Popularna kultura – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2) (robot Dodaje: id:Budaya popular
Xqbot (razgovor | doprinos)
m r2.7.3) (robot Mijenja: id:Budaya populer; kozmetičke promjene
Red 1:
'''Popularna kultura''' naziv je za zbroj određenih kulturalnih praksi, proizvoda i fenomena čije se zajedničko značenje konstituira u načelnoj opoziciji prema visokoj kulturi. [[Engleska|Engleski]] književni teoretičar [[Raymond Williams]], [[1976]]. predložio je tri određenja pojma ''popularno'':
 
* ''popularno'' je ono što se ''sviđa velikom broju ljudi''
* ''popularno'' kao suprotnost između visoke i popularne kulture
* ''popularno'' kao pojam koji se koristi za opisivanje kulture koju su ''ljudi proizveli sami za sebe''
Red 7:
Treće određenje, sukladno društvu kasnog kapitalizma, zahtijevalo je protudefiniciju, pa je britanski teoretičar kulturalnih studija Anthony Easthope, dopunio Williamsovu podjelu tvrdnjom u kojoj:
 
* ''popularno'' označava masovne medije koji su ljudima nametnuti komercijalnim interesima
 
* Za književna "djela", glazbu i vizualnu umjetnost niske vrijednosti rabe se također izrazi ''šund'' i ''kič''.
Red 15:
Postoje tri teorija rascjepa jedne jedinstvene, pred-moderne kulture na dvije nerijetko suprotstavljene kulture - visoku i popularnu.
 
* Prva, liberalna, tvrdi da popularna kultura oprimjerena modernim bestselerima i člancima u časopisima pruža puko ispunjene želje u različitim oblicima, dok strogost visoke kulture oprimjerena u uglednim romanima, pjesmama i dramama može pomoći čitatelju da se ''manje nedoraslo'' nosi sa stvarnim životom. Ova teorija zasniva se na psihološkoj, moralističkoj razlici između onih koji se pasivno podvrgavaju načelu užitka i onih koji se opiru samoobmanjivanju.
 
* Druga i treća teorija su marksističke, a razvile su se iz tvrdnji [[Karl Marx|Karla Marxa]] i Engelsa u ''Njemačkoj ideologiji'' da su vladajuće ideje svake epohe ideje valadajuće klase. Druga teorija tako tvrdi da u svijetu zrelog kapitalizma radnik postaje sve otuđeniji od proizvodnje i natjeran na potrošnju u slobodnom vremenu, pa se popularna kultura sve više prilagođava klasičnoj robnoj proizvodnji. U svijetu korporativnog kapitalizma i visoka kultura je obmanjujuća, međutim njezina joj transcedentnost obećava da se neće pretvoriti u potrošnu robu i zbog toga, za razliku od popularne kulture, ima afirmativan karakter.
Red 23:
=== Revizija teorija rascjepa ===
 
Sva tri pionirska određenja popularne kulture dolaze do rezultata u kojem je visoka kultura [[a priori]] dobra, a popularna kultura ''a priori'' loša. Reviziju ovakvih ranih socioloških, marksističkih i filozofskih uvida poduzeli su osnivači i sljedbenici osobitog interdisciplinarnog društveno-humanističkog studija nazvanog - [[Britanski kulturalni studiji]], koji su djelovali na Birminghamskom centru za suvremene kulturalne studije od [[1964]]. do kasnih 80-tih, kada Centar prelazi pod okrilje Sveučilišta u Birminghamu. Oni su - počevši od 19. stoljeća, pa sve do tada aktualne [[The Beatles|beatlesomanije]] - prateći iznimno brze promjene na polju kulture u Engleskoj - zakon o obveznom školovanju, masovna pismenost, pojava novih tehnologija i uspon masovnih medija poput [[Novine|novina]], [[radio|radija]], [[film|filma]]a i [[televizija|televizije]] itd. - pokušali analizirati pojavu i razvoj jedne sasvim nove kulture; kulture koja je nastajala daleko od tradicionalnih kulturalnih institucija kao što su [[škola]], [[Sveučilište]], [[muzej]], [[kazalište]] ili [[Religija|crkva]].
 
== Primjeri popularne kulture ==
Red 72:
[[he:תרבות פופולרית]]
[[hr:Popularna kultura]]
[[id:Budaya popularpopuler]]
[[it:Cultura di massa]]
[[ja:大衆文化]]