Opsada Pariza (885–886) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto sa sr.wiki
 
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 3:
 
== Uvod ==
 
[[Vikinzi]] su postali glavna opasnost u kontinentalnoj Evropi tokom kasnog IX veka. [[Normani]] su napadali kontinentalnu Evropu, [[Danci]] britanska ostrva, a Varanginjani i Šveđani Rusiju i Baltik. [[Vikinzi]] su dolazili sve do Mediterana i napadali su i hrišćane i muslimane. Napadali su po obalama i duž plovnih reka Francuske, Španije i Italije. Najviše su napadali Holandiju i Belgiju i obližnja područja Francuske i Nemačke.
 
=== Karlo Ćelavi je još 865. stvorio odbrambeni sistem protiv Vikinga ===
 
Tako su [[845]]. napali [[Pariz]]. Tokom 860ih učinili su to još tri puta, napuštajući područje tek kad bi nagomilali dovoljno opljačkanog blaga ili kad bi dobili dovoljan otkup da ne pljačkaju određeno područje.
 
Linija 13 ⟶ 11:
 
=== Velike nade dolaskom Karla Debelog na vlast ===
 
[[Francuska]] je trpela zbog mnoštva kraljeva, koji su kratko vladali, sve do pojave [[Karlo Debeli|Karla Debelog]], koji je bio kralj Italije, Nemačke i Francuske. Nade su porasle zbog ujedinjenja carstva Karla Velikog.
 
== Opsada ==
 
Vođa Danaca, Zigfrid zahtevao je otkup od [[Karlo Debeli|Karla Debelog]], ali Karlo je odbio. Zigfrid je došao sa 700 brodova i 30.000 Danaca do Pariza.
[[Pariz]] je u to doba bio grad na ostrvu. Strateški značaj grada dolazi od mogućnosti blokade prolaska brodova niz Senu. Blokada se izvodila pomoću dva nisko-ležeća mosta. Jedan je bio drveni, a drugi kameni most. Čak ni niski vikinški brodovi nisu mogli proći ispod mostova. [[Odo Pariski]] se pripremao za dolazak Vikinga. Imao je dve kule, koje su branile svaki most. Imao je samo 200 ljudi sa oružjem.
Linija 30 ⟶ 26:
 
=== Odo Pariski odlazi da traži pomoć ===
 
[[Vikinzi]] su ostavili deo vojske da drži opsadu, a većina je krenula u pljačku po okolnim područjima Le Mansa i Čartra. [[Odo Pariski]] je uspeo da se provuče kroz vikinške linije i krenuo je u Italiju da traži pomoć od [[Karlo Debeli|Karla Debelog]]. Glavni Karlov vođa iz Nemačke [[Henrik Saksonski]] došao je do Pariza. Moral Vikinga je opao, pa je Zigfrid bitno smanjio cenu i tražio je 60 funti srebra da bi digao opsadu [[Pariz]]a. Zigfrid je otišao u aprilu, a ostavio je Rola da drži opsadu.
=== Karlo Debeli ne žuri da se obračuna sa Vikinzima ===
 
U maju u Parizu se raširila bolest. [[Odo Pariski]] je ponovo prošao kroz vikinške redove da bi tražio pomoć [[Karlo Debeli|Karla Debelog]]. Karlo je dao nešto vojske, pa su se Odo i Henrik Saksonski borbom probijali do Pariza. Međutim, Henrik je umro.
 
Linija 40 ⟶ 34:
 
== Posledice ==
 
Izdati Parižani i [[Odo Pariski]] nisu puštali Vikinge niz Senu, pa su Vikinzi morali da vuku čamce kopnom do Marne. [[Karlo Debeli]] je postao omražen u Francuskoj, a i u Italiji i Nemačkoj. Zbačen je sa vlasti [[887]], a Francuzi su izabrali [[Odo Pariski|Oda Pariskog]] da im bude kralj. Kasnije je i brat Oda Pariskog postao kralj.