Zlatno doba islama – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 5:
Početak Zlatnog doba se najčešće vezuje uz dolazak dinastije [[Abasidski Kalifat|Abasida]] na čelo Arapskog Carstva, odnosno [[Kalifat]]a godine 750. Iako je time, s obzirom na nastavak vladavine prethodne dinastije [[Omejadi|Omejada]] na Iberijskom polutoku (al-Andalus), trajno okončano političko jedinstvo islamske države odnosno islamske zajednice (''[[umma]]''), ono je za posljedicu imalo preorijentiranje muslimanskih vladara sa [[džihad]]a, odnosno [[muslimanska osvajanja|vanjskih osvajanja]] na unutrašnje reforme i konsolidaciju već osvojenih prostora na kojima počinje postepena [[arabizacija]] i [[islamizacija]] tamošnjeg stanovništva. Tako stvoreni islamski svijet je, s jedne strane, iz religijskih razloga (institucija [[hadždž]]a) i kroz razvijenu [[trgovina|trgovinu]] sačuvao međusobne ekonomske, a preko njih i kulturne veze; s druge strane je političko nejedinstvo omogućilo policentrični razvoj, odnosno stvaranje nekoliko suparničkih središta trgovine, kulture i nauke u različitim dijelovima islamskog svijeta. Od svih njih je najvažniji bio [[Bagdad]], koji je samo nekoliko godina nakon osnivanja postao abasidska prijestolnica i najveći grad na svijetu; veliki značaj su, međutim, zadržali i stara prijestolnica [[Damask]], ali i alternativna politička središta kao što su [[Kairo]], [[Kairuan]], [[Cordoba (Španija)|Kordoba]], [[Buhara]] i [[Samarkand]]. Nove okolnosti su, također, omogućile arapskim učenjacima i umjetnicima da postepeno asimiliraju, ali preuzmu obilježja ranijih kultura na prethodno osvojenim područjima; Zlatno doba je karakteriziralo intenzivno nastojanje da se sačuvaju ili islamu prilagode dostignuće ranije [[Antička Grčka|starogrčke]] i [[Perzija|perzijske]] kulture, a preko trgovine su se preuzimala i [[Kultura Kine|kineska]] i [[Kultura Indije|indijska]] dostignuća kao što su [[papir]] i [[decimalni sistem|decimalni brojevi]]. Osim [[Arapi|Arapa]], važnu ulogu za razvoj kulture i nauke u ovom periodu su imali i muslimanski ne-Arapi, ali i ne-muslimanski podanici Kalifata i muslimanskih država - [[kršćanstvo|kršćani]] i [[Jevreji]]. U tom periodu se na području islamskog svijeta kao ''[[lingua franca]]'' nametnuo [[arapski jezik]].
Kraj zlatnog doba je predmet rasprave među historičarima, kako po pitanju točnog datuma, tako i po njegovim uzrocima. Kao najčešći datum se navodi [[Pad Bagdada (1258)|pustošenje Bagdada]] od strane [[Mongolsko Carstvo|Mongola]] 1258. godine, prilikom koga je ne samo uništena znamenita [[Kuća mudrosti|biblioteka]], nego islamskom svijetu zadat psihološki udarac poslije koga se počeo sve više okretati samom sebi. Među historičarima je široko rasprostranjeno mišljenje da je islamski svijet tada počeo gubiti civilizacijsku utrku sa dotle zaostalim i inferiornim [[Zapadni svijet|zapadnim svijetom]], koji je u sljedećim vijekovima kroz [[Renesansa|Renesansu]] pokazao daleko više intelektualne fleksibilnosti i oko 1500. počeo s njime ravnopravno nadmetati da bi kasnije stekao tehnološku i drugu superiornost.
==V. također==
| |||