Lista njemačkih vladara – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
mNema sažetka izmjene
Red 1:
Odnos kralja i cara u Nemačkoj bio je komplikovan zbog istorije i strukture [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]].
* [[Sveto rimsko carstvo]] je počelo sa krunisanjem [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] [[800]]. godine kao cara Rimljana. Kraljevstvo Nemačka nastaje od istočnog dela Franačke koja se podelila [[Verdenski sporazum|Verdenskim sporazumom]] [[843]]. godine. Vladari tog istočnog dela tada su sebe zvali ''-{rex Francorum}-'' (kraljevi Franaka). Pridev nemački se ne pojavljuje do [[11. vek]]a, kada je papa prozvao svoga neprijatelja [[Henrik IV, car Svetog rimskog carstva|Henrika IV]] kraljem Teutonaca, ali kralj je i dalje sebe zvao kralj Rimljana. Te titule su opstale sve do [[1806]]. godine. Međutim ti kraljevi se naknadno nazivaju kraljevima Nemačke da bi se pojasnili odnosi.
* Kraljevstvo nikad nije bilo potpuno nasledno. Kralja je formalno biralo najviše plemstvo, što je bilo u duhu franačke tradicije. Postepeno se taj izbor kralja prepušta grupi kneževa-izbornika. Po odredbama iz 1356, kralja bira 7 kneževa od čega 4 svjetovna i 3 duhovna.
* U srednjem veku kralj nije uzimao titulu car, sve dok ga papa ne kruniše. Trebalo je da bude krunisan Gvozdenom krunom Lombardije, da bi dobio titulu kralja Italije. Posle toga bi dolazio kod pape i papa bi ga krunisao za cara.