Mile Pešorda – razlika između verzija

 

== Životopis ==

Mile Pešorda je gimnaziju završio u rodnim [[Grude|Grudama]], romanistiku na Filozofskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]], poslijediplomske i doktorske studije pohađao u [[Zagreb]]u i [[Pariz]]u, gdje je kod Milana Kundere prijavio doktorsku disertaciju "Ideja Europe u djelu [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] i [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]]". Bio je novinar u kulturnoj redakciji Radio-Sarajeva te zagrebački dopisnik za kulturu [[Dnevnik Oslobođenje|dnevnika "Oslobođenje"]] u Sarajevu, a od [[1979.]] do [[1990.]] godine odgovorni urednik za domaću i svjetsku književnost u velikoj izdavačkoj kući "Veselin Masleša" u Sarajevu, kada je uredio preko tristo knjiga: među tim naslovima bila su sabrana djela [[Saul Bellow|Saula Bellowa]], [[Midhat Begić|Midhata Begića]] i [[Milan Kundera|Milana Kundere]] 1984., zbog čega je politički difamiran kao "kunderist, antikomunist i neprijatelj Jugoslavije" (M. Lalić).

 

 

==Kontroverze==

Godine 1978. na Radio-Zagrebu je bilo zabranjeno emitiranje pjesme Mile Pešorde "Susret s Franzom Kafkom ili slovo protiv fašizma", koja je god. 1980. objavljena u knjizi SLUŠAM TVOJ GLAS u Mostaru, s pogovorom znamenitog hrvatskog partizana, književnika i univerzitetskoga profesora Jure Kaštelana. [[Predrag Matvejević|Predrag Matvejević]] bio je od 1990. do kraja 1994. skupa s Pešordom član uredničkoga viječa PEN-ova časopisa LETTRE INTERNATIONALE,ali je 10.11. 2001. u pamfletu "Naši talibani" u "Jutarnjem listu" zahtijevao specijalni "sud stroži od Haaškoga tribunala" za Dobricu Ćosića, Anđelka Vuletića, Pešordu, [[Ivan Aralica|Ivana Aralicu]], [[Momo Kapor|Momu Kapora]], Matiju Bećkovića, Rajka Petrova Nogu, Gojka Đogu i neke druge pisce hrvatskih korjena zbog svojih pisanja u doba rata,<ref name="Matvejević">[http://www.krug99.ba/rev/ostalo/Tekst3.htm Predrag Matvejević: "Naši Talibani"]</ref> koji su po njemu bili "odgovorni za zločine u BiH", dok je Pešorda konkretno bio prozvan "kvislinškim piscem", "kolaborantom fašizma", "sarajevskim talibanom" i sl.<ref name="Matvejević">[http://www.krug99.ba/rev/ostalo/Tekst3.htm Predrag Matvejević: "Naši Talibani"]</ref>).

 

 

===Zanimljivost===

Pešorda je u doba umiranja [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] pisao velike poeme leleka i tuge i objavio ih god. 1984. u beogradskom časopisu "Delo" posle njegove smrti <ref>[http://www.abrasmedia.info/novi/index.php?option=com_content&view=article&id=2896:rije-dvije-o-gadovima-intervju-sa-predragom-matvejeviem-&catid=113:region&Itemid=121 Riječ, dvije o gadovima, intervju sa Predragom Matvejevićem]</ref>, dok je s druge strane [[Predrag Matvejević|Predrag Matvejević]] branio [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] i javno zahtjevao 1974. godine od Tita da podnese ostavku na položaj predsjednika [[SFRJ]], a godine 1984. objavio je u beogradskom BIGZ-u, štampanu u 30.000primjeraka, knjigu Jugoslavenstvo danas, u kojoj je, u eseju "Neke poruke Titova djela", upozoravao na opasnosti po jugoslavenstvo i SFRJ što mu danas zamjeraju hrvatski i srpski nacionalisti. <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/96972/Default.aspx Predrag Matvejević: Jugoslaviju su osnovali Hrvati]</ref>

 

== Nagrade ==

* [[1970]]. je dobio nagradu prvih "Šimićevih susreta" u Drinovcima za pročitanu pjesmu ''"Tužbalica"'';

* [[1972]]. je dobio nagradu izdavačke kuće "Svjetlost" u Sarajevu za knjigu pjesama ''"Život vječni"'';

 

== Izvori ==

 

[[Kategorija:Hrvatski pisci iz BiH]]