Masakr u Sijekovcu – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
|||
Red 3:
{{Lokacijska karta|BiH|label=Sijekovac|lat=45.12|long=17.98|caption=Sijekovac}}
'''Incident u Sijekovcu''', također poznat kao '''napad na Sijekovac''', te '''pokolj u Sijekovcu''' označava događaje koji su se zbili [[26. ožujka|26.]] i [[27. mart]]a [[1992]]. u selu [[Sijekovac]] kraj [[Bosanski Brod|Bosanskog Broda]], a koji su rezultirali smrću više desetaka osoba [[Srbi|srpske]] nacionalnosti.
Do njih je došlo tokom [[raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]], odnosno eskalacije oružanih incidenata na području [[BiH|Bosne i Hercegovine]] koji će za nekoliko sedmica prerasti u [[rat u Bosni i Hercegovini]]. U ta dva dana su selo Sijekovac zauzele lokalne milicije organizirane u ([[Muslimani (narod)|muslimansku]]) [[Armija RBiH|Teritorijalnu odbranu BiH]] i [[Hrvatsko vijeće obrane]], i uz pomoć [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]]. Što se događalo nakon tog zauzimanje je predmet velikih kontroverza; srpski izvori tvrde da su muslimansko-hrvatske snage bez ikakvog povoda tada zapalile 50-ak kuća u selu<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=03&dd=26&nav_category=64&nav_id=420531|title=''18. godišnjica stradanja Srba''|date=26. III 2010|publisher=B92}}</ref> i poubijale žitelje srpske nacionalnosti. [[Helsinki Watch]], pak, prema navodima očevidaca, tvrdi da u pitanju nije bio pokolj nego oružani sukob u kome je stradalo 20-ak pripadnika [[JNA]] i srpskih paravojnih formacija, a da su civilne žrtve nastale "slučajno", kada su se mještani našli između dvije sukobljene strane.<ref name="Helsinki watch">[[#Helsinki Watch|Helsinki Watch, str. 45]]</ref> Napad na Sijekovac je, prema drugim izvorima, bio odgovor hrvatsko-muslimanskih snaga na pokušaj srpske strane da zauzme [[sava|savski]] most koji vodi prema Hrvatskoj<ref name="nyt-1992">{{cite news | newspaper = [[New York Times]]
| url = http://www.nytimes.com/1992/03/28/world/bosnia-asking-un-for-peace-forces.html?scp=1&sq=Sijekovac&st=cse
Linija 10 ⟶ 12:
| author = Chuck Sudetic
| accessdate = 2010-06-02
}}</ref> odnosno pokušaj, da se Bosanski Brod, koji je pod svoju vlast nastojala staviti [[Republika Srpska]], vrati pod službenu vlast Bosne i Hercegovine ili spriječi njegovo korištenje kao baza za [[rat u Hrvatskoj|nove srpske napade na Hrvatsku]]
==Broj žrtava i istraga==
Linija 16 ⟶ 18:
O događajima u Sijekovcu nakon rata nikada nije provedena službena istraga niti provedeno suđenje na kome bi se mogle ustanoviti činjenice. Zbog toga se često navode različiti podaci o broju žrtava - od 20, preko 47 do 60 ili 70.
Godine [[2004]]. je Federalna komisija za pronalaženje nestalih osoba, tijelo [[FBiH|Federacije BiH]], otpočelo iskopavanja kraj Bosanskog Broda lokacije za koje se vjerovalo da su u njoj pokopane muslimanske (bošnjačke) žrtve. <ref name="nato-nn-2004">{{cite web
| url = http://www.nato.int/sfor/media/2004/ms040811.htm
| title = EXHUMATIONS - Most victims suspected to be civilians from Vukovar
Linija 43 ⟶ 45:
| first = Željko
| coauthors = Matkić, Zoran}}</ref> Marko Jurišić, predsjednik Komisije, je izjavio da se "ne može ustanoviti" identitet ni nacionalnost žrtava, odnosno da se treba čekati stručna analiza.<ref name="vjesnik"/>
==Kontroverze ==
Događaji u Sijekovcu su predmet velikih kontroverzi, s obzirom da su se zbili u "delikatnom" trenutku, odnosno nekoliko dana dana prije 1. aprila 1992., datuma koji se službeno označava kao početak [[rat u BiH|rata u BiH]], kao i proglašenja nezavisnosti BiH. U vrijeme tih događaja je BiH još uvijek bila formalno dio raspadajuće [[SFRJ|Jugoslavije]], a Hrvatska, čije su snage sudjelovale u napadu na Sijekovac, poricala oružani angažman na tlu druge suverene države. Srpska strana tvrdi da su hrvatske i muslimanske snage bez ikakvog povoda poubijale civilno srpsko stanovništvo. Prilikom suđenja na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (MKSJ)]], obrana [[Milomir Stakić|Milomira Stakića]] i [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]] je pokolj u Sijekovcu kao dokaz da su rat prvi započeli Bošnjaci (Muslimani) i Hrvati napadom na Srbe.<ref>{{cite web
| url = http://secnet069.un.org/x/cases/stakic/trans/en/020514IT.htm
| |||