Graz – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
m popravak
Red 1:
{{Grad u Austriji
'''Graz''' ([[mađarski jezik|mađarski]] ''Grác,'' [[prekmurski jezik|prekmurski]] ''Gráca,'' [[slovenski jezik|slovenski]] ''Gradec)'' je drugi grad po veličini i broju stanovnika u [[Austrija|Austriji]]. Ima oko 250.099 stanovnika, od kojih su preko tisuću [[Hrvati|Hrvata]]. Glavni je grad savezne pokrajine [[Štajerska|Štajerske]], prostire se na oko 127 km². Smješten je u predalpskom prostoru, na sjevernom rubu Gradečkog polja (Grazer Feld). Kroz grad teče rijeka [[Mura]]. Ona je u ranijim razdobljima bila značajan gospodarski čimbenik kao prometnica. Graz se razvio uz važnu prometnicu između talijanskog i panonskog prostora na prijelazu preko Mure. Ta se prometnica križala s cestom koja je iz njemačkih vodila u hrvatske krajeve. Takav križišni položaj rano je utjecao na razvoj trgovine i obrta. Graz je danas, na tragu te tradicije, poznat po velesajmu koji se održava svako proljeće i u jesen. Grad je industrijsko te gospodarsko središte južnog dijela Austrije.
| naziv = Graz
| izvorni_naziv =
| slika = Graz clock tower1.jpg
| opis_slike = Toranj na Schloßbergu
| grb = Wappen Graz.svg
| država = {{AUT}}
| pokrajina = [[Štajerska (austrijska država)|Štajerska]]
| stanovništvo = 265 318 (2012. god.)
| gustina = 2 100
| površina = 127.56
| gšir = 47.4
| gduž = 15.26
| nadmorska_visina = 353
| veb-strana = [http://www.graz.at/ www.graz.at]
| lokacija =
}}
'''Graz''' ([[mađarski jezik|mađarski]] ''Grác,'' [[prekmurski jezik|prekmurski]] ''Gráca,'' [[slovenski jezik|slovenski]] ''Gradec)'' je drugi grad po veličini i broju stanovnika u [[Austrija|Austriji]] od 265 318 stanovnika, od kojih su značajan broj ljudi iz bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] ([[Slovenci]], [[Hrvati]], [[Bosanci]], [[Srbi]] itd). On [[glavni grad]] austrijske savezne pokrajine [[Štajerska (austrijska država)|Štajerske]].
==Geografske karakteristike==
''Graz'' se prostire na površini od 127.56 [[km²]], u predalpskom prostoru, na sjevernom rubu Gradečkog polja (Grazer Feld). Kroz grad teče rijeka [[Mura]]. Ona je u ranijim razdobljima bila značajan priredni faktor kao prometnica. Graz se razvio na važnom putu između talijanskog i panonskog prostora na prijelazu preko Mure. Taj put križao se sa drugim važnim putem koji je iz njemačkih zemalja išao u [[Panonija|panonsku nizinu]]. Taj položaj od [[Antika|antike]] je utjecao na razvoj trgovine i zanatstva. Graz je i danas, poznati trgovački centar u kom djeluje jedini austrijski međunarodni sajam Grazer Messe. Grad je poznato industrijsko, kulturno i obrazovno središte južnog dijela Austrije.
==Historija==
Prvi puta se spominje [[1128]]. godine, a tada su ga naseljavali pretežno slavenski stanovnici. U [[12. stoljećuvijek]]u je počeo proces njemačke kolonizacije južnoalpskog prostora. IzvorišteKako kolonistase biloobnavljala jetrgovina njemačkoi govornozanatstvo, područje.tako Sje jačanjemsve obrtaveći i trgovine dolazi do doseljavanjabroj bavarskih kolonista doseljavao u podgrađe utvrde na Schloßbergu koje se ubrzano razvijalopretvaralo u grad. Oni su postupnovremenom potisnuli slavenske starosjedioce. To je osim iz brojnih dokumenata vidljivo i u nazivu jer se jedno vrijeme mjesto nazivalo Bavarski Gradec (Bayrisch-Grätz). Ipak je u gradskoj toponimiji bila i dalje jasno vidljiva slavenska osnova na koju se postupno nadograđivalo njemačko govorno nazivlje.
 
U 12. stoljeću,Za vrijeme grofavladavine [[grof]]a [[Otokar III.|Otokara III.]] Traungovca u [[12. vijek]]u, postao je glavni gradprijestolnica Štajerske. Pripadnik obitelji [[Habsburg]] [[Leopold III.]] proglasio je [[1379]]. godine štajerski Gradec-Graz prijestolnicom svoje države. Car Fridrik III. je deset godina iz Graza kao prijestolnice vladao [[Sveto Rimsko Carstvo njemačke narodnosti|Svetim Rimskim Carstvom njemačke narodnosti]]. Car [[Ferdinand I.]] je svom sinu koji se zvao [[Karlo II.]] dao na upravu unutarnjoaustrijske zemlje ([[Štajerska]], [[Koruška]], [[Kranjska]] i [[Istra]]), a on je [[1564.]]. godine odabrao Graz za [[glavni grad]] zemalja kojima je vladao. U Grazu, koji je tada imao 30. 000 stanovnika, došlo je do izgradnje reprezentativnih zdanja. Karla je naslijedio sin Ferdinand koji je kasnije postao car. On je izgradio poznati mauzolej kraj katedrale u kojem je pokopan. Nakon njega Graz je prestao biti prijestolnica.
Prvi puta se spominje [[1128]]. godine, a tada su ga naseljavali pretežno slavenski stanovnici. U 12. stoljeću je počeo proces kolonizacije južnoalpskog prostora. Izvorište kolonista bilo je njemačko govorno područje. S jačanjem obrta i trgovine dolazi do doseljavanja bavarskih kolonista u podgrađe koje se ubrzano razvijalo. Oni su postupno potisnuli slavenske starosjedioce. To je osim iz brojnih dokumenata vidljivo i u nazivu jer se jedno vrijeme mjesto nazivalo Bavarski Gradec (Bayrisch-Grätz). Ipak je u gradskoj toponimiji bila i dalje jasno vidljiva slavenska osnova na koju se postupno nadograđivalo njemačko govorno nazivlje.
 
Potkraj [[16. stoljeće|16. stoljećavijek]]a Graz je postao središtemsjedište zapovjedništvakomande kojevojne krajine - koja je zapovijedalopod isobom hrvatskimimala područjemi -slovenske [[Slavonskai Vojnahrvatske Krajina]]krajeve. Iz grada se zapovijedalo glavnimtadašnjim vitalnim utvrdama [[Brežice]], [[Ptuj]], [[Varaždin]], [[Koprivnica]], [[Križevci]] i, [[Ivanić]]. Zanimljivo je da su u spomenutim utvrdama od 16. do [[18. stoljećavijek]]a zapovjednicikomandanti bili najčešće časnici podrijetlom[[oficir]]i iz Graza i njegove štajerske okolice. Od 16. do [[20. mnogovijek]]a Graz je hrvatskihbio studenatavrlo studiralocijenjeni u[[univerzitet]], Grazukoji paje dao brojne naučnike i danasnobelovce, tako da je na njegovim [[fakultet]]ima relativnostudiralo brojnapuno hrvatskamladih studentskaljudi zajednicasa uprostora ovombivše graduJugoslavije.
U 12. stoljeću, vrijeme grofa [[Otokar III.|Otokara III.]] Traungovca, postao je glavni grad Štajerske. Pripadnik obitelji [[Habsburg]] [[Leopold III.]] proglasio je [[1379]]. godine štajerski Gradec-Graz prijestolnicom svoje države. Car Fridrik III. je deset godina iz Graza kao prijestolnice vladao [[Sveto Rimsko Carstvo njemačke narodnosti|Svetim Rimskim Carstvom njemačke narodnosti]]. Car [[Ferdinand I.]] je svom sinu koji se zvao [[Karlo II.]] dao na upravu unutarnjoaustrijske zemlje ([[Štajerska]], [[Koruška]], [[Kranjska]] i [[Istra]]), a on je [[1564.]] godine odabrao Graz za glavni grad zemalja kojima je vladao. U Grazu, koji je tada imao 30.000 stanovnika, došlo je do izgradnje reprezentativnih zdanja. Karla je naslijedio sin Ferdinand koji je kasnije postao car. On je izgradio poznati mauzolej kraj katedrale u kojem je pokopan. Nakon njega Graz je prestao biti prijestolnica.
 
Potkraj [[16. stoljeće|16. stoljeća]] Graz je postao središtem zapovjedništva koje je zapovijedalo i hrvatskim područjem - [[Slavonska Vojna Krajina]]. Iz grada se zapovijedalo glavnim utvrdama [[Varaždin]], [[Koprivnica]], [[Križevci]] i [[Ivanić]]. Zanimljivo je da su u spomenutim utvrdama od 16. do 18. stoljeća zapovjednici bili najčešće časnici podrijetlom iz Graza i njegove štajerske okolice. Od 16. do 20. mnogo je hrvatskih studenata studiralo u Grazu pa i danas ima relativno brojna hrvatska studentska zajednica u ovom gradu.
 
== Gradovi prijatelji ==
Graz je zbratimljen sa sljedećim gradovima:
{| class="wikitable"
* [[Coventry]] ([[Velika Britanija]]), od [[1948]].
|- valign="top"
* [[Montclair]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), od [[1950]].
|
* [[Groningen]] ([[Nizozemska]]), od [[1965]].
* [[Darmstadt]]{{flag|UK}}, ([[NjemačkaCoventry]]), od [[19681948]].
* [[Trondheim]]{{flag|SAD}}, ([[NorveškaMontclair]]), od [[19681950]].
* [[Pula]]{{flag|Holandija}}, ([[HrvatskaGroningen]]), od [[19721965]].
* [[Trst]]{{flag|Njemačka}}, ([[ItalijaDarmstadt]]), od [[19731968]].
||
* [[Maribor]] ([[Slovenija]]), od [[1987]].
* [[Pécs]] ([[Mađarska]]){{flag|Norveška}}, od [[19891968]].
* [[Dubrovnik]]{{flag|Hrvatska}}, ([[HrvatskaPula]]), od [[19941972]].
* {{flag|Italija}}, [[Trst]] od [[1973]].
* [[Zadar]] ([[Hrvatska]]) - u fazi potpisivanja
||
 
* {{flag|Slovenija}}, [[Maribor]] ([[Slovenija]]), od [[1987]].
== Eksterni linkovi ==
* {{flag|Mađarska}}, [[Pécs]] od [[1989]].
* {{flag|Hrvatska}}, [[Dubrovnik]] od [[1994]].
|}
== Vanjske veze ==
{{Commons|Graz}}
* [http://www.graz.at/ www.graz.at]