/MediaEntertainment/MediaEntertainment.htm |archivedate = 28. 1. 2008. |accessdate=4. 3. 2012.}}</ref> Dve od tri nacionalne dnevne novine u Sjedinjenim Državama su iz Njujorka: [[The Wall Street Journal]] i Njujork tajms, koji je osvojio najviše [[Pulicerova nagrada|Pulicerovih nagrada]] za [[novinarstvo]]. Glavni tabloidi u gradu su: [[Njujork dejli njuz]] i [[Njujork post]]. U gradu se izdaje 270 novina i časopisa na više od 40 jezika, što je rezultat velike etničke izmešanosti.
 
Televizijska industrija koja je veoma razvijena u Njujorku zapošljava značajan broj radnika. Četiri glavne američke televizijske mreže imaju sedište u Njujorku: [[Ej-Bi-Si|Ej-Bi-Si]], [[Si-Bi-Es]], [[TV Foks (Srbija)|Foks]] i [[NBC|En-Bi-Si]]. Mnogi kablovski kanali se takođe nalaze u ovom gradu, uključujući [[MTV]], Foks njuz, [[Ejč-Bi-Ou|HBO]] i [[Komedi sentral]]. Godine [[2005]], više od 100 televizijskih emisija se snimalo u Njujorku.{{činjenica|date=01. 2014.}}<!--mrtva veza do 20. 12. 2013.--> [[Departman za informacionu tehnologiju i telekomunikacije grada Njujorka]] upravlja javnim radiodifuznim servisom [[nyctv]],<ref>NYCTV Official Home Page http://www.nyc.gov/html/media/html/home/home.shtml</ref> koji je proizveo nekoliko emisija koji su osvojili [[Nagrada Emi|Emi]] nagradu.
 
Njujork je i glavni centar u nekomercijalnih obrazovnih medija. Najstariji televizijski kanal sa javnim pristupom u Sjedinjenim Državama je [[Manhattan Neighborhood Network]], osnovan [[1971]]. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.mnn.org/ |title=Manhattan Neighborhood Network |publisher= |accessdate=4. 3. 2012.}}</ref> [[WNYC]] je javna radio-stanica koja je bila u vlasništvu grada do [[1997]]. godine i ona ima najveću slušanost među javnim stanicama u SAD.<ref>{{cite web|publisher=Radio Research Consortium |title=Top 30 Public Radio Subscribers: Spring 2006 Arbitron |date = 28. 8. 2006. |url=http://www.rrconline.org/reports/pdf/Sp06%20eRanks.pdf |format=PDF |accessdate=4. 3. 2012.}}</ref>
 
== Privreda ==
[[Datoteka:Nyse030803.jpg|mini|desno|250p|[[Njujorška berza]]]]
Njujork je globalni centar međunarodnog biznisa i [[Trgovina|trgovine]], i zajedno sa [[London]]om i [[Tokio|Tokijom]], najznačajniji je centar svetske privrede.<ref>{{Cite book|last=Sassen|first=Saskia|title=The Global City: New York, London, Tokyo |year=2001|publisher=Princeton University Press |edition=2nd |isbn=978-0-691-07063-6|authorlink=}}</ref> Središte je bankarstva i finansija, trgovine, saobraćaja, turizma, nekretnina, novih i tradicionalnih medija, oglašavanja, pravnih usluga, računovodstva, osiguranja, pozorišta, mode, i umetnosti u Sjedinjenim Državama. Njujorška gradska oblast je [[2010]]. imala bruto društveni proizvod od 1,28 biliona [[Američki dolar|dolara]],<ref>{{cite web|title=Gross Metropolitan Product|url=http://greyhill.com/gross-metropolitan-product|publisher=Greyhill Advisors|accessdate=5. 3. 2012.}}</ref> što predstavlja najveću regionalnu ekonomiju u SAD i, prema [[IT Week]], drugu po veličini jačinu gradske privrede iza japanske prestonice.<ref name="London ranked as world's six largest economy">{{cite web|url=http://www.accountancyage.com/aa/news/1774656/london-ranked-world-s-largest-city-economy|title=London ranked as world's six largest economy|publisher=ITWeek|accessdate=5. 3. 2012.}}</ref> Prema Cinco Dias, Njujork je kontrolisao 40 % svetskih finansija, čineći ga najvećim finansijskim centrom u svetu.<ref name="London vs. New York">{{cite web|url=http://www.cincodias.com/articulo/mercados/Londres-versus-Nueva-York/20080901cdscdimer_3/cdsmer/|title=London vs. New York, 2005–06|format=PDF|publisher=Cinco Dias|accessdate=5. 3. 2012.}}</ref><ref name="New York still World's Financal Capital">{{cite web|url=http://www.marketwatch.com/story/credit-crunch-shows-new-york-is-still-worlds-financial-capital/|title=London may have the IPOs&nbsp;... |publisher=Marketwatch|accessdate=5. 3. 2012.}}</ref><ref name="Is New York still the World's Financal Capital">{{Cite news|url=http://freakonomics.blogs.nytimes.com/2008/02/07/is-new-york-still-the-financial-capital-of-the-world/|title= Is New York Still the Financial Capital of the World?|work=New York Times|accessdate = 30. 8. 2009.|first=Stephen J.|last=Dubner|date=5. 3. 2012.}}</ref>
 
Mnoge velike korporacije imaju sedište u Njujorku, uključujući i njih sa 45 liste [[Fortune 500]].<ref>[http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune500/2011/cities/ ''Fortune'' 500 web site (cities)], retrieved July 21, 2011; ''Fortune'', Vol. 163, no. 7 (May 23, 2011), page F-45</ref> Njujork je takođe, jedinstven među američkim gradovima po velikoj broju stranih korporacija. Jedno od deset radnih mesta u privatnom sektoru grada je u inostranoj kompaniji.{{činjenica|date=01. 2014.}}<!--mrtva veza do 20. 12. 2013.--> [[Srednji Menhetn]] je najveći centralni poslovni distrikt u Sjedinjenim Državama. [[Donji Menhetn]] je treći po veličini centralni poslovni distrikt u Sjedinjenim Državama i dom [[Njujorška berza|Njujorške berze]], koja se nalazi na [[Vol strit|Volstritu]], a [[Nasdak|Nazdak]], predstavlja prvu i drugu berzu po veličini u svetu, kada se meri prosečan obim dnevnog trgovanja ukupna [[tržišna kapitalizacija]].<ref>{{cite web|last=Claessens|first=Stjin|title=Electronic Finance: Reshaping the Financial Landscape Around the World |publisher=The World Bank |month=September|year=2000|url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTENERGY/0,,contentMDK:20708340~pagePK:210058~piPK:210062~theSitePK:336806,00.html |format=PDF |accessdate=5. 3. 2012. |archiveurl = http://web.archive.org/web/20080804050013/http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTENERGY/0,,contentMDK:20708340~pagePK:210058~piPK:210062~theSitePK:336806,00.html |archivedate = 4. 8. 2008.}}</ref> Finansijske usluge donose više od 35% prihoda zaposlenima u gradu.<ref>{{cite web|url=http://www.newyorkfed.org/research/current_issues/ci12-1.pdf|format=PDF |title=Challenges Facing the New York Metropolitan Area Economy |author=Orr, James and Giorgio Topa |work=Current Issues in Economics and Finance&nbsp;– Second District Highlights |publisher=New York Federal Reserve |date=Volume 12, Number 1, January 2006|accessdate=5. 3. 2012.}}</ref>
 
Nekretnine čine glavnu stavku u gradskoj privredi, jer je ukupna vrednost sve imovine u Njujorku bila 802,4 milijardi dolara [[2006]]. godine.<ref name="NYC real estate">{{cite web|title=Tentative Assessment Roll: Fiscal Year 2008 |publisher=New York City Department of Finance |date = 15. 1. 2007. |url=http://www.nyc.gov/html/dof/html/pdf/07pdf/tent-ass-roll-07-08t.pdf |format=PDF |accessdate=5. 3. 2012.|archiveurl=http://web.archive.org/web/20070614001805/http://www.nyc.gov/html/dof/html/pdf/07pdf/tent-ass-roll-07-08t.pdf|archivedate = 14. 6. 2007.}}</ref> [[Tajm Vorner centar]] je imao najveću tržišnu vrednost u gradu i ona je iznosila 1,1 milijardu američkih dolara.<ref name="NYC real estate" /> Njujork je mesto gde se nalaze neke od najvrednijih nekretnina u SAD, ali i u čitavom svetu. U ulici [[Park avenija]] broj 450, nalazi se poslovna zgrada koja je prodata za 510 miliona dolara ili 17.104 $/m² u [[jul]]u [[2007]]. godine.<ref>Quirk, James. {{cite web|url=http://www.northjersey.com/page.php?qstr=eXJpcnk3ZjczN2Y3dnFlZUVFeXk4NDImZmdiZWw3Zjd2cWVlRUV5eTcxNjI5NzEmeXJpcnk3ZjcxN2Y3dnFlZUVFeXkyMg==|title= Bergen offices have plenty of space |archiveurl=http://web.archive.org/web/20071222235142/http://www.northjersey.com/page.php?qstr=eXJpcnk3ZjczN2Y3dnFlZUVFeXk4NDImZmdiZWw3Zjd2cWVlRUV5eTcxNjI5NzEmeXJpcnk3ZjcxN2Y3dnFlZUVFeXkyMg==|archivedate = 22. 12. 2007.}}, ''The Record (Bergen County)]]'', July 5, 2007. Accessed July 5, 2007. "On Monday, a 26-year-old, 33-story office building at 450 Park Ave. sold for a stunning $1,589 per square foot, or about $510&nbsp;million. The price is believed to be the most ever paid for a U.S. office building on a per-square-foot basis. That broke the previous record—set four weeks earlier—when 660 Madison Ave. sold for $1,476 a square foot."</ref>
 
Televizija i filmska industrija grada je druga po veličini u zemlji, posle [[Holivud]]a.<ref>{{cite web|url=http://www.nyc.gov/html/film/html/news/stats.shtml |archiveurl=http://web.archive.org/web/20080214051145/http://www.nyc.gov/html/film/html/news/stats.shtml |archivedate = 14. 2. 2008. |title=NYC Film Statistics |publisher=Mayor's Office of Film, Theatre, and Broadcasting |accessdate=5. 3. 2012.}}</ref> [[Kreativna industrija|Kreativne industrije]] poput [[Novi mediji|novih medija]], [[Oglašavanje|oglašavanja]], [[moda|mode]], [[dizajn]]a i [[Arhitektura|arhitekture]] računaju na zapošljavanje novih radnika, jer je velika konkurencija u ovim privrednim granama u Njujorku.<ref>{{Cite journal|last=Currid|first=Elizabeth|title=New York as a Global Creative Hub: A Competitive Analysis of Four Theories on World Cities |journal=Economic Development Quarterly |year=2006|volume=20 |pages=330-350 |doi=10.1177/0891242406292708 | issue=4}}</ref>
 
[[Visoka tehnologija|Industrije visoke tehnologije]] poput [[Biotehnologija|biotehnologije]], [[Razvoj softvera|razvoja softvera]], [[Dizajn video igara|dizajna video igara]] i internet usluga su takođe u porastu, zahvaljujući i tome što je grad polazna/završna tačka nekoliko transatlantskih magistralnih linija optičkih kablova.<ref>{{cite web|title=Telecommunications and Economic Development in New York City: A Plan for Action|publisher=New York City Economic Development Corporation |month=March|year=2005|url=http://www.nycedc.com/about_us/TelecomPlanMarch2005.pdf |archiveurl=http://web.archive.org/web/20080307231248/http://www.nycedc.com/about_us/TelecomPlanMarch2005.pdf |archivedate = 7. 3. 2008. |format=PDF |accessdate = 19. 7. 2006.}}</ref> Druge značajni sektori uključuju medicinska istraživanja i tehnologiju, neprofitne organizacije i univerzitete. Tekstil, hemikalije, proizvodi od metala, obrađena hrana i nameštaj su neki od glavnih proizvoda.{{činjenica|date=01. 2014.}}<!--mrtva veza do 20. 12. 2013.--> Industrija hrane ima vrednost od oko 5 milijardi dolara i zapošljava više od 19.000 stanovnika. [[Čokolada]] je vodeći prehrambeni izvozni proizvod, sa 234 miliona dolara prihoda svake godine.
 
== Gradovi prijatelji ==
New York ima ugovore o prijateljstvu i partnerstvu sa sljedećim gradovima:
 
.
{|
| valign="top"width="25%" |
Linija 240 ⟶ 347:
* [[Tokijo|Tokio]], [[Japan]]
|}
 
== Kultura i znamenitosti ==
=== Pregled ===
U New Yorku se nalaze brojne arhitekturne znamenitosti, 500 galerija, oko 150 muzeja, više od 100 pozorišta, brojne robne kuće i oko 17.000 restorana. Na južnom i središnjem delu Manhattana prevladavaju neboderi; godine [[1902]]. izgrađena trouglasta zgrada [[Flatiron]] je među najstarijim neboderima na svetu. Poznati su i zgrada Woolworth iz [[1915]]., [[Chrysler Building]] iz [[1930]]. u stilu art-decoa, te [[1939]]. završeni kompleks zgrada [[Rockefellerov centar|Rockefellerovog centra]] u kojem se nalaze studiji TV-mreže [[NBC]]. Najviši neboder u gradu i jedna od najposjećenijih svetskih znamenitosti s 3,5 miliona posetilaca godišnje je [[Empire State Building]], dovršen [[1931]].
 
Najpoznatiji verski objekti u gradu su: [[katoličanstvo|katolička]] Katedrala [[sveti Patrik|svetog Patrika]] dovršena [[1879]]., tada najviša gradska građevina, zatim episkopalna (anglikanska) Katedrala svetog Ivana apostola (''St. John the Divine'') započeta [[1892]]., Crkva svetog Trojstva u srcu [[Njujorška burza|Wall Streeta]], Ujedinjena sinagoga konzervativnog Judaizma, i Katedrala Armenske apostolske crkve.
 
Zaštitni znak New Yorka je [[Kip slobode]] izgrađen [[1886]]. na Ostrvu slobode (''Liberty Island'', službeno deo države [[New Jersey]]) južno od Manhattana. Poznate građevne su i glavni newyorški put, godine [[1913]]. otvoreni [[Grand Central Terminal]], [[Brooklynski most]] (''Brooklyn Bridge'') koji povezuje Manhattan s Brooklynom, poznata sportska hala [[Madison Square Garden]], i koncertna dvorana [[Carnegie Hall]]. Na obali East Rivera nalazi se kompleks zgrada u kojem je sedište [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].
 
U znamenitosti grada ubrajaju se i stari stambeni kvart Brooklyn Heights, umetnički [[Greenwich Village]] u kojem se nalazi Gradsko sveučilište New Yorka (Sveučilište Columbia nalazi se na severu Manhattana) i slavoluk u spomen na [[George Washington|Georgea Washingtona]], te [[Ground Zero]], mesto na krajnjem južnom delu Manhattana na kojem su stajali tornjevi-blizanci Svetskog trgovačkog centra. U newyorškoj luci nalazi se i [[Ostrvo Ellis]] (''Ellis Island''), ulazna kontrolna tačka za brojne imigrante krajem [[19. vijek|19.]] i početkom [[20. vijek|20. veka]], danas muzej.
 
Poznati hoteli New Yorka su ''Plaza'' na raskrsnici 5. avenije i južnog kraja [[Central Park]]a (otvorena [[1907]].), ''Waldorf-Astoria'' na Park aveniji (otvoren [[1930]].), ''Carlyle'' na 76. ulici (otvoren [[1931]].) i ''Four Seasons'' na 57. ulici (otvoren [[1993]].)
 
== Reference ==