Triša Kaclerović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:Triša Kaclerović.jpg|thumb|Триша Кацлеровић]]
 
'''Trifun Triša Kaclerović''' ([[Boka (Sečanj)|Boka]], [[14. februar]] [[1879]] — [[Beograd]] [[31. mart]] [[1964]]) je bio [[novinar]], [[advokat]] i [[levica|levičarski]] [[političar]], jedan od osnivača [[Srpska socijaldemokratska partija|Srpske socijaldemokratske partije]], a kasnije i [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]].
 
== Biografija ==
Red 9:
Jedan je od osnivača Srpske socijaldemokratske partije [[2.8.]] 1903. godine i Glavnog radničkog saveza. U saradnji sa [[Dimitrije Tucović|Dimitrijem Tucovićem]] radio je na stvaranju socijalističke [[balkanska federacija|federacije balkanskih naroda]]. Za narodnog poslanika je izabran dva puta. [[1908]], kada je bio jedini poslanik Socijaldemokratske partije u skupštini, i [[1912]], kada je pored njega, poslanik bio i [[Dragiša Lapčević]].
 
[[22. avgust]]a [[1911]]. godine užički socijalisti su zakazalisazvali veliki radnički zbor zbog neprovođenjanepoštovanja Zakona o radnjama. Po ulicama i kafanama stajali su plakati na kojima je pisalo: “''Ako vlasnici produže i dalje sa nepoštovanjem Zakona o radnjama, ako ga budu i dalje gazili, radnička klasa će biti jednoga dana prinuđena da se motkom u ruci rastera tu razbojničku družinu!''”. Veliki radnički zbor je održan na pijaci u centru, pred zgradom Gimnazije. U ime Glavne partijske uprave i Glavnog radničkog saveza, na zboru je govorio Triša Kaclerović, kojeg je sa velikim interesovanjem slušala okupljena masa radnika.<ref>[http://www.graduzice.org/userfiles/files/periodjacanjaradnickogpokretaod1909do1914.pdf Period jačanja radničkog pokreta (1909-1914)]</ref>
 
[[Datoteka:Trisa-kaclerovic kragujevac.jpg|thumb|Fotografija sa skupa u Kragujevcu gde je govorio Triša Kaclerović protiv [[Obznana|Obznane]].]]
 
JedanKaclerović je bio jedan od osnivača [[SRP(k)|Socijalističke radničke partije (komunista)]], aprila [[1919.]] i član [[CK KPJ|Centralnog partijskog veća]] od septembra [[1919.]] godine. Izabran je za narodnog poslanika, na listi [[KPJ]], novembra [[1920.]] godine. Od proleća [[1921]]. godine nalazio se u rukovodećim partijskim telima KPJ. Os avgusta [[1921.]] godine bio je sekretar, tada ilegalne, [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]]. Kaclerović je [[1922]]. godine ovako govorio protiv [[Obznana|Obznane]]:
{{citat|Kada sam sa jednim ministrom, koji je bio jedan od glavnih tvoraca '[[Obznana|Obznane]]', govorio o radničkim [[sindikat]]ima i ukazao mu na njihovu potrebu, jer bez sindikata radnička klasa ne može da živi, rekao mi je taj ministar: 'Da, tako je, ali interes kapitalističke klase nije da se otvore sindikati, jer se mi nalazimo pred ekonomskim prosperitetom. U zemlji ima obilje zlata, nagomilanog novca, preduzeća se renoviraju, stvaraju se nova. Ako se sindikati otvore, onda će radnici tražiti povećanje nadnica i druga poboljšanja, a to će kočiti naš ekonomski prosperitet'. U toj misli, izrečenoj kroz usta tog državnika, i u činjenici da je to stvarno tako, treba tražiti uzrok hajci protiv KPJ. I dan-danas su sindikalne organizacije zatvorene zbog toga što vlasti neće da sindikati smetaju kapitalističkoj privrednoj politici.<ref>[http://www.vesti-online.com/Riznica/Rustika/42145/Zakonima-izbrisali-radnike Zakonima "izbrisali" radnike]</ref>}}