Pećka patrijaršija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Patriarchate of Peć 2010.JPG
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 20:
 
=== Otomansko carstvo ===
 
[[1577]]. godine [[Mehmed-paša Sokolović]], [[veliki vezir]] (premijer) Osmanlijskog carstva poreklom iz pravoslavne [[Hercegovina|hercegovačke]] porodice, je ponovo ustanovio Pećku patrijaršiju na znatno proširenom području nadležnosti koje je obuhvatalo oblasti današnjeg [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Rumunija|Rumunije]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Na patrijaršijski presto je postavio svoga brata [[Makarije Sokolović|Makarija Sokolovićа]]. Posle obnovljenja Pećske Patrijaršije zaživeli su mnogi stari zapusteli manastiri. A patrijarh Makarije dobio je od sultana dopuštenje ne samo da popravlja oronule i razorene crkve i manastire, nego i nove da podiže. [[Turci]], koji su hteli da održe [[mir]], dozvoljavali su pećkim patrijarsima da lično sakupljaju materijalna sredstva za izmirenje obaveza prema turskoj blagajni. Zahvaljujući ovim velikim povlasticama, patrijarh Makarije je smatran "[[etnarh]]om srpskog naroda", a savremenici su ga nazivali "patrijarhom cele srpske zemlje i pomorskih i severnih krajeva i ostalih".<ref name="Tomanić">[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf MILORAD TOMANIĆ, SRPSKA CRKVA U RATU I RATOVI U NJOJ]</ref>
 
Linija 29 ⟶ 28:
Posle Jovana Kantula na čelo patrijaršije je došao [[Pajsije Janjevac]] koji je službovao od [[1614]]. do [[1647]]. godine. Za vreme njegove dugogodišnje uprave učinjeno je mnogo na obnovi hramova. Za razliku od svog prethodnika, on se odrekao akcija protiv Turaka i vratio se duhu makarijevskih vremena. Radilo se na jačanju Crkve, obnavljanju onoga što je zanemareno i upropašćeno tokom patrijarha Jovana i na poboljšanju poremećenih odnosa sa Turskom. Njegova uprava pećkom patrijaršijom bila je doba sređenih crkvenih prilika, usklađenih odnosa sa turskom vlašću, dok je pozna srpska umetnost u srednjevekovnim tradicijama doživela tada svoj drugi i poslednji procvat.<ref name="Tomanić"/>
 
[[Datoteka:Seoba-srba-1945.jpg|250px|thumb|250px|[[Velika seoba Srba]] sa [[Kosova]] pod vodstvom patrijarha [[Arsenije Crnojević|Arsenija Crnojevića]].]]
Pećki patrijarh [[Arsenije III Čarnojević]] (stolovao od [[1674]]-[[1690]]) je bio izuzetno angažovan u [[veliki bečki rat|austro-turskom ratu]] na strani [[Austrijsko carstvo|Austrije]]. Nije bio sklon [[Makarije Sokolović|makarijevskoj]] politici i saradnji sa [[Carigrad]]om, čak je pretio [[izopštenje]]m iz Crkve svima koji su u vezi sa Turcima.<ref>[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_8_l.html Vladimir Ćorović, Istorija Srba, Velika seoba Srba u Austriju]</ref> Nakon poraza Austrije, plašeći se osvete Turaka, Crnojević predvodi [[Kosovo|kosovske]] Srbe u [[Velika seoba Srba|Veliku seobu]] ka Ugarskoj. Posle velike seobe Srba, 1690. godine, kosovsko-metohijsko stanovništvo je vrlo razređeno.<ref name="Cvijić">[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Jovan Cvijić, Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]</ref>