Sardeati – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
'''Sardeati''' su [[Iliri|ilirsko]] pleme za koje rimski istoričari kažu da pripada salonitanskom zaleđu, smješteno sjeverno od [[Knin]]a i oko gornjeg toka [[Una|Une]]. Bilo je to pleme srednje veličine sa 52 dekurije (roda). Njegovo ime nije epigrafski potvrđeno punim imenom, ''in situ'', nego samo u literarnim izvorima, što stvara poteškoće i s njegovim lociranjem. Ako, naime, eliminiramo [[Dalmati|Dalmate]], koji su u zadinarskoj Dalmaciji zauzimali [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Livanjsko|Livanjsko]] i [[Glamočko polje]], te [[Dicioni|Dicione]] na GrahovuGrahovskom polju i [[Mezeji|Mezeje]] na sjeveru između Grmeča[[Grmeč]]a i [[Kozara|Kozare]], pa do Vlašića[[Vlašić]]a na istoku, za smještaj Sardeata , metodom eliminacije, ostaje samo područje južnije od Grmeča, i to ono u dolini [[Unac|Unca]] i eventualno na dijelu Petrovačkog polja. To bi bile granice njihove epihorske civitas i kasnijeg rimskog municipija Sardiaticum - Sardeates.
 
Kao snažan argumenat za takvu projekciju govori i podatak iz 533. g. o formiranju nove biskupije u Ludrumu (Biskupija kod Knina). Novo-formiranoj biskupiji bile su dodijeljene četiri crkvene župe (parochiae), u stvari četiri (tadašnja) municipija — Magnioticum kod Drniša, Equitinum kod Sinja, Salviaticum na Glamočkom polju, a kao četvrti Sardiaticum = „zemlja Sardeata", koji se ne može lokalizirati oko Šipova, a još manje u sjevernoj Bosni, jer bi to bilo i suviše sjeverno od Ludruma (kod Knina). Ubikaciju Sarziatikuma u dolinu Unca dobro osvijetljava i arheološka topografija ove doline.
Red 7:
Rimljani i ovo područje konačno osvajaju 9. god. n.e, nakon propasti Batonovog ustanka. Antički Drvar, a s njim i cijela dolina, svojim položajem dobiva veliki prometni značaj. Ovuda prolazi itinerarska ceste Burnum—dolina Sane—Sisak („Via Claudia"), a jedan je put vodio i dolinom Unca, kroz [[Prekaja|Prekaju]], te tako ovu zatvorenu kotlinu vezivao i sa cestom koja je prolazila preko Glamočkog polja. I danas postoje miljokazi uz rimski put, na putu prema [[Oštrelj]]u. <ref>DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI -Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974</ref>
 
Uz pomenute puteve Rimljani grade, najprije fortifikacijske objekte ([[Drvar (selo)|Drvar selo]]), ali i naselja. Na Gradini Morača u [[Vrtoče|Vrtoču]] i danas se dobro naziru temelji neke rimske građevine monumentalnog profila, sudeći po brojnim dobro klesanim kvaderima.
Jedno rimsko naselje se razvilo na lijevoj obali Unca, otprilike 700 metara uzvodno od monumentalnog rimskog objekta na Gradini Morača. Prostiralo se u ravnici na površini od nekoliko hektara. Iako se areal ovog naselja ore, još se uvijek nalaze ulomci rimske keramike, opeka i crijepa, pa kamena iz temelja. Odavde potječe i ulomak are s posvetom , te ulomci stupova opeke iz hipokausta i drugo. 1893. g. su otkopani kasno-antički grobovi sa presvođenim grobnicama. Iz jednog groba potječe i ulomak nadgrobnog natpisa.<ref>ANTIQVI HOMINES BOSNAE -Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011</ref>