Vance-Owenov plan – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
prošireno |
||
Red 30:
== Posljedice ==
Jedna od posljedica neprihvatanja mirovnog plana je [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukob bošnjačkih i hrvatskih snaga]] u Središnjoj Bosni, zbog nemogućnosti usklađivanja granica pokrajina. Pokazalo se da je jedna značajka Vance-Owenova plana bila neobično štetna. U [[siječanj]]skoj verziji, za razliku od prvobitne verzije predočene u [[listopad]]u, kantoni su na zemljovidu dobili "etničke" označnice, a istodobno je stvoren dojam da te granice nisu još konačne. To je izazvalo učinak koji se mogao predvidjeti, da iznova potakne jagmu za teritorije. Ovo je potaknulo nadmetanje između hrvatskih i muslimanskih snaga za neke dijelove srednje Bosne, gdje je živjelo izmiješano muslimansko i hrvatsko pučanstvo.<ref name="Malcolm"/>
Situacija se malo-pomalo pogoršavala pod utjecajem Vance-Owenova plana na početku 1993. godine. U veljači su pripadnici [[HVO]]-a opkolili muslimanske snage u Gornjem Vakufu, a na području između [[Vitez]]a i [[Kiseljak]]a (u osporavanoj zoni na zemljovidu Vance-Owenova plana) i muslimanske i hrvatske lokalne jedinice provodile su nešto što je u jednom izvještaju nazvano "etničkim čišćenjem na svoju ruku."<ref>Prema izvještaju Roberta Foxa, [[Daily Telegraph]], 2. ožujka 1993.</ref> Na početku travnja izbile su teške borbe između Muslimana i Hrvata u srednjoj Bosni, na području između [[Travnik]]a, Viteza i Zenice.<ref>Moore, "''Endgame in Bosnia''", str. 20.</ref> Specijalni izvjestitelj UN za ljudska prava [[Tadeusz Mazowiecki]] podnio je sljedećeg mjeseca izvještaj u kojem je jasno upozorio da Vance-Owenov plan potiče etničko čišćenje, ali tada je već bilo kasno.<ref>Prema izvještaju Michaela Binyona, [[Times]], 20. svibnja 1993.</ref>
==Izvori==
| |||