Manastir Studenica – razlika između verzija

}}</ref>

 

Manastir Studenica, posvećen [[Djevica Marija|Bogorodici]], je izvorna crkva svih kasnijih srpskih bogomolja. Njena izgradnja je trajala dugo, prva faza je dovršena u proljeće [[1196]]., kada je Stefan Nemanja napustio prijestolje i smjestio se u novoosnovanom manastiru. Kada se uputio za [[Hilandar]], njegov sin i nasljednik [[Stefan Nemanjić]] je preuzeo brigu za Studenicu. Nemanja je umro u Hilandaru [[1199]]. godine i njegov treći sin [[Sveti Sava|Sava]], nakon savjetovanja s braćom Stefanom i [[Vukan Nemanjić|Vukanom]], je prebacio njegove ostatke u Studenicu. Pod pokroviteljstvom Sv. Save, Studenica je postala političko, kulturno, ali i duhovno središte srednjovjekovne Srbije. Između ostalog, sv. Sava je sastavio i "Studenički [[tipikon]]", knjigu pravila u kojima opisuje život svog oca, sv. Simeona (Nemanja), čime opisuje dokaze duhovnog i [[monah|monaškog]] života svog doba.

 

Nakon pada posljednje srednjovjekovne srpske države 1459. godine, [[Osmansko Carstvo|Turci]] često napadaju samostan. Prva značajna restauracija izvršena je 1569. godine, kada su freske u Crkvi Djevice Marije preslikane. U ranom 17. stoljeću manatir su poharali potres i požar u kojima su zauvijek nestali većina povijesnih dokumenata i značajan dio umjetničke baštine.

 

[[Datoteka:Milutinst.jpg|thumb|200px|Kralj [[Stefan Milutin|Milutin]] s modelom Kraljevske crkve, freska iz Kraljevske crkve.]]

Crkva Djevice Marije je jednobrodna [[bazilika]] s [[kupola|kupolom]]. Izvana, crkva skladno ujedinjuje dva različita arhitektonska stila, [[Romanika|romanički]] i [[Bizantska umjetnost|bizantski]]. Spajanje ova dva stila prouzrokovala je stvaranje tzv. [[Raška škola|Raške škole]] arhitekture.

Sjevernije od vidikovca je samostansko sjedište iz 18. stoljeća koje je pretvoreno u muzej. U njemu su se nalazili vrijedni izlošci studeničkog blaga, koje je u čestim ratovima i pljačkama ozbiljno osiromašeno.

 

[[Datoteka:Studenica raspece.jpg|thumb|200px|''Raspelo'', freska iz Crkve Djevice Marije.]]

Umjetnički dosezi kiparstva u manastiru Studentica su najočitiji u četiri [[portal]]a Crkve Djevice Marije. Osobito na zapadnom portalu, u unutrašnjosti između narteksa i exo-narteksa. Na sjevernom zidu, ispod kupole, nalazi se prozor sačinjen od mnogo manjih kvadratnih ploča s uklesanim medaljonima koji predstavljaju osam fantastičnih životinja – simbola Djevičinih vrlina. Tu su također i dvije [[Rozeta (arhitektura)|rozete]] koje predstavljaju Božansko oko. Zidari koji su izveli ove radove su vjerojatno došli s [[Jadran]]skog područja, vjerojatno iz [[Kotor]]a gdje je Nemanja imao svoju palaču. Oni su ostavili i natpis na [[Ćirilica|ćirilici]] na [[timpan]]u zapadnog portala.

Ranije freske iz Kraljevske crkve predstavljaju najveće dostignuće [[Bizantska umjetnost|bizantske umjetnosti]] ove regije. Freske u Radoslavovom narteksu potječu iz 1230-tih i blisko su vezane s ostalim freskama glavne crkve. Sjeverna kapela, posvećena [[Sveti Nikola|sv. Nikoli]], sadrži grupu fresaka posvećenih životu sv. Nikole. U južnoj kapeli nalaze se portreti Nemanje, [[Stefan Nemanjić|Stefana prvovjenčanog]] i kralja Radoslava s ženom Anom. Na sjevernom zidu narteksa nalaze se tri velikana [[Srpska pravoslavna crkva|srpske crkve]] - nadbiskup Sava, [[Arsenije I Sremac|Arsenije]] i [[Sveti Sava II]] (Radoslavov brat).

 

* [[Srpski manastiri]]

* [[Sopoćani]]

 

{{Svjetska baština u Srbiji}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Srbiji]]

[[Kategorija:Srednjovjekovna Srbija]]

[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva]]

[[Kategorija:Manastiri]]

 

[[nl:Studenicaklooster]]

[[pl:Monaster Studenica]]

[[ru:Монастырь Студеница]]

[[sr:Манастир Студеница]]