Razlike između izmjena na stranici "Vulkan"

Obrisana 593 bajta ,  prije 8 godina
m/м
Vraćene izmjene 94.250.24.98 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika GedawyBot
m/м (Vraćene izmjene 94.250.24.98 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika GedawyBot)
[[Datoteka:Mahameru-volcano.jpeg|250px|right|thumb|Vulkan Muhameru u Indoneziji]]
Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje magma izlazi na površinu Zemlje. Vulkani bitno utječu na oblikovanje Zemljinog reljefa. Na Zemlji, njih najčešće susrećemo na rubovima litosfernih ploča. Vulkan može biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj blizini. Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano povećava. Na vrhu kupole se nalazi krater a veza između kratera i vulkanskog ognjišta čini vulkanski kanal.
 
Prodor magme može se dogoditi iz više razloga kao što su tektonski utjecaji i promjene dubinskog tlaka koji je guraju, visoka temperatura (600 do 1200 °C) koja povećava pokretljivost magme te tali stijene ili zbog plinova i para koji povećavaju uzgon magme. Magmu na površini Zemlje nazivamo lava.
'''Vulkan''' je [[geološki oblik]] (najčešće planina, no ima i podmorskih vulkana) gdje [[magma]], piroklastični materijal te različiti plinovi i pare izlaze na površinu [[Zemlja (planet)|Zemlje]] ili nekog drugog [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]].
Magma može izbijati na površinu na dva načina:
 
1. Izlijevanjem - magma izbija polagano i jednolično, zbog čega nastaju bazaltni pokrovi primjeri: SAD, poluotok Dekan, Kamčatka, Island...,
Na [[Zemlja (planet)|Zemlji]] se vulkani najčešće javljaju na granicama [[tektonska ploča|tektonskih ploča]], no vulkani postoje i na tijelima koja nemaju tektonske ploče ([[Venera (planet)|Venera]], [[Io (mjesec)|Io]])
2. Erupcijom - eksplozivno, nastaje zbog velike količine nakupljenih plinova i vodene pare. Popraćeni su potresima, a zabilježeni su i slučajevi katastrofalnih posljedica za okolinu. (St. Helens 1980.g, Krakatau 1883.g, Mont Pele 1902.g).
 
Osim lave iz vulkana mogu izbijati i vulkanske bombe - veći komadi lave koji prilikom hlađenja dobivaju vretenast oblik, vulkanski blokovi – zdrobljeni piroklastični materijal koji može težiti i po nekoliko tisuća tona, vulkanski prašinac ili tuf – vulkanski pepeo pomiješan s vodom te lapile – užareno kamenje veličine šljunka. Vulkanska aktivnost često je praćena popratnim pojavama, izbijanjima vodene pare, različitih plinova i kemijskih spojeva.
Naziv "vulkan" potječe od [[rimska mitologija|rimskog boga]] [[Vulkan (mitologija)|Vulkana]], boga vatre i vulkana.
Fumarole su otvori iz kojih izbija vodena para, a iz solfatara izbija sumporovodik (H2S). Mfeti su otvori iz kojih izbija ugljikov dioksid, CO2. Vulkanska područja često prate termalni i mineralni izvori. Gejziri su otvori iz kojih zbog visokog tlaka izbija vrela voda i vodena para. Najpoznatiji gejzir je onaj u Nacionalnom parku Yellowstone, Old Faithful.
 
Vulkane možemo svrstati po njihovim svojstvima.
Vulkanima se bavi [[vulkanologija]].
Tako postoje stratovulkani – vulkani sa slojevitim strukturama koja nastaje izmjenjivanjem izljeva lave i pepela, vulkani u obliku štita – koji zbog izbijanja lave dobiju izgled štita (npr. Havaji, Island, Mauna Loa), supervulkane – veliki vulkani koji imaju potencijalno veliku razornu moć i utjecaj na okolinu (npr. Yellowstone Caldera).
 
Vulkani postoje i pod morem pa tako imamo i podvodne vulkane koji nerijetko stvaraju nove otoke. (npr. Havaji).
== Tipovi vulkana ==
Aktivni vulkani na Zemlji tvoje vulkanske zone. Najaktivnija vulkanska zona je ona koja oktužuje Tihi ocean, još se naziva Pacifički vatreni krug. Nakon nje ona duž Središnjeg atlantskog hrbata. Okomito na te dvije zone pruža se sredozemna zona, od američkog do euroazijaskog jarka (pukotine), a tamo je zabilježena velika vulkanska aktivnost s puno manjih vulkana ali i nekih koji su malo veći (npr. Kilimandžaro)
 
U blizini vulkana područje je vrlo bogato rudama i termalnim iorima, a tlo je veoma plodno, no živjeti u blizini vulkana je vrlo opasno što nam svjedoči i primjer Kratakaua – vulkanskog otoka koji je nakon 200 godina mirovanja eksplodirao, 1883.g. Ta je eksplozija raznijela veći dio otoka ali povećala dva susjedna otoka. Pretpostavlja se da je to bio najglasniji zvuk u zabilježen u povijesti, čuo se u krugu od 5000 kilometara. Posljedice eksplozije bile su velike štete i plimni val visine 36 metara koji je uzeo 36 000 života.
Tipično građeni vulkani su čunjasta brda na čijem vrhu se nalazi ljevkasto proširenje, odnosno [[krater]], koji se u unutrašnjosti produžuje u vulkanski kanal, a taj vodi do vulkanskog ognjišta gdje se nalazi izvor vulkanskog materijala. Svi se vulkanski brežuljci sastoje od skrućene [[lava|lave]] i piroklastičnog materijala.
Nešto slično se dogodilo i s vulkanom Mont Pele koji je uništio grad St. Pierre kada je iz kratera izbio užareni oblak s vodenom parom, sumpornom kiselinom i drugim materjalom, srušio se na grad i okolicu, potpuno uništio zgrade i polja te je 26 000 ljudi poginulo.
 
Tako je i planina St.Helens u američkoj saveznoj državi Washington erumpirala 1980.g, eksplozija je raznijela vrh vulkana a uokolo su letjele stijene veličine autobusa. Pretpostavlja se da je erupcija imala snagu 500 atomskih bombi, jer su sva stabla na području od 600 četvornih kilometara sravnjena sa zemljom.
Osim pojedinačnih vulkana, postoje i linearne, pukotinske [[erupcija|erupcije]], gdje se lava i ostali vulkanski materijal izliva na površinu kroz pukotine u [[litosfera|litosferi]], od kojih su najpoznatije one na [[Island]]u.
Zanimljivo bi bilo spomenuti još i Maunu Keu, vulkansku planinu na Havajima koja je, mjerena od dna Tihog oceana, vsoka 10.203 metara što je za oko 2,5 km više od Mount Everesta. Naziv "vulkan" potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i vulkana. Vulkanima se bavi vulkanologija.
 
Vulkani se, osim po obliku, razlikuju i po načinu erupcije.
[[Datoteka:Example.jpg]]
{{Commonscat|Volcanoes}}
 
[[Kategorija:Geologija]]
[[Kategorija:Vulkani| ]]
 
[[af:Vulkaan]]
[[an:Vulcán]]
[[ang:Fȳrbeorȝ]]
[[ar:بركان]]
[[arz:بركان]]
[[ast:Volcán]]
[[az:Vulkan]]
[[ba:Вулкан]]
[[bat-smg:Vulkans]]
[[be:Вулкан]]
[[be-x-old:Вулькан (геалёгія)]]
[[bg:Вулкан]]
[[bn:আগ্নেয়গিরি]]
[[bo:མེ་རི།]]
[[br:Menez-tan]]
[[bs:Vulkan]]
[[ca:Volcà]]
[[ckb:گڕکان]]
[[co:Volcanu]]
[[cs:Sopka]]
[[cv:Вулкан (геологи)]]
[[cy:Llosgfynydd]]
[[da:Vulkan]]
[[de:Vulkan]]
[[el:Ηφαίστειο]]
[[en:Volcano]]
[[eo:Vulkano]]
[[es:Volcán]]
[[et:Vulkaan]]
[[eu:Sumendi]]
[[fa:آتشفشان]]
[[fi:Tulivuori]]
[[fiu-vro:Tulõmägi]]
[[fr:Volcan]]
[[fur:Vulcan]]
[[fy:Fulkaan]]
[[ga:Bolcán]]
[[gan:火山]]
[[gd:Beinn-theine]]
[[gl:Volcán]]
[[gu:જ્વાળામુખી]]
[[he:הר געש]]
[[hi:ज्वालामुखी]]
[[hr:Vulkan]]
[[ht:Vòlkan]]
[[hu:Tűzhányó]]
[[hy:Հրաբուխ]]
[[ia:Vulcano]]
[[id:Gunung berapi]]
[[io:Volkano]]
[[is:Eldstöð]]
[[it:Vulcano]]
[[ja:火山]]
[[jv:Gunung geni]]
[[ka:ვულკანი]]
[[kbd:Къэбэкъауэ]]
[[kk:Жанартау]]
[[kn:ಜ್ವಾಲಾಮುಖಿ]]
[[ko:화산]]
[[ksh:Vulkahn]]
[[ku:Volkan]]
[[ky:Жанар Тоо]]
[[la:Mons ignifer]]
[[lb:Vulkan]]
[[li:Vulkaan]]
[[lmo:Vulcan]]
[[ln:Ngómbá-mɔ̌tɔ]]
[[lt:Ugnikalnis]]
[[lv:Vulkāns]]
[[mk:Вулкан]]
[[ml:അഗ്നിപർവ്വതം]]
[[mn:Галт уул]]
[[mr:ज्वालामुखी]]
[[ms:Gunung berapi]]
[[my:မီးတောင်]]
[[nah:Tletepētl]]
[[nds:Vulkan]]
[[nds-nl:Vulkaan]]
[[nl:Vulkaan]]
[[nn:Vulkan]]
[[no:Vulkan]]
[[nrm:Montangne dé feu]]
[[oc:Volcan]]
[[om:Volcano]]
[[pap:Volkan]]
[[pl:Wulkan]]
[[pnb:اگ والا پعاڑ]]
[[pt:Vulcão]]
[[qu:Ariq]]
[[ro:Vulcan (geografie)]]
[[ru:Вулкан]]
[[rw:Ikirunga]]
[[sa:अग्निपर्वतः]]
[[sc:Vulcanu]]
[[scn:Vurcanu (gioluggìa)]]
[[sco:Volcanae]]
[[si:යමහල්]]
[[simple:Volcano]]
[[sk:Sopka]]
[[sl:Ognjenik]]
[[sn:Chikwatamabwe]]
[[so:Fulkaano]]
[[sq:Vullkani]]
[[sr:Вулкан]]
[[sv:Vulkan]]
[[sw:Volkeno]]
[[ta:எரிமலை]]
[[te:అగ్నిపర్వతం]]
[[tg:Вулқон]]
[[th:ภูเขาไฟ]]
[[tl:Bulkan]]
[[tr:Yanardağ]]
[[tt:Вулкан]]
[[ug:Yanardag]]
[[uk:Вулкан]]
[[ur:آتش فشاں]]
[[vec:Volcan]]
[[vi:Núi lửa]]
[[vls:Vulkoan]]
[[war:Bulkan]]
[[yi:וואולקאן]]
[[zh:火山]]
[[zh-yue:火山]]
71

izmjena