Američki rat za nezavisnost – razlika između verzija

== Kanada ==

Za vrijeme bitaka u Bostonu, [[Kongres]] (vrhovno tijelo amerike) je pozvao [[Francuzi|Francuze]] u [[Kanada|Kanadi]] da im se pridruže kao četrnaesta [[kolonija]]. Međutim, kada se to nije dogodilo, Kongres je zapovijedio invaziju na Kanadu. Cilj je bio maknuti Britance iz dvije kanadske pokrajne - [[Québec]]a i [[Ontario (pokrajina)|Ontarija]].

 

Dana [[16. rujna]] [[1775]]. [[general brigadir]] [[Richard Montgomery]] krenuo je iz utvrde Ticonderoga na [[Montreal]] koji je pao [[13. studenoga]] iste godine. General [[Guy Carleton]], [[guverner]] Kanade pobjegao je u grad Québec.

Britanci su imali manjak regularne vojske nakon predaje generala Burgoyna kod Saratoge i teške muke s novačenjem Indijanaca. Britanci su podupirali njihove indijanske prijatelje svakakvim oružjima, te ih savjetovali na vojne prepade protiv civilnog stanovništva posebno u New Yorku, Kentuckyu i Pennsylvaniji.

 

 

Združenim napadima i masakrima Irokeza i lojalista u bitkama u [[Wyoming]] Valleyu i Cherry Valleyu isprovocirao je Washingtona da pošalje ekspediciju Sullivan u zapadni [[New York]] u ljeto 1779. Postrojbe Sullivana uništavali su zalihe hrane tjerajući tako Indijance u britanske baze u Kanadi.

Francusko-američka vojska brojala je 17 000 ljudi koji su se odlučili na [[Opsada Yorktowna|opsadu Yorktowna]]. Cornwallisov položaj je bio neodrživ i odlučuje se zajedno sa svojom vojskom predati Amerikancima 19. listopada 1781.

 

 

Predaja Britanca kod [[Yorktown]]a nije označavala kraj rata zato što su Britanci imali još 30 000

*[[Lojalisti (Američka revolucija)]]

 

{{Commonscat|American Revolutionary War}}

* [http://www.badley.info/history/American-War-of-Independence-USA.general.html Chronology of the American Revolutionary War]