Mihajlo I od Rusije – razlika između verzija

[[Datoteka:Michail I. Romanov.jpg|thumb|'''Mihajlo I. Romanov''']]

'''Mihajlo I. Romanov''' ([[Moskva]], [[12. srpanj]] ili [[22. srpanj]] [[1596]]. - Moskva, [[13. srpanj]] [[1645]].), prvi [[Rusija|ruski]] car iz dinastije [[Romanov]] od [[21. veljače]] [[1613]]. godine.

 

== Izbor ==

Poslije pobjede [[Dimitrije Požarski|Dimitrija Požarskog]] [[1612]]. godine nad okupacijskom poljskom vojskom, prihvaćena je odluka o potrebi okupljanja parlamenta po presedanu iz [[1598]]. godine radi izbora novog cara. Tamo okupljeni predstavnici prije svega boljara i crkve su kao idealnog kandidata izabrali '''Mihajla Romanova'''. Razlog za glasovanje svećenstva u njegovu korist se nalazio u činjenici da je mladi budući car tada živio u samosatnu, a njegov otac koji se tada nalazio u poljskom zarobljeništvu je bio veoma utjecajni član crkve. Boljari su s druge strane u njemu vidjeli mladića iz utjecajne familije kojim će se lako upravljati. Razlog identičan ovome će imati i austrijsko vrhovništvo za izbor [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]]. [[1848]]. godine. Činjenica da je veliki knez [[Moskva|Moskve]] [[Simeon Bekbulatovič,veliki knez Moskve|Simeon Bekbulatovič]] još uvijek bio živ i da je tijekom života bio oženjen s bliskom rođakinjom [[Ivan IV., car Rusije|Ivana IV.]] je za boljare bila nevažna. On je tada već bio prestar, preiskusan da bi se s njim upravljalo. Dodatni njegov otežavajući faktor pri izboru je bilo tatarsko porjeklo.

 

Službeno u narodu predstavljeni razlozi za njegov izbor su bili što je on rođak po ženskoj liniji cara [[Fjodor I., car Rusije|Fjodora I.]] i što mu je djed nakratko bio regent carstva zajedno s [[Boris Godunov|Borisom Godunovim]] [[1584]]. - [[1585]]. godine.

 

== Ratovi ==

Mlađahni car se po preuzimanju vlasti odmah našao u neugodnoj situaciji. Te [[1613]]. godine [[Rusija]] je bila istovremeno u ratu s [[Švedska|Švedskom]] i [[Poljska|Poljskom]] koje su također međusobno ratovale. Te obje države su vodile rat s ciljem potpune aneksije Ruskog Carstva. Švedska koja je počela rat još [[1610]]. godina nakon pada svog carskog prijatelja [[Vasilije IV., car Rusije|Vasilij IV. Šujskog]] je tijekom [[1613]]. i [[1614]]. godine pobjeđivala, ali tada se ratna situacija blokirala uspješnom obranom Pskova od strana vojske '''Mihajla I.''' Po mirovnom ugovoru iz [[1617]]. godine [[Rusija]] je izgubila u XVI stoljeću teško stečeni izlaz na [[Baltičko more]] i Istočnu Kareliju.

 

 

== Politika ==

'''Mihajlo I.''' je u potpunosti uspio ispuniti očekivanja boljara koji su ga izabrali. U svim državnim stvarima on radi svojeg načina razmišljanja nikada nije izdavao naređenja nego je dopuštao drugima da upravljaju preko njega. Zbog takvog načina upravljanja država je napredovala u svim smjerovima kada njegov otac [[patrijarh Filaret]] nesebično rukovodi državnim poslovima između [[1619]]. i [[1633]]. godine. Stvari su se drastično mijenjale kada je državno upravljanje padalo u ruke boljara koji su znali da im je to idealno vrijeme za bogaćenje. To doba između [[1634]]. i [[1645]]. godine je bilo razdoblje korupcije kada država više nije bila ugrožena. Za potpunu sliku njegovih "dobrotvora" koji su vladali ne smije mu se niti zaboraviti majka čije razdoblje je ono prvo, ratno između [[1613]]. i [[1619]]. godine. Bez obzira na sve to država koju naslijeđuje njegov sin [[Aleksej I.,car Rusije|Aleksej]] [[13. travnja]] [[1645]]. je potpuno uređena s međunarodno priznatom nezavisnošću što [[1613]]. godine nije bio slučaj.

 

== Legenda ==

Priča o '''Mihajlu Romanovu''' nikako ne može završiti bez priče o ruskom narodnom heroju i mučeniku Ivanu Susanjinu. Po službenom pismu iz [[1619]]. godine na vijest o izboru novoga cara poljske trupe su krenule ubiti cara. Kada su ušli u provinciju gdje '''Mihajlo Romanov''' živi, nisu znali put do njegove kuće. Tada im se ponudio seljak [[Ivan Susanjin]] da im pokaže put. On je tu vojsku u doba hladne ruske veljače odveo u šumu iz koje niti on niti vojnici nisu izašli. Ovaj događaj je u doba Ruskog carstva korišten u propagandne svrhe radi dokaza povezanosti dinastije Romanov sa seljacima. U doba komunizma ovaj događaj se predstavljao kao primjer krajnje požrtvovane borbe za slobodu.

 

{{Redoslijed|