Girolamo Savonarola – razlika između verzija

== Biografija ==

''Girolamo Savonarola'' dijete ''Niccola Savonarole'' i ''Elena Bonaccorsi'', stupio je [[1475]]. godine u [[Dominikanci|dominikanski]] [[samostan]] San Domenico u [[Bologna|Bologni]], <ref name=tre/>, namjeravajući studirati medicinu. Teološke studije završio je u [[Ferrara|Ferrari]] nakon tog je [[1481]]. poslan u samostan San Marco u [[Firenca|Firencu]]<ref name=tre/> gdje je postao profesor i lektor [[Biblija|Svetog pisma]]. ''Savonarola'' je bio zastupnik više teza o religiji i [[Crkva|crkvi]], koje je znao vatreno prenositi u svojim propovjedima - tako da je uzburkao ondašnju javnost u Srednjoj Italiji. Njegove najpoznatije teze bile su; besplatno opravdanje kroz vjeru u [[Isus Krist|Krista]], papini [[oprost]]i su bez vrijednosti, [[Papa]] nema pravo na nikakvu supremaciju, ključevi nisu dani [[Sveti Petar|Svetom Petru]] već crkvi, papa je [[antikrist]], papina [[ekskomunikacija]] je bez vrijednosti, te da je ispovijed kod svećenika nepotrebna.

Za vrijeme [[Talijanski rat 1494.–1495.|Prvog talijanskog rata]], na čelu [[Republika Firenca|Republike Firence]] bio je neodlučni i nesposobni [[Piero di Lorenzo de' Medici|Piero de' Medici]] koji se za invazije [[Francuska|francuskog]] [[kralj]]a [[Karlo VIII, kralj Francuske|Karla VIII.]] [[1494]]. na [[Republika Firenca|Republiku]] toliko smušeno ponašao i povlađivao Karlu VIII. , da je to nakraju dovelo do pobune stanovništva koji su ga optužili za izdaju i istjerali iz grada. Uspostavljena je republikanska i demokratska vlada kojoj je na čelo stao Savonarola.

On je uspio zavesti firentince svojim vatrenim govorima i obećanjima da će od Firence napraviti ''Božji grad''.

Firentinci su za njegove kratkotrajne vlasti prestali nositi raskošna odijela žarkih boja, a mnoge žene su otišle u časne sestre. Po gradu su česte bile lomače, na kojima su se palili predmeti taštine i luksuza; perike, parfemi, slike i drevni rukopisi. <ref name=tre/>''Savonarola'' je [[1496]]. u [[Firentinska katedrala|Katedrali Santa Maria del Fiore]] održao propovjed u kojoj je osudio moralnu pokvarenost pape [[Aleksandar VI.|Aleksandra Borgie]], pozvavši ljude da napuste [[Rim]], moderni Babilon, na koga će se uskoro izliti Božji gnjev. Dio njegova govora glasio je: "''Bježite iz Rima, jer Babilon znači zbrka, a Rim je pobrkao cijelo pismo, pobrkao je sve zablude, sve je pobrkao. bježite dakle iz Rima i pokajte se.''".

Savonarolin pad počeo je krajem [[1497]]. kad ga je [[Ekskomunikacija|ekskomunicirao]] papa [[Aleksandar VI.]]. <ref name=tre/>Te iste godine, Savonarola je krenuo u neuspjeli pohod na [[Pisa|Pisu]], skupi ratni pohod, koji je doveo je do nestašice hrane u Republici. Opće siromaštvo i nekoliko izoliranih slučajeva [[Kuga|kuge]], naveli su narod (koji ga je dotad bezgranično podržavao) da ga optuži za sve nevolje, vlast je preuzela revolucionarna vlada, a Savonarola je odveden pred [[Inkvizicija|inkvizicijski]] sud. Sud je čitao njegove "zablude" i zatražio od njega da ih porekne, Savonarola se nije htio odreći tog učenja, osuđen je na smrt, i zatim javno spaljen [[23. maj]]a [[1503]] sa svoja dva najbliža suradnika, a njegov pepeo bačen u obližnju rijeku Arno. <ref name=tre/>

[[Martin Luther]] smatrao je Savonarolu pretečom [[reformacija|reformacije]]. Kolika je u to vrijeme bila pokvarenost Rimske crkve svjedoči i izjava firetinskog političara [[Nicolo Machiavelli|Machiavellia]] (1469-1527), koji je izjavio: "''Jedna od dviju stvari mora doći na Rimsku crkvu, ili potpuna propast, ili vrlo teška kazna''".

 

== Literatura ==

* Pasquale Villari: ''Life and Times of Gioralamo Savanarola''

 

* [[Republika Firenca]]

 

[[sr:Ђироламо Савонарола]]

[[sv:Girolamo Savonarola]]

[[tr:Girolamo Savonarola]]

[[uk:Джироламо Савонарола]]