Ženevske konvencije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Vraćena izmjena 1084944 korisnika 92.36.238.118 (razgovor)
Red 17:
== Konvencije i dopunski protokoli ==
=== Prva ženevska konvencija ===
Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu - štiti ranjene i bolesne vojnike i osoblje koje ih njeguje, zgrade u kojima su smješteni i opremu koja se koristi za njihove potrebe. Uređuje uporabu znakova: crvenog križa i crvenog polumjeseca te crvenog dijamanta.Sedam osnovnih principa čine suštinu Pokreta Crvenog krsta. Usvojeni su na XX Međunarodnoj konferenciji u Ženevi 1965. godine. Države su dužne da u svako doba poštuju privrženost svih sastavnih dijelova Osnovnim principima Pokreta.
 
Humanost
Pokret CK/CP je nastao u želju da bez diskriminacije pruži pomoć ranjenicima na bojnom polju. Njegov cilj je da štiti život, zdravlje i poštovanje ljudske ličnosti.
Nepristrasnost
Pokret ne pravi razliku prema klasi ili rasi pojedinca, te nastoji da ublaži njihova stradanja rukovođen samo njihovim potrebama.
Neutralnost
Da bi sačuvao povjerenje svih Pokret se ne opredjeljuje u raspravama vjerske, klasne, rasne ili političke prirode.
Nezavisnost
Pokret je nezavistan, jer Nacionalna društva kao pomoćni organi humanitarnih službi svojih vlada, moraju sačuvati svoju autonomiju, da bi mogli djelovati u skladu sa principima.
Dobrovoljnost
Pokret ne pokreće želja za sticanjem koristi, on je dobrovoljan.
Jedinstvo
U jednoj zemlji može postojati samo jedno društvo CK/CP i ono mora biti dostupno svima i sprovoditi svoju djelatnost na cijeloj teritoriji.
Univerzalnost
Pokret je univerzalan, jer sva društva u njemu imaju jednak status, pomažu se i dijele jednaka prava.
U Sekreterijatu Međunarodne fedaeracije društava Crvenog krsta u Ženevi je trenuto registrovano 186 nacinalnih društava Crvenog krsta.
Postoji 7 reginalnih udruženja (International Federation East Africa, International Federation Southern Africa, International Federation West and Central Africa, International Federation Asia Pacific, International Federation Middle East and North Africa , International Federation Europe, International Federation Americas Zone).Crveni krst/polumjesec je najveći svjetski humanitarni pokret sa oko 97 miliona volontera širom svijeta koji štite ljudski život i zdravlje, osiguravaju da se poštuje ljudsko biće i sprečavaju ljudsku patnju, a sve bez diskriminacije bazirane na nacionalnosti, rasi, polu, vjerskim opredjeljenjima, klasi i političkim mišljenjima.
 
Anri Dinan, osnivač Crvenog krsta
Osnivanje Crvenog krsta
Za vreme Austrijsko-sardinijskoga rata 24. juna 1859. godine, kod Solferina na sjeveru Italije, sukobile su se austrijske vojne jedinice sa francusko-italijanskom vojskom. Krvava bitka koja je trajala 15 sati ostavila je sa sobom 40.000 ranjenih koji su umirali na bojnom polju. Sanitetske službe ne znajući da je bitka započela bile su daleko od ovog prizora. Svega nekoliko ljekara, koji su se tu zatekli, trudili su se da sa neznatnim sredstvima pruže pomoć ranjenicima, ali za većinu njih spasa nije bilo.
Anri Dinan (fr. Jean Henri Dunant 1828-1910) mladi trgovac iz Ženeve koji se zatekao u blizini bojnog polja, bio je svjedok strahovitog prizora. Vidjevši nevjerovatan broj ranjenika koji su se nalazili oko njega, vrlo brzo je ustanovio da je on sam nemoćan i pokušava da organizje dobrovoljce među lokalnim stanovništvom Solferina. Upornošču i (kasnije) čuvenim povikom „Tuttti fratelli!“-„Svi smo braća!“ uspio je u svom apelu.Tako je znatanbroj ranjenika odveden sa bojnog polja, u crkve i privatne kuće, gdje im je lokalno stanovništvo svim srcem pružilo pomoć.Krvavo iskustvo bitke kod Solferina navelo je Dinana da napiše knjigu "Sećanje na Solferino" u kojoj je izneo ideju za formiranje društva koje će delovati u ratnim situacijama. To društvo je osnovano 1863. godine, a 1864. godine usvojena je Ženevsku konvenciju prema kojoj se u ratu moraju poštedeti svi bolesni i ranjeni vojnici, i sanitetsko osoblje. Anri Dinan se nije samo borio protiv ratnih posljedica, već se borio i protiv samog rata. On je jednostavno htio da spriječi postojanje oružanih sukoba, nasilja i širenje istinskog mira. Godine 1901. dobio je Nobelovu nagradu za mir.
Ženevske konvencije.Ženevske konvencije su niz od četiri međunarodna sporazuma potpisanih u Ženevi (1864, 1906, 1929. i 1949. god.), čime su uspostavljeni humanitarni principi po kojima su zemlje potpisnice obavezne da se ponašaju prema neprijateljskim vojnicima i civilima za vreme ratnih sukoba.
 
=== Druga ženevska konvencija ===