Historija Bosne i Hercegovine – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 74:
Nakon poraza bana Borića na vlast u Bosni dolazi ''[[ban Kulin]]'' ([[1180]]. - [[1204]].) [[Ban Kulin]] na vlast dolazi možda i prije [[1180]]. godine, ali zbog smrti bizantijskog [[car Komnen|cara Komnena]] te godine, ista se i uzima kao početak banovanja Kulinovog Bosnom. U tom periodu nastaje i vojno, te i ekonomsko slabljenje Bizantije. Takvo stanje koristi [[ban Kulin]] koji sve više i više priznaje vlast ugarskog kralja.
 
Bosna je naime u tom periodu uvijek bila vazalskim odnosom vezana za Ugarsku, ali u feudalno doba to samo po sebi nije značilo gubitak državnosti, jer su vazali širom tadašnje Evrope djelovali kao ''de facto'' samostalni vladari. [[Ban Kulin]] svoju vlast proširuje na prostore župa [[Soli]] i [[Usora|Usore]], tako da je Bosanska vlast bila uspostavljna na cijelom prostoru [[Rijeka Bosna|rijeke Bosne]]. štoKako je napredovalaonapredovalo proširenje državne teritorije, totako je napredovala i privreda.
 
Želeći poslovnu saradnju sa susjedima, kako i međusobno pripomaganje u ratovima, ban Kulin [[1189]]. godine sa [[Dubrovnik|Dubrovačkom]] republikom na čelu sa knezom Krvašem, sklapa trgovački ugovor. Za vrijeme bana Kulina, širom Bosne je vladao red i mir pa je nastala poslovica od naroda koja glasi "za Kulina bana i dobrijeh dana". Krajem 12. stoljeća počinju optužbe da ban Kulin štiti heretikejeretike (tj. nevjernike[[Bogumili|bogumile]]). Naravno, to nije odgovaralo papi [[Inocent III.|Inocentiju III.]] koji je želio uništiti [[BosanskuCrkva crkvuBosanska|Crkvu bosansku]] i njene vjernike, te poziva ugarsko-hrvatskog kralja na [[križarski ratovi|križarski]] pohod protiv nevjernika. Uviđajući opasnost kakva prijeti Bosni, [[ban Kulin]] u prisustvu velikog broja podanika Crkve bosanske pred papinim izaslanikom na [[Bilino polje|Bilinom polju]] kod [[Zenica|Zenice]] [[1203]]. godine javno prihvata učenje crkve kakvo nameće [[Rim]]. Tako je prevaziđen veliki rat koji je mogao zadesiti Bosnu.
 
O nasljedniku bana Kulina nema sigurnijih podataka, tako da godine [[1230]]. ban postaje ''[[ban Matej Ninoslav|Mateja Ninoslav]]''. U njegovo vrijeme Bosna je naročito ozloglašena na papskoj kuriji. Uz pomoć Mađara, podvrgnuta je u crkvenom pogledu kaločkoj nadbiskupiji, a u Bosnu dolazi dominikanski red. Sam Ninoslav izjavljuje da prelazi u katoličanstvo. Međutim, u Bosni postoji jak i vrlo uporan otpor, i Ninoslav se vraća Crkvi bosanskoj. Mađari 1238 šalju veliku vojsku, ali središnju Bosnu nisu mogli osvojiti. Isto se ponovilo i 1244. <ref name="Ćorović"></ref>Ninoslav je nakon niza ratova Bosni priključio [[Livno]], župu [[Neretva|Neretvu]], te [[Ustiprača|Ustipraču]]. U istoriji je poznat po svojim [[Povelje bana Mateje Ninoslava|poveljama]], koje u 21. vijeku izazivaju žučne rasprave o tome ko su stanovnici Bosne u ono vrijeme.