|
Sljedeća žrtva iz unutarnjeg kruga careve obitelji postaje carica [[Elizabeta (Austro-Ugarska)|Elizabeta]], koju [[1898.]] godine, u [[Švicarska|Švicarskoj]], ubija talijanski [[Anarhizam|anarhist]] [[Luigi Lucheni]] tako što šezdesetogodišnju caricu probija nožem, ali ipak njena smrt postaje nevažna kada ju se usporedi s ubojstvom nećaka Franje Josipa i prijestolonasljednika Austro-Ugarske [[Franjo Ferdinand|Franje Ferdinand]]a u Sarajevu [[1914.]] godine. Franju Ferdinanda i njegovu suprugu [[Sofija Chotek|Sofiju]] ubio je [[Gavrilo Princip]], smatrajući prijestolonasljednika protivnikom [[Jugoslaveni|Jugoslavena]] i glavnog predstavnika okupacijske sile.<ref name="KoraciIV"/> Ovo ubojstvo, koje se dogodilo pred velikim brojem promatrača, bez obzira na sve careve želje nije moglo biti zataškano, što će na kraju dovesti do početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], čemu se car također snažno protivio.
==Pokušaj atentata 1853.==
[[Datoteka:J.Reiner - Attentat auf Kaiser Franz Joseph.jpg|thumb|280px|<center>J. J. Reiner: ''Atentat na Franju Josipa I.'' ([[1853.]])</center>]]
Dana [[18. veljače]] [[1853.]], car je preživio pokušaj atentata kojeg je izveo mađarski nacionalist [[János Libényi]]. Car je šetao s jednim svojim časnikom [[Maximilian Karl Lamoral O'Donnell|Maximilianom Karlom Lamoralom O'Donnellom]], na jednom od gradskih [[bastion]]a, kada mu je Libényi prišao. Instantno je napao cara s leđa nožem i ubo ga direktno u vrat. Car Franjo Josip je gotovo uvijek nosio uniformu s visokim ovratnikom, tako da mu je vrat bio gotovo u potpunosti prekriven. Tako se dogodilo da je njegov ovratnik bio napravljen od jako krutog materijala. Iako je car, jasno, bio ozlijeđen i počeo je krvariti, ovratnik mu je spasio život. Grof O'Donnell je tada odmah napao Libényija sa svojom sabljom.<ref>[http://www.wien-vienna.at/geschichte.php?ID=695 Wien - Attentat - Kaiser Franz Joseph - Lasslo Libényi - Graf O´Donnell - JosefEttenreich - Geschichte - Votivkirche<!-- bot-generated title -->] at www.wien-vienna.at</ref> O'Donnell je kasnije postao i službeni grof Habsburške Monarhije (do tada je samo bio grof zbog irskog plemićkog porijekla) i nagrađen je za svoje zasluge u spašavanju cara. Još jedan svjedok, koji je slučajno prolazio, mesar Joseph Ettenreich, također je pomogao i svladao Libényija. Za to ga je car nagradio i proglasio ga plemićem, te je ovaj tako postao Joseph von Ettenreich. Libényi je ubrzo odveden pred sud te osuđen na smrt zbog pokušaja [[regicid]]a. Smrtna kazna izvršena je na [[Simmeringer Haide]]u. Nakon ovog neuspjelog napada, carev brat [[Nadvojvoda Maksimilijan|Maksimilijan]], kasniji meksički car, pozvat će sve europske plemićke obitelji na davanje donacije za izgradnju crkve na mjestu napada, koja bi tamo stajala kao simbol i podsjetnik. Crkva se nalazu u [[Ringstraße]]u, blizu [[Sveučilište u Beču|Sveučilišta]], a znana je kao [[Votivkirche]].
== Eksterni linkovi ==
|
