Rat u Hrvatskoj – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 81.94.2.230 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Ripchip Bot
Nema sažetka izmjene
Red 3:
|dio=[[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
|slika=[[Datoteka:Croatian War of Independence collage.jpg|270px]]
|caption=Epizode iz rata: Dubrovnik, [[vukovar]]ski toranj, uništen tenk na putu prema [[Drniš]]|datum= proljeće[[17. 19918.]] [[1990]]. <ref>Navode se razni datumi; neki kao početak uzimaju [[3117. martavgust]] [[19911990]], odnosno [[PlitvičkiBalvan krvavi Uskrsrevolucija]], drugi [[okršaj u Pakracu]] i [[Incident u Plitvicama]]</ref> – [[12. novembar11.]] [[1995]].
|mjesto=[[Hrvatska]]
|casus=protivljenje [[Srbi|Srba]] nezavisnosti Hrvatske
Red 25:
|notes=
}}
'''Rat u Hrvatskoj''' je naziv koji se koristi za niz povezanih oružanih sukoba koji su se za vrijeme i neposredno nakon [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] - od [[199117. 8.]] [[1990]]. do [[12. 11.]] [[1995]]. - odigravali na teritoriju današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] između hrvatskih vojnih, policijskih i paravojnih snaga s jedne, te paravojnih snaga pobunjenih hrvatskih [[Srbi|Srba]], odnosno snaga [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], koje je podržavala [[Jugoslavenska narodna armija]], a kasnije [[Srbija]].<ref name="Annex IV">{{cite web|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex IV - The policy of ethnic cleansing; Prepared by: M. Cherif Bassiouni.| publisher=[[UN]]| date=28 December 1994| url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/IV.htm|accessdate=19 March 2011}}</ref> U Hrvatskoj se za taj sukob koristi izraz '''[[Domovinski rat]]''' - dok se u engleskoj literaturi koristi i izraz '''Hrvatski rat za nezavisnost'''. Rat u Hrvatskoj se često uzima kao dio šire cjeline koju čini i [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992-1995). Nakon kolapsa komunizma u [[istočna Europa|istočnoj Europi]], cilj Hrvatske i Bosne i Hercegovine bio je stvaranje neovisnosti, dok su [[JNA]], srpski pobunjenici i paravojne formacije - pod organizacijom i komandom srbijanskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]<ref Name="Britannica"> {{cite web | url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/202210/fascism/219400/ Serbia | title = Fascism (politics) - Serbia | author = Robert Soucy | publisher = Encyclopaedia Britannica | Accessdate = 23.7.2011}} </ref><ref name="hrw1">{{cite news|title=Weighing the Evidence - Lessons learned from the Slobodan Milošević Trial|url=http://www.hrw.org/en/node/11081/section/5|publisher=[[Human Rights Watch]]|date = 13. 12. 2006.|accessdate=23.7.2011}}</ref> - imale cilj zadržati ta područja pod kontrolom Beograda uz pomoć "[[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]]" nesrpskog stanovništva i stvaranja dvaju novih srpskih država na tim teritorijima.
 
Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Srpski su vojnici zauzeli 14.760 km<sup>2</sup> ili 26% hrvatskog teritorija<ref name="Revija-Socijalna Politika"/>. [[UNHCR]] procjenjuje da je 1991. godine u Hrvatskoj bilo oko 500.000 prognanika i izbjeglica,<ref name="UNHCR"/> a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu.