Otvori glavni meni

Izmjene

m/м
razne ispravke
 
== Život ==
 
Nikola Šubić Zrinski, prema nekim povjesničarima Nikola Zrinski - Sigetski, Nikola Zrinski stariji ili pak Nikola (IV.) Zrinski (jer je u rodoslovlju obitelji [[knezovi Zrinski|Zrinski]] četvrti po redu s tim imenom), bio je sin [[Nikola III. Zrinski|Nikole (III.) Zrinskog]] i krbavske kneginje [[Jelena Karlović Krbavska|Jelene Karlović]], sestre (kasnijeg) hrvatskog bana [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]] .
 
 
== Svjetska slava ==
 
Junačko djelo Nikole Zrinskog, ili kneza Mikule, kako su ga još zvali, izazvalo je divljenje čitave tadašnje [[Evropa|Evrope]], koja ga je nazvala novim [[Leonida|Leonidom]]. Znameniti francuski kardinal [[Richelieu]], ministar na dvoru kralja Luja XIII, napisao je ovo: "Čudo je trebalo da Habsburško Carstvo preživi. I to čudo dogodilo se u Sigetu." Četvorica preživjelih sigetskih branitelja su kasnije otkupljeni, a među njima su bili nećak Zrinskog [[Gašpar Alapić]], te komornik [[Franjo Črnko]], koji je kasnije na hrvatskom, njemačkom i latinskom jeziku vjerno i potanko opisao sigetsku katastrofu. Kako su iscrpljeni Turci izgubili više od 30 000 vojnika, nije im bilo druge nego da odustanu od invazije na Beč i Europu.
 
 
== Zanimljivosti ==
 
Nikola Zrinski cijenjen je i poštovan i u dalekom [[Japan]]u prije svega zbog svoje časne i [[samuraj]]ske smrti. U počast tom činu, japanski muški zborovi nerijetko izvode ariju iz opere "Nikola Šubić-Zrinski" koju su naučili 1919. nakon što su se hrvatski mornari (tada služeći u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] mornarici) povlačili iz [[Sibir]]a prema domovini, no brod im se nasukao pokraj Shimonoseki, jugozapadno od Honshua u Japanu. Tijekom popravka broda, mornari su bili nastanjeni u [[Kobe]]u, nedaleko od Osake, otprilike dva mjeseca, gdje su naučili lokalno stanovništvo pjesmu "U boj, u boj!"
 
 
== Napomena ==
 
Nikola Šubić Zrinski ne postoji kao povijesna osoba. Postoji samo Nikola Zrinski, eventualno s pridjevom Sigetski. Naime, nakon što je Jurju Zrinskom (sinu Mladena II. Šubića) oduzeto dotadašnje obiteljsko središte Ostrovica, Šubići se sele u Zrin (1347.) i pritom odbacuju staro prezime i uzimaju novo, prema novom sjedištu - Zrinski. Od tog vremena, tj. sredine 14. stoljeća, potomci Jurja Zrinskog se nikad ne nazivaju Šubićima.
 
== VanjskeEksterni poveznicelinkovi ==
{{commonscat|Nikola Šubić Zrinski}}
{{reflist}}
 
* [http://www.croatianhistory.net/gif/zrinsk.jpg Pismo Nikole Šubića Zrinskog iz 1544. na glagoljici] i njegov sadržaj [http://www.croatianhistory.net/etf/zrinski.html]na www.croatianhistory.net
* [http://www.croatianhistory.net/gif/miklous1554.jpg Pismo Nikole Šubića Zrinskog iz 1554. na glagoljici] na www.croatianhistory.net
177.192

izmjene