Razlike između izmjena na stranici "Novac"

Dodano 3.455 bajtova ,  prije 8 godina
m/м
Vraćene izmjene 92.36.247.77 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika JackieBot
m/м (Vraćene izmjene 92.36.247.77 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika JackieBot)
'''Novac''' je specifična [[roba]] koju je razvitak robne proizvodnje i razmjene izdvojio iz ostalog robnog svijeta da monopolski vrši ulogu općeg ekvivalenta. Na taj način novac predstavlja prometnu vrijednost koja je apstraktan izraz cjelokupnog bogatstva društvene zajednice, a ujedno služi i kao univerzalno sredstvo za međusobno uspoređivanje i razmjenjivanje svih proizvoda ljudskog rada.
' poznate legende o mnogim ostrvskim narodima Pacifika i Atlanskog okeana ,a koji su u tu svrhu koristili morske školjke.Što su bile egzotičnije i rjeđe,imale su i veću vrijednost.Takođe ,postoje zanimljive priče iz ne tako dalekih davnina o ogromnim komadima granita te monolitnih kamenčića , koje su neki dalekoistočni narodi koristili kao osnovno platežno sredstvo svoje kulture.Sa sve većim razvojem trgovine ,prekomorskih istraživanja te širenja svjetskog tržišta ,snažno jača i potreba za iznalaženjem nekakvog praktičnijeg i univerzalnijeg oblika određivanja vrijednosti.
 
Novac je ekonomsko dobro koje služi u razmjeni materijalnih dobara i usluga između učesnika u robnom prometu. On je nastao kao objektivna potreba efikasnijeg funkcionisanja robne proizvodnje. U toku svog istorijskog razvoja ulogu novca su obavljale veoma razliličite vrste materijala od stoke preko metala do današnjeg čistog papirnog novca. Razvoj novca je direktno vezan za razvoj robne proizvodnje. U početku su se robe mijenjale jedna za drugu (R-R) - trampa, u kasnijem periodu bilo je moguće za jednu vrstu robe dobiti bilo koju drugu ili više njih u istoj vrijednosti i na kraju se izdvojila jedna vrsta robe koja je postala opšti ekvivalent koju su prihvatali svi učesnici razmjene odnosno novac u današnjem smislu riječi.
 
Novac ima nekoliko društvenih funkcija. U funkciji mjere vrijednosti, novac svojom manjom ili većom količinom uptrebne vrijednost izražava vrijednost bilo koje vrste robe. Novac u funkciji sredstava prometa je posrednik u razmjeni, gdje se roba prvo prodaje za novac a on ponovo mijenja za željenu robu (R-N-R). Novac kao blago je novac koji se povlači iz opticaja i akumulira jer on kao simbol bogatstva i moći može da se pretvori u bilo koju drugu vrstu robe u svakom trenutku. U funkciji sredstva plaćanja novac ne mora da bude stvarno prisutan u momentu prodaje robe već se prihvata kao imaginarna vrijednost (pretpostavljeni novac), a stvaran novac se pojavljuje tek kad pristigne rok za plaćanje robe. Svjetski novac je takođe funkcija novca koja je značajna u međunarodnoj razmjeni i najčešće se upotrebljava kao sredstvo plaćanja razlike između uvoza i izvoza.
 
U opticaju postoje različiti oblici novca. Metalni novac odnosno kovanice su komadi metala (najčešće zlato) koji imaju tačno utvrđen kvalitet, oblik i težinu i koji je predstavljaju stvarnu vrijednost (zlato). Papirni novac za razliku od metalnog nema stvarnu vrijednost jer ne zavisi od zlata već od cijena dobara koja se mogu za njega dobiti. Kao kreditni novac koriste se mjenice (kao pismena garancija da će kupac platiti robu u predviđenom roku) i gotovinski ček (nalog banci za isplatu određene sume novca) jer su vremenom povjerioci ili prodavci shvatili da ih mogu koristiti u plaćanju svojih dugova.
 
Ukupna količina novca u opticaju ima veliki značaj u funkcionisanju neke privrede. Kada se pojavi veća količina novca u opticaju takva pojava se naziva inflacija a suprotno tome manja količina novca u opticaju od potrebne se naziva deflacija. Narušavanje monetarne ravnoteže odnosno ravnoteže između raspoložive količine novca i stvarne potrebe za novcem dovodi do zastoja u izvršavanju robno-novčanih transakcija i dospjelih obaveza.
 
 
== ISTORIJA NOVCA ==
' Prije nastanka samog novca u danas nam poznatom obliku i svrsi , njegovu osnovnu funkciju u ona pradavna vremena imala je na primjer stoka krupnog i sitnog zuba, školjke, krzno, žito, kakao i tome slično.O tome nam svjedoči i sam stari latinski naziv za novac- PECUNIA(pecus-govedo).U svjetu numizmatike odavno su već poznate legende o mnogim ostrvskim narodima Pacifika i Atlanskog okeana ,a koji su u tu svrhu koristili morske školjke.Što su bile egzotičnije i rjeđe,imale su i veću vrijednost.Takođe ,postoje zanimljive priče iz ne tako dalekih davnina o ogromnim komadima granita te monolitnih kamenčića , koje su neki dalekoistočni narodi koristili kao osnovno platežno sredstvo svoje kulture.Sa sve većim razvojem trgovine ,prekomorskih istraživanja te širenja svjetskog tržišta ,snažno jača i potreba za iznalaženjem nekakvog praktičnijeg i univerzalnijeg oblika određivanja vrijednosti.
Tako nastaje prvi novac,koji u svom prapočetku imao oblik grumena ,šipke ili predmeta od plemenitih kovina ,zlata i srebra.No takav prvobitni oblik novca ponovo nije bio baš praktičan ,jer bi se morao uvijek iznova vagati ,da bi se dobila realna vrijednost. S vremenom bivaju utvrđena osnovna pravila o težini i kvaliteti novca ,uključujući ono najvažnije ,da njegova nominalna vrijednost mora biti ista s vrijednošću stvarnog sadržaja takvog novca.Ali kasnije se od tih pravila odustalo ,jer se nije pokazalo dobrim u praksi.
Prvi novac ,sličan današnjem ,nastaje u 7.vjeku prije Hrista ,dakle prije 2700 godina.To se desilo u maloj državi koja se zvala Lidija u Maloj Aziji.Taj se pranovac izrađivao od elektruma ,pripodne lugure zlata i srebra.Kroz buduće vjekove osim elektruma se u izradi novca koristilo zlato ,srebro ,bakar ,bronza ,a poslednjih tek stotinjak godina još i nikal i željezo.Prvi su novci izrađivani potpuno ručno i ta se osnovna tehnika proizvodnje ustvari vrli malo kroz vrijeme mjenjalo sve do 16.vjeka kada su nastale prve mašine za njegovo kovanje.U 1.vjeku naše ere postojao je zanimljiv poslovni običaj dodatnog još obilježavanja novca simbolima ,monogramima ili imenima.
71

izmjena