Integrisanje umjetnosti u sociološki kontekst, započeto '''[[dadaizmom''']], predstavlja i samu suštinu umjetnosti pop. Smjer nastaje praktično u isto vrijeme u [[SAD]]-u i Engleskoj. Njegov glavni cilj je uzdizanje naizgled banalnih predmeta i proizvoda svakodnevnog modernog života u Umjetnost. Interesuje za estetske vrijednost tog trivijalnog repertoara industrijske revolucije u modernom društvu, čija je vrijednost naizgled samo upotrebna i na koji se poslije i ne obrača pažnja. Takozvana "figuracija" pop art-a, prvi put se javlja u sjevernoameričkoj umjetnosti kada, [[Robert Rauschenburg]] u svojim "combine paintings" koristi industrijske proizvode, fotografije i komade krpa. U to vrijeme [[Jasper Johns]] pravi slike čiji je motiv nacionalni simbol, zastava SAD-a, alterišući i mjenjajući njihov prepoznatljivi kolorit, igrajući se likovnim formalistićkim jezikom, bez naizgled, bilo kakvih drugih pretenzija. Takodje slika realistično, živim koloritom, konzerve piva "[[Campbell]]", kao ironičnu antitezu abstraktnom ekspresionizmu.
Dok su u Americi dadaističke [[demonstacije]] protiv "Umjetnosti", činile ćeliju začetnicu Pop art-a, u Engleskoj je to bila autoktona [[subkultura]], čije su glavne medije za rasprostiranje činile reklamne plakate, žuta štampa, lustracije naučne fantastike i stripa.
