Midrijaza – razlika između verzija

 

'''Midrijaza''' je jako povećanje [[zjenica|zjenice]] usljed bolesti, ozljede ili upotrebe [[droga]] i [[lijek]]ova. Normalno do širenja zjenice dolazi u tami, a do sužavanja na svjetlu, kako bi se noću poboljšao [[vid]], a danju [[Mrežnjača|mrežnica]] zaštitila od sunčevog svjetla. Midrijatična tj. proširena zjenica ostat će veoma povećana čak i na jakom svjetlu. Pojam suprotan midrijazi je [[mioza]], suženost zjenice.

 

== Mehanizam ==

Dva su tipa mišića koji određuju veličinu šarenice: cirkularni mišić te radijalni mišić zjenice. Prvoga pobuđuje parasimpatički živčani sustav, a drugoga simpatički živčani sustav. Simpatička stimulacija α1 adrenergičnih receptora izaziva kontrakciju radijalnih mišića i posljedično širenje zjenice. Suprotno tome, parasimpatička stimulacija uzrokuje kontrakciju cirkularnog mišića i sužavanje zjenice. Mehanizam midijaze ovisi o sredstvu koje se upotrebljava. Obično uključuje ili prekid parasimpatičkog djelovanja na oko (što uzrokuje širenje zjenice) ili pretjeranu aktivnost simpatičkog živčanog sustava.

 

== Uzroci ==

=== Fiziološki ===

Umjerenu do jaku midrijazu može uzrokovati inače normalno otpuštanje hormona [[oksitocin]]a. Snažna seksualna uzbuđenost vrlo često uzrokuje veoma jaku midrijazu, dok je ista u manjoj mjeri uzrokovana seksualnom privlačnošću. Jedino u slučaju već postojećeg očnog stanja, [[orgazam]] dovodi do zjeničnog bloka. U ovom slučaju parasimpatikus i simpatikus stimuliraju sfinkter zjenice za vrijeme zjenične dilatacije u mraku, dok cilijarna kontrakcija uzrokuje opuštanje zonula očne leće, što pak dovodi do zjeničnog bloka te sužavanja kutova prednje i stražnje očne sobice u kombinaciji s već postojećim uskim kutovima očnih sobica.

 

=== Patološki ===

Parasimpatička opskrba koja uzrokuje sužavanje zjenice, odnosno miozu, do zjenice dolazi putem 3. moždanog živca ([[nervus oculomotorius]]). Oštećenje ovog živca tipično se iskazuje kao midrijaza zato što simpatička opskrba zjenice koja uzrokuje midrijazu u ovom slučaju djeluje nesmetano jer nema parasimpatičkog podražaja (kojeg normalno sprovodi 3. moždani živac) da mu se suprotstavi u djelovanju na zjenicu. Višestruki poremećaji centralnog živčanog sustava kao epilepsija i moždani udar također uzrokuju privremenu midrijazu.

 

=== Traumatski ===

U slučaju ozljede oka sfinkter šarenice (mišić odgovoran za sužavanje zjenice) ili živci koji ga inerviraju mogu biti oštećeni, što smanjuje ili onemogućava reakcije zjenice na svjetlo. Moguća je i ozljeda samoga sfinktera (tzv. ruptura sfinktera zjenice), što također za posljedicu ima midrijazu.

 

=== Lijekovi i droge ===

Antikolinegrici, kao [[atropin]], hiosciamin te [[skopolamin]], djeluju kao antagonisti muskarinskim acetilkolinskim receptorima u mozgu. Blokiranjem tih receptora zjenica više ne može reagirati proširenjem ili sužavanjem. Takvi alkaloidi prisutni u biljkama koljena Brugmansia također mogu izazvati midrijazu.

Mnogi halucinogeni izazivaju midrijazu. Psihodelici, uključujući [[LSD]], „lude gljive“, meskalin, 2C-B i DMT, imaju isti učinak na zjenicu, djelujući kao agonisti serotoninskim 5-HT2A receptorima u mozgu.

 

=== Midrijatici ===

Midrijatik je tvar koja inducira dilaticiju zjenice. Lijekovi poput tropikamida koriste se u medicini kako bi se omogućio pregled mrežnice i ostalih dubokih struktura oka, te kako bi se reducirao bolni spazam cilijarnog mišića (cikloplegija). Nepodnošenje svjetlosti ([[fotofobija]]) jedan je od učinaka midrijatika. Namjerno izazvana midrijaza uz pomoć midrijatika također se koristi kao dijagnostički test [[Hornerov sindrom|Hornerovog sindroma]].