Razlike između izmjena na stranici "Odjel za specijalne aktivnosti (CIA)"

m/м
razne ispravke
m/м (r2.7.1) (robot Uklanja: ru:Спецназ ЦРУ)
m/м (razne ispravke)
== OSS ==
 
Tijekom Drugog svjetskog rata SAD osniva OSS kao svoj organ zadužen za špijunske i gerilske akcije na području pod kontrolom neprijatelja kao i za analizu skupljenih podataka. Zapovjednik ove organizacije je bio general William J. Donovan koji 18.11. 1944. godine piše predsjednik Ruzveltu o potrebi osnivanja nakon rata mirnodopske organizacije koja bi raznim načinima dolazila do podataka. Kao odgovor na taj zahtjev osniva se komisija koja ispituje efikasnost OSS u doba rata i ona u svojim zaključcima govori o bezbrojnim debaklima koji su skupo koštali saveznike. Preporuka komisije postaje ukidanje tajnih operacija, dok se s druge strane predlaže održavanje analitičkog odijela koji je po njoj dobro vršio svoje poslove. Odluka te komisije kao i protivljenje predsjednika Trumana i ministra obrane rezultira naredbom o ukidanju organitacije 20.9. 1945. Protivno tom naređenje 6 dana kasnije zamjenik ministra obrane John McCloy donosi naređenje da se ostaci OSS uključe u rad raznih ministarstava kako bi se zaustavilo ukidanje. Do kraja godine broj zaposlenih u organizaciji nesigurne budućnosti pada s 10.000 na 1.967.
 
 
== Prve godine ==
 
Tijekom septembra 1947 godine donosi se odluka o stvaranju, a već 14.12.1947 CIA dobiva naređenje za vođenje propagandnih operacija kako bi se kontriralo onima koje "vodi" SSSR. Na proljeće 1948. prva od tih operacija postaju izbori u Italiji zbog opasnosti da u njoj pobjede komunisti. Na njima talijanski političari i svećenici dobivaju milione dolara i na kraju ona demokršćani pobjeđuju na izborima. Politička sprega stvorena spojem talijanskih političara, korupcije i američke tajne službe od tada vlada na tamošnjoj političkoj sceni.
 
 
=== Nacisti ===
 
Allen Dulles budući CIA šef će po pitanju specijalnih operacija izjaviti:"Ne možeš upravljati željeznicom bez zapošljavanja članova nacionalsocijalističke partije" čime je jednostavnim rječnikom izrečena sva mudrost po pitanju ljudi zaposlenih u ovim operacijama. Iako CIA još prethodne godine dobiva slobodne ruke, ona nije zadovoljna zbog pravne nesigurnosti odluke tako da zahtjeva novu odluku po kojoj 27.5. 1949. godine dobiva slobodne ruke da radi što god želi izvan teritorija SADa.
 
 
=== "Komandosi" ===
 
Frank Wisner se na svojoj poziciji zapovjednika specijalnih operacija našao pod pritiskom ministarstva obrane da pokrene konkretne gerilske, terorističke akcije protiv SSSRa i to će on s oduševljen učiniti. Prva od operacija je ona u Ukrajini gdje članovi Lebedove organizacije dobivaju osim pomoći u materijalu koja se izbacuje iz aviona i komandose. Početkom 21 stoljeća CIA javno priznaje da je ova operacija bila potpuni debakl i da su oni bili vrlo brzo uhićeni. Ostaci ove gerilske organizacije će biti evakuirani u prvom dijelu pedesetih na područje SADa.
 
 
=== Kontrola medija ===
 
Tijekom 1949. godine nakon dugih pregovora Allen Dulles iz CIA i vlasnici američkih medija postižu dogovor o osnivanje Nacionalnog Komiteta za Slobodnu Europu s zadatkom širenja američke propagande u Europi. Prvi članovi uprave ovog komiteta koji će osnovati pored ostalog Radio Slobodnu Europu su bili budući američki predsjednik general Dwight D. Eisenhower, filmski režiser Cecil B. DeMille, Henry Luce vlasnik tadašnjeg najvećeg američkog medijskog carstva stvorenog oko časopisa Time, a kasnije će se ekipi pridružiti i stručnjak za psihološki rat Charles Douglas Jackson koji je u različitim razdobljima života bio na upravljačkim pozicijama u časopisima Life i Fortuna. Od ostalih poznatijih medijskih tajkuna na listi suradnika ove propagandne operacije su se nalazili i William S. Paley vlasnik CBSa, Arthur Hays Sulzberger vlasnik New York Timesa, Alfred Friendly direktor Washington Posta kao i vlasnici danas propalih dnevnih listova The Christian Science Monitor i Washington Star.
 
 
== Zlatne godine ==
 
=== Iran ===
 
Nakon izborne pobjede Nacionalne fronte 1951. godine premijer Irana je postao Mohammad Mosaddegh s programom nacionalizacije naftne industrije u slučaju da Britanska Anglo-Iranian Oil kompanije odbije podjelu dobiti u odnosu 50 % prema 50 % kao što se dogodilo u Saudijskoj Arabiji. Nakon što je takva podjela odbijena Iran je nacionalizirao naftnu industriju, a Velika Britanija je zatražila pomoć SADa u "promjeni" režima. CIA je ubrzo dobila i uspješno izvršila operaciju Ajax koja u augustu 1953. dovodi do državnog udara u Iranu. Ova restoracija prijašnjeg režima i kasnija suradnja u represivnim akcijama CIAe s Iranskom tajnom policijom dovodi do pojačane mržnje stanovnika i potom 1979. godine do Iranske revolucije.
 
=== Gvatemala ===
 
Na čelu Gvatemalske demokracije početkom pedesetih godina se nalazi Gvatemalska Revolucionarna Partija koja donosi odluku da poljoprivredno zemljište koje zloglasna američka United Fruit Company ne koristi od nje kupi po vrednosti koje je ona navela u poreznoj prijavi kako bi se ono poklonilo seljacima bez zemlje. Vrijednost tako oduzete zemlje je po poreznoj prijavi bila približno 1 milion američkih dolara, ali na proljeće 1954 dolazi ultimatum SADa da Gvatemala mora to zemljište platiti 15,854,849 američkih dolara što će biti odbijeno što dovodi zavisno od interpretacije do proameričkog puča ili invazije 18.6. 1954. godine kada od CIAa organizirana paravojska ulazi na teritorij Gvatemale, a već mjesec dana ranije američka mornarica je počela provoditi pomorsku blokadu države. Ova sve u svemu neuspješna invazija (bila je poražena u bitki) na kraju ipak ruši demokratski izabranu vladu Gvatemala zbog dugotrajno pripremanog psihološkog rata koji je vođen uz pomoć CIA radio stanice imena La Voz de la Liberacion i očekivanja vojnih oficira da je to samo priprema za američku invaziju. Gvatemalska armija je na kraju otkazala poslušnost vladi tako da je vođa paravojske Castillo Armas postao državni diktator što dovodi do 40 godišnjeg građanskog rata i ubojstva između 140,000 i 250,000 stanovnika.
 
=== Japan ===
 
Nakon odluke o završetku okupacije Japana u Washingtonu se postavilo pitanje koji političar će biti pobjednik na "slobodnim, demokratskim" izborima ? Odgovor na to pitanje su ubrzo dali japanski ratni kriminalci Yoshio Kodama i Nobusuke Kishi koji su se javili SADu kako bi "pomogli" u borbi protiv komunizma. Prvi koji je ujedno bio jedan od šefova yakuzeyakuza je odlučio iskoristiti svoje veze da pomogne zajedno s CIA drugome koji je doživio debakl na izborima 1952. godine. Za razliku od europskih država gdje je američka pomoć u izborima bila tajna, u Japanu je bila javna tako da je kao dokaz da mu je Washington oprostio ratne grijehe i sada ga podržava na sastanak s japanskom političkom elitom Nobusuke Kishi došao zajedno s američkim ambasadorom. Kishi je 1955. godine bio jedan od tvoraca takozvanog 1955 sistema koji i danas upravlja Japanom, a on sam je bio premijer između 1957 i 1960. godine kada je smjenjen.
 
=== Hruščov ===
 
Na Dvadeseti kongres KP SSSR20 kongresu Komunističke partije SSSRa Hruščov je podnio izvještaj kojim je osudio Staljinov kult ličnosti i zlodjela tada počinjena. Kako je o tom izvještaju od 25.2. 1956. CIA bila obavještena, a nije ga mogla dobiti zamolila je Mossad da nabavi kopiju. Nakon što je primjerak dobiven on je prvo "poklonjen" New York Timesu koji ga je izdao, a potom ga je CIA počela propagirati u svim medijima pod vlastitom kontrolom. Efekat Radija Slobodna Europa, Radija Sloboda i ostalih medija koji su imali doseg unutar željezne zavjese se nije mnogo čekao. Prvo je u Poljskoj došlo do nemira u kasno proljeće 1956. godine, a onda je u Mađarskoj izbila revolucija 23.10. 1956. koja će biti ugušena uz pomoć vojske 10.11. 1956. godine.
 
 
== Bliski i srednji istok ==
 
Krajem četrdesetih godina dvadesetog stoljeća i u dijelu pedesetih CIA je bila veoma uspješna u arapskim, muslimanskim državama, ali kasnije to se drastično mijenja. U njene velike uspjehe spadaju postavljanje Camille Chamouna za predsjednika Libanona nakon tamošnje "korupcijske afere" i Adib Shishakli za predsjednika Sirije 1949 - 1953 de facto i 1953 - 1954 de facto i de jure, a kraljevi Jordana Hussein I., kralj JordanaHussein I. i Saudijske Arabije Ibn Saud kao i Nuri as-Said de facto vladar Iraka su bili na platnoj listi organizacije.
 
 
== Latinska Amerika ==
 
Od polovice 19 stoljeća Latinska Amerika je bila nikad upitno američko "dvorište" u koje se druge države nisu miješale. U uvjetima općeg siromaštva komunističke i socijalističke ideje su dobile određeni stupanja popularnosti, dok s druge strane SAD kao što govori CIA dopis iz 1968. godine za kojega je ukinuta tajnosti donosi odluku da su vojne diktature u Latinskoj Americi od koristi Washingtonu. Zbog otvorenosti tamošnjih država prema SADu CIA ima slobodno područje za svoje akcije postavljanja i smjenjivanja političara. Personifikacije te politike podrivanja demokracija od strane CIA postaju predsjednik Jose Marija Velasco Ibarra od Ekvadora i premijer Gvajane Cheddi Jagan. Prvi je bio izabran narodnom voljom 5 puta, a vojska i CIA su ga rušile 4 puta (Opis zadnjeg puča je bio dao Philip Agee u svojoj knjizi CIA), a drugi je bio biran tri puta, a CIA ga je rušila dvaput dok mu je dopustila da vlada tek nakon završetka hladnog rata.
 
== Kennedy ==
 
Dolaskom na vlast u SADu predsjednika John F. KennedyKennedija počinje crno desetljeće od CIA koje završava senatskim istragama. Gotovo odmah po dolasku na vlast šef organizacije Allen Dulles mu podnosi planove za invaziju Kube koje je ranije odbio prihvatiti raniji predsjednik Dwight D. Eisenhower. Ova invazija završava po očekivanju CIA analista potpunim debaklom u zaljevu svinja nakon čega Dulles dobiva otkaz i bava zamjenjen s McConom. Tijekom manje od 3 godine vladavine Kennedy će narediti da CIA izvrši sveukupno 163 "specijalne operacije" to jest prosječno više od 54 godišnje što je duplo više od predsjednika Dwight D. Eisenhower. U popis tih akcija osim rušenja po američkoj procjeni nepodobnih vlada spadaju i ubojstva diktatora Dominikanske republike i predsjednika Južnog Vijetnama nakon čega u obje države dolazi američka vojska da uspostavi red.
 
 
== Druga polovica šesdesetih ==
 
Tijekom druge polovice šesdesetih CIA je najviše došla u medija zbog svojih operacija tijekom rata u Vijetnamu gdje "organizira" tamošnju tajnu policiju, sudjeluje u specijalnim operacijama protiv Vijetkonga, a istovremeno organizira pučeve u Južnom Vijetnamu, Laosu, Tajlandu i Kambodži. Specifičnost rata u Vijetnamu je da CIA tamo ima svoju vlastitu armiju kada vođe naroda Hmong sklapaju dogovor s njom.
 
 
== Južni štit ==
 
Tijekom šesdesetih godina CIA dolazi do zaključka da takozvane zapadne demokracije koje kontrolira svojim agentima nisu dovoljno dobre u zaštiti američkih interesa od komunističkih subverzija zbog pridržavanja zakona i ljudskih prava. Nakon takvog zaključka organizacija je po rječima svog direktora Helms bila "upoznata" s pripremom generala da izvrše državni udar u Grčkoj samo se čekao pravi trenutak. O puču kojeg izvršava CIA agent George Papadopoulos dolazi u Grčkoj 1967. godine, a Helms će držeći se politike negiranja izjaviti da to nije bio puč koji su oni pripremali nego neki novi "neočekivani". Za razliku od svih ostalih razvijenih država SAD jedini uspostavlja prijateljske odnose s novim vladarima Atene, a američki predsjednik Richard Nixon će dobiti od njih 549.000 dolara za svoju izbornu kampanju 1968. godine.
 
 
== Kina ==
 
Tijekom dva desetljeća hladnog rata CIA je sudjelovala u vođenju špijunskih i terorističkih akcija protiv Kine tako što je pripremala i naoružavala komandose s Tajvana i iz Južne Koreje za slanje na područje SADa. Nakon kineske aneksije Tibeta najvažnija operacija postaje naoružavanje boraca za nezavisnost Tibeta izbacivanjem iz aviona oružja na područje po njihovom kontrolom kao i za obuku njihovih boraca u vojnoj bazi kod Rocky Mountains u SADu. Također Dalaj Lama je počeo dobivati godišnju "plaću" od 180.000 američkih dolara i dvije neslužbene ambasade. Ova akcija u Tibetu koja službeno počinje 1960 uz blagoslov američkog predsjednika će trajati sve do 1969. godine kada CIA zahtjeva budžet od dodatnih 2.5 miliona dolara za financiranje tibetanske "paravojne" vojske od 1.800 vojnika koja se "može" koristiti u slučaju neprijateljstva. CIA nije bila upoznata o vanjskoj politici Washingtona koja tada počinje graditi prijateljske odnose s Pekingom. Tijekom sastanka između Kissingera i kineskog premijera Choua dolazi do dogovora o zaustavljanju svih CIA operacija u Kini tako da je od tada to za organizaciju postao zabranjeni teritorij. Jedino što preživljava to zatvaranje su subvencije dalaj lami i radio stanice s Tajvana i Južne Koreje kojima je dopušteno nastaviti s radom.
 
== Katastrofa ==
 
=== Čile ===
 
Tijekom šesdesetih godina dvadesetog stoljeća jedan od prioriteta organizacije postaje sprečavanje izborne pobjede deklariranog Marksiste i prijatelja Fidela Castra Salvador AllendeSalvadora Allendea u Čileu. Na predsjedničkim izborima 1964. godine Eduardo Frei će poraziti Allendea s osvojenih 55.6 % glasova birača. Te izbore će američki predsjednik Lyndon B. Johnson popratiti rječima:"Izbori su bili trijumf demokracije djelomično zbog dobrog posla koje je CIA izvršila".
 
 
=== Watergate ===
 
Izborom Richard NixonRicharda Nixona za predsjednika SADa na vlast dolazi osoba s paranoičnim pogledom prema organizacija. Za svoj izborni poraz 1960. godine on pored ostalih optužuje i njih zbog svog pogleda na pitanje Kube koji je po njemu bio suprotan pogledu koji ima CIA.
 
 
==Promjena politike i stvaranje NEDa==
 
Specijalne operacija koje se bave rušenjem vlada stranih država i političkim ubojstvima su bile omiljeno oružje američkih predsjednika, ali istovremeno kontroverzno u samoj CIA. Njeni direktori su još od pedesetih godina dvadesetog stoljeća povremeno zahtjevali da se specijalne operacije odvoje od ostatka organizacije zbog negativnog publiciteta koje ona dobiva nakon uspješnih ili neuspješnih političkih promjena. Shvaćanje nužnosti o potrebi promjene politike počinje dolazi do najvažnijih državnih službenika u drugoj polovici sedamdesetih godina kada pored ostalih i sam Henry Kissinger izjavljuje:"Ja ne vidim degradaciju kvalitete obavještajnih analiza, ali imamo drugu situaciju u specijalnim operacijama. Mi ih više ne može raditi".
 
== Izvori ==
{{reference}}
 
 
 
=== Službene stranice i dokumenti ===
==Vanjski Eksterni linkovi ==
 
==Vanjski linkovi==
 
* http://www.specialoperations.com/Domestic/CIA/SAS/Default.html Special Activities Staff (SAS) on: specialoperations.com]
* [http://www.washingtonpost.com/wp-srv/politics/CIA18.html Washington Post November 18, 2001: Secret CIA Units Playing a Central Combat Role]
*[http://www.newsweek.com/id/208638 Newsweek: Mullah Baradar Capture]
 
[[categoryKategorija:CIA]]
 
[[de:Special Activities Division]]
177.192

izmjene