Neptun (planeta) – razlika između verzija

 

Plavi planet Neptun odbija oko 41% Sunčeva svjetla ([[albedo]] 0.41). Jakim teleskopom ga je moguće prepoznati sa Zemlje kao plavi sićušni disk, a detalje je jedva moguće razaznati najboljim zemaljskim [[teleskop]]ima. Za prosječne opozicije (kad je najbliži Zemlji) se vidi pod kutem od 2.3 lučne sekunde, a [[magnituda (astronomija)|magnituda]] mu je oko 7.6. Kako je granična magnituda za naše oko 6.5 ne možemo ga vidjeti golim okom - Neptun sjaji 2 do 3 puta slabijim sjajem.

 

 

== Fizička svojstva ==

Neptun spada u plinovite divove, kao i Jupiter, Saturn i Uran. Na osnovu mjerenja letjelice [[Voyager 2]] je izračunato da Neptun vjerojatno ima jezgru veličine [[Zemlja (planet)|Zemlje]]. Izračunata ravnotežna temperatura mu je oko 51 [[Kelvin|K]] (-222 °C), međutim, mjerenja su pokazala da postoji sloj od čak 140 K u unutrašnjosti zbog prelaska amonijaka iz plinovitog u tekuće i čvrsto stanje. Neptun zrači 2.7 puta više energije nego što je prima od Sunca.

 

=== Atmosfera ===

 

Neptunova atmosfera je po svom sastavu uglavnom molekularni [[vodik]], sa udjelom [[helij]]a (15-20%) i nešto [[metan]]a koji upija crveno svjetlo i na taj način daje Neptunu karakterističnu plavu boju.

 

Kada je [[Svemirski teleskop Hubble|teleskop Hubble]] (HST) fotografirao Neptun 1994. godine velike tamne pjege nije više bilo. Ne zna se da li je potpuno nestala ili je skrivena višim slojevima atmosfere. Par mjeseci kasnije, HST je uočio novu crnu pjegu na sjevernoj polukugli. To pokazuje da se Neptunova atmosfera brzo mijenja, pretpostavlja se zbog temperaturnih razlika između nižih i viših oblaka.

 

=== Magnetsko polje ===

[[Magnetsko polje]] Neptuna nagnuto je 47° u odnosu na os rotacije planeta, a izvor polja je od središta planeta udaljen oko 0.55 promjera planeta, dakle nalazi se u omotaču, a ne u jezgri. Jačina polja na rubovima planeta ovisi o položaju, a može biti između tri puta slabije do tri puta jače od polja na površini Zemlje. Intenzitet Sunčevog vjetra također jako utječe na jačinu magnetskog polja.

 

 

[[Voyager 2]] je zabilježio emisije radio-valova koje u redovitim vremenskim razmacima od 16 sati i 7 minuta generira magnetsko polje. Ovaj vremenski period vjerojatno odgovara periodu rotacije planeta.

 

== Prirodni sateliti ==

Neptun ima 13 poznatih [[prirodni satelit|prirodnih satelita]]: jedan veliki - [[Triton (mjesec)|Triton]] i 12 malih. Triton je otkrio William Lassell nekoliko tjedana nakon otkrića samog Neptuna, '''[[Nereid (mjesec)|Nereid]]''' je otkriven 1949. ([[Gerard Kuiper]]), a slijedećih 6 - '''Najadu''' (Naiad), '''Talasu''' (Thalassa), '''Despinu''', '''Galateju''' (Galatea), '''Larisu''' (Larissa) koji su unutarnji sateliti te [[Proteus (mjesec)|Proteus]] - je pronašao Voyager 2 1989. godine. Voyager je detaljno istražio jedino Triton. Unutarnji sateliti su relativno blizu Neptunu, a Nereid je oko 16 puta dalje od susjednog Tritona. Vanjski Neptunovi sateliti su višestruko dalji od samog Nereida. Pored toga Nereid ima vrlo ekscentričnu (eliptičnu) stazu, što ukazuje da je on možda zarobljeni asteroid iz Kuiperovog pojasa.

 

 

== Neptunovi prstenovi ==

Neptun, kao i ostali plinoviti divovi, ima [[planetarni prstenovi|planetarne prstenove]]. Fotografije Voyagera 2 pokazuju nekoliko odvojenih prstenova. Redom od Neptuna prema van nalaze se prstenovi '''Galle''', '''LaVerrier''', '''Lassell''', '''Arago''', jedan još neimenovani te '''Adams''' koji sadrži 5 lukova: Hrabrost (''Courage''), Sloboda (''Liberté''), Jednakost 1 i 2 (''Egalité'' 1 i 2) te Bratstvo (''Fraternité''). Albedo prstenova je vrlo mali: između 0.015 i 0.04 i slabije su izraženi od Saturnovih ili Uranovih.

 

 

== Historija ljudskog istraživanja ==

Neptun je kroz teleskop prvi ugledao [[Galileo Galilej]], dok je [[1613]]. godine promatrao Jupiter. Neptun je tada bio prividno vrlo blizu Jupitera. Galileo je primijetio pomak te "zvijezde" tijekom nekoliko dana, ali ga je oblačno vrijeme u kritičnim trenucima spriječilo da još malo upotpuni svoj životopis. Kad se vrijeme, nakon par dana, popravilo, Neptun je već bio daleko od Jupitera.

 

Samo je jedna letjelica posjetila Neptun: [[Voyager 2]], koji je 25. augusta [[1989]]. prošao 4 950 km iznad Neptunovog sjevernog pola. Voyager 2 je otkrio 6 Neptunovih malih i tamnih satelita: 5 unutrašnjih satelita, te nešto dalji i veći [[Proteus (mjesec)|Proteus]]. Tokom 2003. otkrivena su još 5 malih udaljenih Neptunovih satelita.

 

* [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/800_neptun.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Neptun]

{{Template:Sunčev sistem}}

 

 

[[Kategorija:Sunčev sistem|Neptun]]