Litij – razlika između verzija

 

== Povijest ==

Otkrio ga je [[Johann A. Arfvedson]] [[1817]]. godine. Za razliku od ostalih [[alkalni metali|alkalnih metala]], litij se u prirodi nalazi u obliku [[silikat]]a. Najveća ležišta rude litija su u [[Čile]], [[Kanada|Kanadi]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].

 

== Svojstva ==

Litij se dobija [[elektroliza|elektrolizom]] otopljenog [[litij-klorid]]a. U čistom stanju i u odsustvu [[zrak]]a, ima srebrnastometalni sjaj, topi se na 186 stupnjeva Celzija a ključa na 1336 stupnjeva(plus/minus 5 stupnjeva). U dodiru sa zrakom je postojaniji od ostalih alkalnih metala i prevlači se [[litij-nitrid]]om. S [[kiselina]]ma gradi [[valencija|jednovalentne]] soli. Litij-hidrid nastaje izravno iz elemenata, a litij-oksid sagorjevanjem metala u struji čistog [[kisik]]a. [[Litijhidroksid]] je sličan alkalnim hidroksidima, samo je [[otopina]] slabija i teže se otapa u [[voda|vodi]]. Litijklorid [[kristal]]izira s dvije [[molekula|molekule]] vode i otapa se u [[alkohol]]u, [[aceton]]u, [[piridin]]u i drugim organskim otapalima.

 

== Izotopi ==

* Li-7

* Li-6

 

== Upotreba ==

Litij se upotrebljava elementaran ili kao [[sol]] u organskim [[sinteza]]ma, metalurgiji i analitičkoj kemiji, [[maziva|mazivima]] i za suhe [[baterija|baterije]] koje rade na vrlo niskim temperaturama, a njegovi izotopi '''Li-6''' i '''Li-7''' upotrebljavaju se za proizvodnju [[litijeva bomba|litijeve bombe]]([[termonuklearna bomba]]). Malim dodatkom litija se poboljšavaju mehaničke osobine [[aluminij]]a i [[korozija|korozijska]] postojanost [[magnezij]]a. [[Legura]] litija i magnezija sa malo [[srebro|srebra]] ima manju specifičnu težinu od vode, a veliku čvrstoću i antikorozijsku postojanost.

 

[http://www.ktf-split.hr/periodni/li.html Litij - KTF Split]

<!-- interwiki -->

{{Commonscat|Lithium}}