Portal:Srbija

(Preusmjereno sa stranice Portal:Србија)


Flag of Serbia.svg
Dobrodošli na


Položaj Srbije

Srbija je država locirana u jugoistočnoj Evropi (na Balkanskom poluostrvu) i u srednjoj Evropi (Panonskoj niziji). U sastavu Republike Srbije se nalaze i dve autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija

Srbija se na severu graniči s Mađarskom, na istoku s Rumunijom i Bugarskom, na jugu s Makedonijom i Albanijom, a na zapadu s Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom.

Glavni grad je Beograd.

Dalje


Cartella blu.jpg
Help-browser.svg
Nuvola apps kedit.png
   
  • Da se zapadni deo nizije srednjeg Podunavlja nazivao u staro doba Panonija.
  • Da je reka Sava duga 940 kilometara i da je samim tim druga reka po dužini u jugoistočnoj Evropi.
  • Da je zapadna kapija Beograda, koju je projektovao Mihajlo Mitrović, visoka čak 115 metara, što je čini drugim najvišim neboderom u Beogradu.
  • Da najstariji pisani tragovi o današnjem imenu grada Zemuna datiraju čak iz XII veka.
Cartella blu.jpg
Help-browser.svg
Nuvola apps kedit.png
   
  1. --Soundwaweserb (razgovor) 18:02, 18 februar-вељача 2014 (CET)
Cartella blu.jpg
Nuvola apps kolourpaint.png
Nuvola apps kedit.png
   
Milena Dravić srpska i jugoslovenska glumica

Milena Dravić je srpska glumica. Rođena je u Beogradu 5. 10. 1940. godine.

Na film je došla slučajno - plavokosu, pegavu srednjoškolku s konjskim repom zapazio je na naslovnoj strani neke ilustrovan revije reditelj F. Čap i dao joj ulogu u svom filmu Vrata ostaju otvorena (1959). Svojim šarmom i spontanošću nametnula se, pa ubrzo snima Diližansu snova (Soja Jovanović, 1960), Zajednički stan (M. Vajda, 1960), Bolje je umeti (V. Nanović, 1961), Uzavreli grad (Veljko Bulajić, 1961) i Leto je krivo za sve (Puriša Đorđević, 1961).

Motivisana uspehom koji je do tada postigla upisuje Akademiju za film, pozorište, radio i televiziju. Kada za svoju šestu ulogu - seoske devojke koja kao prekobrojna kreće za momkom na radnu akciju u Prekobrojnoj (Branko Bauer, 1962) - osvaja Zlatnu arenu na festivalu u Puli, postaje jasno da je jugoslovenska kinematografija dobila izuzetnu glumačku osobenost. Otada, sarađujući sa više od trideset reditelja svih generacija, neprekidno igra uglavnom glavne uloge u više od pedeset filmova najrazličitijih žanrova, postavši jednim od glumačkih postulata srpske kinematografije, iako je često igrala i u drugim sredinama.

Svoju drugu Zlatnu arenu dobija za ulogu krojačice koja se prudržuje partizanskome biciklističkom bataljonu u Biciklistima (P. Đorđević, 1970). Dobitnica je i pet Srebrnih arena: godine 1964. za komičnu ulogu u Litu vilovitom O. Gluščevića, zatim, godine 1966. za suptilnu ulogu supruge u Rondu Z. Berkovića, te za ulogu u ratnom filmu Do pobede i dalje Ž. Mitrovića, 1967. za komičnu ulogu u Nemirnima K. Rakonjca, te za tragičnu ulogu u Jutru P. Đorđevića, 1969. godine za komičnu ulogu prvakinje u filmu Kros kantri P. Đorđevića, te za dramsku ulogu prodavačice novina koju siluje grupa dokonih mladića u Horoskopu Bore Draškovića, te napokon godine 1974. za ulogu žene iz polusveta Depsu A. Vrdoljaka. Za upečatljivu ulogu usamljene žene u palanačkoj sredini u Posebnom tretmanu (Goran Paskaljević, 1980.) nagrađena je nagradom za epizodu na festvalu u Kanu.

Dalje...

Portal.svg Ostali portali
Astronomija - Bosna i Hercegovina - Crna Gora - Čile - Geografija - LGBT - Narodnooslobodilačka borba - Sjedinjene Američke Države - Srbija