Četnici – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinos)
prebačeno u poseban članak
Red 2:
 
'''Četnici''' je izraz koji se kolokvijalno koristi za paravojne formacije i/li s njima povezane pojedince i političke organizacije koji djeluju s pozicija ekstremnog [[srbi|srpskog]] nacionalizma ili [[velika Srbija|velikosrpske]] ideologije. Četnici su se prvi put pojavili krajem [[19. vijek|19.]] i početkom [[20. vijek]]a kao paravojne formacije koje su kao [[gerila]] djelovale na području tadašnjeg [[Otomanski Imperij|Otomanskog Carstva]] u cilju priključenja tih krajeva Srbiji. Za [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]] i prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata su djelovali kao neregularne formacije srpske vojske, a između dva rata kao režimska paravojna formacija [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] se četnicima nazivalo nekoliko paravojnih formacija od kojih je najpoznatija [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]]. Iza rata su četničke organizacije uglavnom djelovale u [[srpska politička emigracija|političkoj emigraciji]] (tzv. četnička emigracija), a za vrijeme [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] počinju legalno djelovati u [[Srbija|Srbiji]] i nekim drugim republikama [[bivša SFRJ|bivše Jugoslavije]]. Za vrijeme [[jugoslavenski ratovi|ratova 1990-ih]] neke od srpskih paravojnih formacija su se nazivale četnici. Ime četnici se od strane šovinistički raspoloženih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]] koristi kao pejorativan izraz za Srbe općenito.
 
== Rehabilitacija četništva ==
 
Buđenje pravoslavlja 1980-ih pratilo je i buđenje zanimanja za zabranjenu temu četništva u Drugom svjetskom ratu. I baš kao što su komunisti osudivali sve četnike odreda kao fašističke kolaboracioniste, tako je i sad reakcija srpskih nacionalista bila da ih podjednako nekritički hvale.<ref name="Malcolm">[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]</ref> [[Noel Malcolm]] smatra da je režim imao razloga požaliti što je predugo branio objektivno historijsko proučavanje ratnih zbivanja. Godine [[1985]]. objavio je [[Dobrica Ćosić]] roman u kojem je suosjećajno portretirao četnickog ideologa [[Dragiša Vasić|Dragišu Vasića]]. Iste je godine knjiga povjesničara [[Veselin Duretić|Veselina Duretića]] o četništvu predstavljena na promociji koju je priredila [[Srpska akademija nauka]]. Taj je dogadaj bio važna prekretnica, signal da kulturne vlasti u Beogradu mogu sada otvoreno očitovati srpski [[nacionalizam]].<ref name="Malcolm"/> U sijecnju [[1986]]. dvije stotine istaknutih beogradskih akademika i književnika potpisalo je peticiju u kojoj se govorilo o "albanskoj agresiji" i "[[genocid]]u" na [[Kosovo|Kosovu]], kako se "već decenijama vodi montirani politički proces srpskom narodu i njegovoj historiji", čime su sve "stare srpske pizme" izbile su na površinu.<ref>Magaš, Destruction of Yugoslavia, str. 50.</ref>
 
== Izvori ==