Historija Bosne i Hercegovine – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 78:
O nasljedniku bana Kulina nema sigurnijih podataka, tako da godine [[1230]]. ban postaje ''[[ban Matej Ninoslav|Mateja Ninoslav]]''. U njegovo vrijeme Bosna je naročito ozloglašena na papskoj kuriji. Uz pomoć Mađara, podvrgnuta je u crkvenom pogledu kaločkoj nadbiskupiji, a u Bosnu dolazi dominikanski red. Sam Ninoslav izjavljuje da prelazi u katoličanstvo. Međutim, u Bosni postoji jak i vrlo uporan otpor, i Ninoslav se vraća Crkvi bosanskoj. Mađari 1238 šalju veliku vojsku, ali središnju Bosnu nisu mogli osvojiti. Isto se ponovilo i 1244. <ref name="Ćorović"></ref>Ninoslav je nakon niza ratova Bosni priključio [[Livno]], župu [[Neretva|Neretvu]], te [[Ustiprača|Ustipraču]]. U istoriji je poznat po svojim [[Povelje bana Mateje Ninoslava|poveljama]], koje u 21. vijeku izazivaju žučne rasprave o tome ko su stanovnici Bosne u ono vrijeme.
Poslije smrti bana Ninoslava Mađari su ušli u Bosnu i pokorili je.
Dvovlašće u Bosni između bana Stjepana Kotromana i plemićke porodice [[Šubić]] se nastavlja i poslije trenutka kada vlast nad dijelovima Bosne,
Uskoro ban Stjepan II. Kotromanić pridodaje Bosni područje [[Humska zemlja|Huma]] (danas Hercegovina) koje je do tada bilo u sastavu srpske srednjovjekovne države, te cijela teritorija od [[Neretva|Neretve]] do [[Cetina|Cetine]] postaje dio Bosne.Ban Stjepan II. Kotromanić također pripaja Bosni i veliki dio [[Dalmacija|Dalmacije]], i to od [[Dubrovnik]]a do [[Split]]a, a Bosni pripaja također i Donje krajeve ([[Krajina]]), Usoru i Soli.
|