Popovica je stočarsko-ratarsko seosko naselje zbijenog tipa udaljeno 23 km zapadno od Negotina. Smešteno je na prosečno 410 metara nadmorske visine, na dolinskim stranama Popovačke reke, desne pritoke Jaseničke reke, s obe strane regionalnog puta Plavna-Salaš (Zaječar). Severna geografska širina naselja je 44o 13’ 20”, istočna geografska dužina 22o 16’ 44”, a površina atara 4.700 hektara.
Spada u starija seoska naselja. Od svog osnivanja do danas više puta je menjala svoj mikropoložaj (Selište, Staro selo, današnja lokacija od 18. veka). Prvi put se pominje u turskim popisima u 16. veku (1530. godine) kao naselje sa 35 kuća. Godine 1586. je imalo 30 kuća, 1846 - 125, a 1866. godine 192 kuće. Današnje naselje je podeljeno na Gornji i Donji kraj, a krajevi na "male" (najpoznatije su: Bogićeva, Borikićeva, Čučojkova, Vlaška, Đurkovićeva, Ciganska, Kumrićeva, Ikonićeva, Ružićeva, Vetrenjčeva, Šnajićeva, Milićevićeva, Bocićeva, Simićeva, Rajkovićeva, Aleksićeva, Paunska, Vemićeva, Cokićeva, Golubova, Nunićeva i Rajićeva mala). U njima su između dva svetska rata živele sledeće familije: Nunići (slava sv. Jovan), Đurkovići (slava sv. Đorđe), Kumrići (slava sv. Paraskeva), Čejkići i Janjići (slava sv. Jovan), Šnajići (slava sv. Đorđe), Golubinci ili Golubičići (slava sv. Paraskeva), Bogići (slava sv. Jovan), Jaglikići (slava sv. Đorđe), Milinci, Golubovići, Rajići ili Cokići (slava sv. Jovan), Simići (slava sv. Simeon), Trifunci, Jeremići, Rušići, Pajići ili Glavaševi (slava sv. Jovan), Đuričići i Markuličići (slava sv. Đorđe), Rajkovići (slava sv. Nikola), Kučajnci i Paunci (slava sv. Jovan), Ostojići, Aleksići i Jovančevići (slava sv. Paraskeva), Vlaščići (slava sv. Paraskeva), Milojci, Klinčići i Sarići (slava sv. Đorđe), Borikići (slava sv. Nikola), Bocići (slava sv. Ilija), Stoilovići ili Nikolići (slava sv. Trifun), Miličići (slava sv. Jovan), Čučukani ili Čučukanovići (slava sv. Nikola), Pavlići ili Delići (slava sv. Luka), Stefanovići (slava sv. Nikola), Stajanovi (slava sv. Đorđe), Mišići (slava sv. Paraskeva), Nikolići (slava sv. Paraskeva i Vavedenje), Ilići, Nikolići i Jonovići (slava sv. Paraskeva), Dimitrijevići (slava sv. Paraskeva), Mihajlovići (slava sv. Arhanđeo), Đurđevići (slava sv. Arhanđeo) i Petrovići (slava sv. Arhanđeo).
Zavetina naselja je Spasovdan.
Crkva brvnara u naselju, sagrađena na temeljima starih nadgrobnih spomenika, ima bogatu i raznovrsnu dekoraciju u drvetu. Na oltarskim vratima upisana je godina 1807., mada po nekim izvorima piše da crkva potiče iz 1857. godine. Posvećena je Svetoj Trojici.
Stanovništvo Popovice je srpsko, starosedelačko i doseljeno.
Godine 1921. Popovica je imala 350 kuća i 1.249 stanovnika, 1948 - 262 kuća i 1.111 stanovnika, a 2002. godine 282 kuća i 489 stanovnika. Godine 2007. na privremenom radu u inostranstvu iz ovog naselja je oko 120 stanovnika (uglavnom u Austriji i Sloveniji).
Osnovna škola u naselju je započela svoj rad 1870. godine. Školske 2006/2007. godine imala je 4 učenika.
Zemljoradnička zadruga u Popovici je osnovana 1928. godine (obnovljena 1947. godine kao Zemljoradnička nabavno-prodajna zadruga). Električnu rasvetu naselje dobija 1959. godine, asfaltni put 1978, novi Dom kulture 1981, telefonske veze 1984, a vodovod 1985-1990. godine.
Podatke o naseljima sakupio MIODRAG VELOJIĆ, dipl. geograf
radnik Istorijskog arhiva Negotin