Sardeati – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene Kolega2357 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 80.65.174.66 |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 3:
Kao snažan argumenat za takvu projekciju govori i podatak iz 533. g. o formiranju nove biskupije u Ludrumu (Biskupija kod Knina). Novo-formiranoj biskupiji bile su dodijeljene četiri crkvene župe (parochiae), u stvari četiri (tadašnja) municipija — Magnioticum kod Drniša, Equitinum kod Sinja, Salviaticum na Glamočkom polju, a kao četvrti Sardiaticum = „zemlja Sardeata", koji se ne može lokalizirati oko Šipova, a još manje u sjevernoj Bosni, jer bi to bilo i suviše sjeverno od Ludruma (kod Knina). Ubikaciju Sarziatikuma u dolinu Unca dobro osvijetljava i arheološka topografija ove doline.
Kako to pokazuju brojne ilirske gradine (castella, oppida), koje su redovito smještene po prirodnim uzvisinama na obodu poljâ, dolina Unca je bila dobro naseljena i u predrimsko doba. Oko gradina je raspršen veliki broj grobnih tumula (V.Ćurčić ih navodi nekoliko hiljada), od kojih su oni u [[Drvar]]u, prekopani oko 1890. g., dali pretežno halštatski materijal. Centar predrimske plemenske zajednice se, po svoj prilici, nalazio u [[Bastasi (Drvar)|Bastasima]], najžupnijem dijelu kotline, oko Gradine koja leži sjeveroistočno od sela, i oko Obljaja, zapadno od Bastasa, s obje strane Unca. Gradina, na desnoj obali rijeke imala je dominantan položaj, sa trostrukim nasipom na vrlo istaknutom položaju. Na Gradini su se sačuvali i temelji rimske četvrtaste utvrde (kule), moguće još iz vremena pacifikacije zemlje. Ostaci prethistorijskog utvrđenja nalaze se i na Obljaju (680 m), zapadno od sela, na visini Gradine (kod sklopa zvanog Berek), ali na lijevoj obali Unca.<ref>BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. -Ivo Bojanovski,
Rimljani i ovo područje konačno osvajaju 9. god. n.e, nakon propasti Batonovog ustanka. Antički Drvar, a s njim i cijela dolina, svojim položajem dobiva veliki prometni značaj. Ovuda prolazi itinerarska ceste Burnum—dolina Sane—Sisak („Via Claudia"), a jedan je put vodio i dolinom Unca, kroz [[Prekaja|Prekaju]], te tako ovu zatvorenu kotlinu vezivao i sa cestom koja je prolazila preko Glamočkog polja. I danas postoje miljokazi uz rimski put, na putu prema [[Oštrelj]]u. <ref>DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI -Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974</ref>
| |||