Mars – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.2+) (robot Mijenja: bn:মঙ্গল (গ্রহ)
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 115:
 
Mars je bio [[rimski imperij|rimski]] bog rata. [[stara Grčka|Grčko]] ime za Mars je [[Ares]], pa za pojmove vezane uz Mars koristimo prefiks '''areo-''' umjesto geo-, npr. umjesto geografska širina koristimo pojam areografska širina.
 
 
 
== Fizička svojstva ==
 
=== Atmosfera i klima ===
 
Marsova atmosfera je primetno drugačija od [[Zemlja (planet)|Zemljine]], a sastoji se uglavnom od [[ugljik dioksid|ugljen-dioksida]] (95.32%), uz male primese drugih elemenata: [[dušik|vodonika]] (2.7%), [[argon]]a (1.6%), [[kisik|kiseonika]] (0.13%) i [[neon]]a (0.00025%). Takođe sadrži i [[voda|vodenu paru]] (0.03%), a u polarnim krajevima je nađen [[ozon]].
 
Linija 129 ⟶ 126:
 
==== Temperaturne razlike i nastanak oluja ====
 
Prosečna izmerena temperatura na Marsovoj površini je 210 K, sa maksimumom od 293 K i minimumom od 130 K. Najtoplija su područja oko ekvatora i u [[subsolarna točka|subpolarnoj tački]] zato što temperatura tla zavisi o uglu pada sunčevih zraka i često varira jer je retka atmosfera slab toplinski spremnik.
 
Linija 139 ⟶ 135:
 
==== Oblaci ====
 
Iako atmosfera sadrži samo jednu tisućinu vodene pare koju nalazimo u Zemljinoj atmosferi, voda se uspijeva kondenzirati i formirati oblake koji lebde na velikim visinama. Oblaci su redovita pojava na Marsu unatoč maloj količini vodene pare u atmosferi. Promatrani su i sa Zemlje, a sa letjelica [[Mariner]] i Viking snimljeni su bezbrojni oblici koje možemo svrstati u nekoliko kategorija:
 
* ''zavjetrinski valovi'' oblaci su koji se formiraju u zavjetrini visokih dijelova reljefa poput vulkana, kratera i planina. Zrak u tim područjima kreće se u valovitim oscilacijama.
 
* ''valovski oblaci'' doimaju se poput redova paralelnih valova i redovito ih nalazimo nad rubovima polarnih kapa.
 
* ''oblačne ulice'' su linearni nizovi kuglastih oblaka sličnih kumulusima.
 
* ''trakasti oblaci'' najčešći su nad visoravnima jugozapadno od Syrtis Major.
 
* ''magla i jutarnja sumaglica'' mogu se formirati u dolinama, kanjonima i kraterima i vidljivi su sa Zemlje.
 
* ''paperjasti oblaci'' su izduženi oblaci koji nastaju podizanjem materijala i najčešće se sastoje od čestica prašine. Nalazimo ih prvenstveno u južnoj hemisferi, kod visoravni Syrtis major, ali i na sjeveru, u predjelu Tharsis Montes.
 
Linija 157 ⟶ 146:
 
==== Tlak ====
 
U odnosu na Zemlju, Marsova atmosfera je vrlo rijetka zbog čega ima niski površinski tlak koji varira od 1 do 10 mbar, ovisno o uvjetima. Prosječan tlak u području srednje površinske razine iznosi 7 mbar. Već spomenuta sublimacija i kondenzacija CO<sub>2</sub> mijenja tijekom godine globalni tlak za 20%.
 
Linija 165 ⟶ 153:
 
=== Reljef ===
 
[[Datoteka:Mars NPArea-PIA00161 modest.jpg|thumb|left|180px|Sjeverni pol planeta Mars, digitalna fotomontaža slika prikupljenih sa sonde [[Viking 1]]<br /> (izvor: NASA/JPL-Caltech)]]
[[Datoteka:MarsTopoMap-PIA02031 modest.jpg|thumb|250px|Topografska karta planeta Mars. Istaknuta područja: vulkani Tharsis na zapadu uključujući planinu Olympus, na istoku Valles Marineris i kotlina Hellas na jugu<br /> (izvor: NASA/JPL-Caltech)]]
Linija 179 ⟶ 166:
 
==== Vulkani ====
 
[[Datoteka:Olympus_Mons.jpg|thumb|right|260px|Olympus Mons, najveći ugasli vulkan na Marsu i u Sunčevom sustavu.]]
 
Linija 191 ⟶ 177:
 
==== Tektonika ====
 
Tektonika Marsa je, za razliku od Zemljine, koja je vodoravna i temelji se na pomicanju litosfernih ploča, okomita zbog vruće lave koja se probija prema gore kroz koru do površine.
 
Linija 201 ⟶ 186:
 
=== Svojstva unutrašnjosti planeta ===
 
Zbog velike razlike u masi, Marsova unutrašnjost se dosta razlikuje od Zemljine. Kora je debela stotinjak kilometara, bogata je [[silicij]]em i [[aluminij]]em, a siromašna [[magnezij]]em. Ispod nje nalazi se plašt s feromagnetskim silikatima, dok se jezgra, koja zauzima približno četvrtinu obujma planeta, sastoji od rastaljenog troilita (željezni sulfid).
 
 
=== Orbita i rotacija ===
 
Mars ima primjetno izduženu putanju (ekscentricitet 0.093), pa mu se udaljenost od Sunca znatno mijenja tijekom Marsove godine, što bitno utječe na klimu.
 
Marsov siderički period revolucije (siderička godina) traje 687 dana, a period rotacija (siderički dan) 24h 37min 23s. Os rotacije nagnuta je, slično kao i kod Zemlje, 25° prema ravnini revolucije.
 
 
=== Magnetosfera ===
 
Mars posjeduje slabo magnetsko polje. U usporedbi sa Zemljinim, jakost Marsova polja je oko 500 puta slabija. Osim toga, [[magnetski pol]]ovi Marsa su suprotno orijentirani od Zemljinih. Zemljin sjeverni magnetski pol se nalazi blizu južnog geografskog pola, a na Marsu je sjeverni magnetski pol na sjevernom areografskom polu.
 
== Prirodni sateliti ==
 
<table border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" style="margin-left:1em" align="right">
<th colspan="5" style="background:#efefef;"> Marsovi prirodni sateliti</th>
Linija 251 ⟶ 230:
 
== Povijest ljudskog istraživanja ==
 
Planet Mars uvijek je očaravao čovjeka svojom jarkocrvenom bojom na noćnom nebu. Pojavom [[teleskop]]a sa boljim razlučivanjem početkom 18. stoljeća, Mars je postao poprište polemike zbog otkrića polarnih kapa kao i zbog pogrešnog identificiranja kanala na njegovoj površini. Postojala je pretpostavka da na planetu teče voda, te da prema tome postoji mogućnost života van [[Zemlja (planet)|Zemlje]], što se nije slagalo sa mišljenjem toga vremena.
 
Linija 268 ⟶ 246:
<br />
<br />
 
 
 
Linija 340 ⟶ 317:
 
== Mars u romanima i filmovima ==
 
Planet Mars mnogo puta se pojavljuje kao mjesto radnje ili subjekt u romanima, filmovima, pa i u radio dramama. Najveći šok doživjela je američka publika [[30. listopada]] [[1938]], kada je [[Orson Welles]] izveo radio adaptaciju novele [[Herbert George Wells|Rat svjetova]] (roman o napadu [[marsijanci|Marsijanaca]] na Zemlju). Interpretacija Orsona Wellsa stvorila je masovnu paniku kod publike toga vremena.
 
=== Romani ===
 
* Guliverova putovanja - Jonathan Swift
* Rat svjetova - [[Herbert George Wells|H. G. Wells]]
Linija 350 ⟶ 325:
 
=== Filmovi ===
 
* Aleita: kraljica Marsa ([[1924]])
* Flash Gordon: Mars attacks the world ([[1938]])
Linija 391 ⟶ 365:
* Ghosts of Mars ([[2001]])
 
== VanjskeEksterni poveznicelinkovi ==
{{Commonscat}}
 
* [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/400_mars.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Mars]
* [http://www.vopus.org/sr/gnoza/interesantni-clanci/mars-je-naseljen.html Mars je naseljena planeta]
Linija 399 ⟶ 373:
<!-- interwiki -->
 
{{Commonscat}}
 
[[Kategorija:Sunčev sistem]]