Lista vladara Koreje
Korejske vladarske dinastije su navedene prema datumu njihovog pada.
Car Koreje | |
---|---|
Bivša Monarhija | |
Carska | |
Carski pečat Korejskog Carstva | |
Sunjong, posljednji car Koreje | |
Prvi monarh | Dangun (sporno) |
Posljednji monarh | Sunjong (kao car) |
Stil | Njegovo carsko i kraljevsko veličanstvo |
Službena rezidencija | Changdeokgung, Koreja |
Monarhija započela | 2333. pne. |
Monarhija završila | 29. august 1910. |
Trenutni pretendent | sporno Yi Won Yi Haewŏn |
Popis uključuje latinizirana posthumna ili hramska imena i datume vladavine. Imena su latinizirana prema južnokorejskoj revidiranoj romanizaciji. McCune-Reischauerova romanizacija se može pronaći u člancima o pojedinim monarsima.
Gojoseon
uredi- Vidi takođe: Popis legendarnih monarha Koreje
Gojoseon (c.2333 - 108. pne.) je bilo prvo korejsko kraljevstvo. Tradicionalno se navodi da ju je osnovao Dangun 2333. pne., iako je taj datum osporavan od historičara.[1] Arheološki nalazi brončanog doba pripisani gojoseonskoj kulturi su pronađeni u sjevernoj Koreji i južnoj Mandžuriji. Razni historijski i arheološki podaci ukazuju da je oko 7. i 4. viujeka pne. Gojoseon bio razvijena država i samostalno kraljevstvo.
# | Ime | Period vladavine | |
---|---|---|---|
Zapadni ispis | Hangul/Hanja | ||
1 | Dangun Wanggeom | 단군왕검 檀君王儉 |
2333-? pne. |
? | Kralj Bu | 부왕 否王 |
?-? BCE |
? | Kralj Jun | 준왕 準王 |
?-194. pne. |
Napomene: [1] Gija (vl. 1126 -1082. pne.): Da li je Gija Joseon zbilja postojao je predmet kontroverze. Korejski učenjaci odbacuju njegovo postojanje iz više razloga.
Wiman Joseon
uredi# | Ime | Period vladavine | |
---|---|---|---|
Zapadni ispis | Hangul/Hanja | ||
1 | Wi Man | 위만 衛滿 |
194-? pne. |
2 | nepoznati (Sin Wi Mana) |
nepoznato | ?-? |
3 | Kralj Ugeo | 우거왕 右渠王 |
?-108. pne. |
Buyeo
uredi- Vidi takođe: Popis legendarnih monarha Koreje
Buyeo (2. vijek pne. - 494. n.e.) je vladala današnjom Mandžurijom. Vladari su nastavili koristiti titulu Dangun.[2] Neki zapisi navode imena Bukbuyeo (Sjeverni Buyeo) i Dongbuyeo (Istočni Buyeo). Apsorbirana je u državu Goguryeo.
Istočni Buyeo
uredi(cca.86. pne. –22. n.e.) Vladari države Dongbuyeo su se pokorili državi Bukbuyeo godine 86. pne., i tada koristili titulu Wang ("Kralj").
# | Ime | Period vladavine | |
---|---|---|---|
Zapadni ispis | Hangul/Hanja | ||
1 | Hae Buru | 해부루 解夫婁 |
86-48. pne. |
2 | Geumwa | 금와왕 金蛙王 |
48-7. pne. |
3 | Daeso | 대소왕 臺素王 |
7. pne.-22. n.e. |
Galsa Buyeo
# | Ime | Period vladavine | |
---|---|---|---|
Zapadni ispis | Hangul/Hanja | ||
1 | Kralj Galse | 갈사왕 曷思王 |
21. pne.-? |
? | Dodu | 도두 都頭 |
?-68. n.e. |
Kasniji Buyeo
urediIme | Period vladavine | |
---|---|---|
Zapadni ispis | Hangul/Hanja | |
Wigutae | 위구태왕 慰仇太王 |
?-?, 2. vijek |
Ganwigeo | 간위거왕 簡位居王 |
?-?, 3. vijek |
Maryeo | 마려왕 麻余王 |
?-?, 3. vijek |
Uiryeo | 의려왕 依慮王 |
?-285. n.e. |
Uira | 의라왕 依羅王 |
286. n.e.-? |
Hyeon | 현왕 玄王 |
?-346 |
Yeoul | 여울왕 餘蔚王 |
?-384 |
Jan | 잔 孱 |
?-494 |
Goguryeo
urediGoguryeo (37. pne. - 668. n.e.) bilo je jedno od Tri kraljevstva Koreje. Vladari Goguryeoa su koristili titulu Taewang (太王, "najveći kralj"). [1]
# | Posthumno ime[2] | Hangul (Hanja) | Osobna imena [3][4] | Period vladavine |
Legendarna loza [5] | ||||
---|---|---|---|---|
1 | Dongmyeong | 동명성왕 (東明聖王), 동명왕 (東明王) | Jumong 주몽 (朱蒙), Chumo 추모 (鄒牟), Sanghae 상해 (象解) | 37-19. pne. |
2 | Yuri | 유리왕 (琉璃王), 유리명왕 (琉璃明王) | Yuri 유리 (琉璃, 類利), Yuryu 유류 (孺留), Nuri 누리 (累利) | 19. pne. - 18. n.e. |
3 | Daemusin | 대무신왕 (大武神王), 대해주류왕 (大解朱留王) | Muhyul 무휼 (無恤) | 18-44 |
4 | Minjung | 민중왕 (閔中王) | Saekju 색주 (色朱) | 44-48 |
5 | Mobon | 모본왕 (慕本王) | U 우 (憂), Aeru 애루 (愛婁), Mangnae 막래 (莫來) | 48-53 |
Loza Gungnae | ||||
6 | Taejo | 태조[대]왕 (太祖[大]王), 국조왕 (國祖王) | Gung 궁 (宮), Eosu 어수 (於漱) | 53-146 |
7 | Chadae | 차대왕 (次大王) | Suseong 수성 (遂成) | 146-165 |
8 | Sindae | 신대왕 (新大王) | Baekgo 백고 (伯固), Baekgu 백구 (伯句) | 165-179 |
9 | Gogukcheon | 고국천왕 (故國川王), 국양왕 (國襄王) | Nammu 남무 (男武) | 179-197 |
10 | Sansang | 산상왕 山上王 | Jeong-u 정우 廷優, Wigung 위궁 位宮 | 197-227 |
11 | Dongcheon | 동천왕 東川王, 東襄王 | Uwigeo 우위거 憂位居, Gyoche 교체 郊彘 | 227-248 |
12 | Jungcheon | 중천왕 中川王, 中襄王 | Yeonbul 연불 然弗 | 248-270 |
13 | Seocheon | 서천왕 西川王, 西襄王 | Yangno 약로 藥盧, Yagu 약우 若友 | 270-292 |
14 | Bongsang | 봉상왕 烽上太王, 鴙葛王 | Sangbu 상부 相夫, Sapsiru 삽시루 插矢婁 | 292-300 |
15 | Micheon | 미천왕 美川太王, 好攘王 | Eulbul 을불 乙弗, Ubul 우불 憂拂 | 300-331 |
16 | Gogugwon | 고국원왕 故國原王 | Sayu 사유 斯由, Yu 유 劉, Soe 쇠 釗 | 331-371 |
17 | Sosurim | 소수림왕 小獸林王 | Gubu 구부 丘夫 | 371-384 |
18 | Gogugyang | 고국양왕 故國攘王 | Yiryeon 이련 伊連, Eojiji 어지지 於只支 | 384-391 |
19 | Gwanggaeto Veliki | 국강상광개토경평안호태왕 國彊上廣開土境平安好太王 | Damdeok 담덕 談德, An 안 安 | 391-413 |
Loza Pyongyang | ||||
20 | Jangsu | 장수왕 長壽王 | Georyeon 거련 巨連, Goryeon 고련 高璉 | 413-490 |
21 | Munjamyeong | 문자명왕 文咨明王 | Na-un 나운 羅雲, Go-un 고운 高雲 | 491-519 |
22 | Anjang | 안장왕 安藏王 | Heung-an 흥안 興安, Go-an 고안 高安 | 519-531 |
23 | Anwon | 안원왕 安原王 | Bojeong 보정 寶廷, Gojeong 고정 高廷 | 531-545 |
24 | Yangwon | 양원왕 陽原王, 陽崗王 | Pyeongseong 평성 平成 | 545-559 |
25 | Pyeongwon | 평원왕 平原王 | Yangseong 양성 陽成, Tang 탕 湯, Goyang 고양 高陽 | 559-590 |
26 | Yeongyang | 영양왕 嬰陽王, 평양왕 平陽王 | Go Won 고원 高元, Daewon 대원 大元 | 590-618 |
27 | Yeongnyu | 영류왕 榮留王 | Go Geonmu 고건무 高建武, Seong 성 成, Gomu 고무 高武 | 618-642 |
28 | Bojang | 보장왕 寶藏王 | Go Jang 고장 高藏, Bojang 보장 寶藏 | 642-668 |
Notes: [1] Neki od Goguryeoovih zapisa za pojedine kraljeve, posebno za 19. (Gwanggaeto), koriste titulu "Taewang" ili "Hotaewang", što se grubo može prevesti kao Najveći kralj ili Naj-najveći kralj. Neki tvrde da se ta titula može prevesti kao "car," slično kao kineska titula 皇帝, ali to nije široko uvriježeno. Najopsežniji i najstariji očuvani korejski historijski tekstovi Samguk Sagi ui Samguk Yusa, napisanih vjekovima nakon poraza Goguryeoa, koriste titulu "Wang" ili "kralj".
[2] Imenima kraljeva se općenito označava mjesto kraljevog pogreba, te ne moraju odgovarati kineskom konceptu 諡號.
[3] Kraljevi Goguryeoa su imali prezime Go, osim od drugog (Yuri) do petog (Mobon), za koje su navedena prezimena Hae. Svi kraljevi su pripadali istoj patrilinealnoj lozi. Nije jasno da li su dva prezimena posljedica loše transkripcije ili borbe za vlast.
[4] Samguk Sagi i Samguk Yusa, odnosno drugi zapisi ponekad navode "druga imena", "imena po rođenju", "dječja imena" ili "osobna imena".
[5] Imena za Legendarnu lozu su navedena prema Samguk Sagi. Wei shu (Historija dinastije Wei) daje sljedeća imena: 朱蒙 Jumong, 閭達 Yeodal, 始閭諧 Shiryeohae, 如栗 Yeoyul i 莫來 Mangnae. Imena Legendarne loza su već bila kanonizirana u 5. vuijeku kada je kralj Jangsu podigao spomenik ocu, a Goguryeo ostvario kontakt sa Sjevernim Weijem. Natpisi na spomeniku navode imena: 鄒牟 Chumo, 儒留 Yuryu i 大朱留 Daejuryu. Veze između njih nisu jasne.
Izvori: http://kdaq.empas.com/koreandb/history/koreanking/html/person/koguryeo_king.html (The Academy of Korean Studies) and http://enc.daum.net/dic100//topView.do (Korea Britannica Corp.)
Baekje
urediBaekje (18. pne. - 660. n.e.) bila je jedno od Tri kraljevstva Koreje. Hramska imena su ista kao i osobna imena, ukoliko nije drukčije navedeno.
# | Hramsko ime | Hangul | Hanja | Period of reign | Osobno ime | Odnos | Napomena |
1 | Onjo | 온조왕 | 溫祚王 | 18. pne. - 29. n.e. | osnivač | sin Dongmyeongseonga od Goguryeoa | |
2 | Daru | 다루왕 | 多婁王 | 29 - 77 | prvi sin Onjoa | ||
3 | Giru | 기루왕 | 己婁王 | 77 - 128 | prvi sin Darua | ||
4 | Gaeru | 개루왕 | 蓋婁王 | 128 - 166 | sin Girua | ||
5 | Chogo | 초고왕 | 肖古王 | 166 - 214 | sin Gaerua | također Sogo (소고왕, 素古王) | |
6 | Gusu | 구수왕 | 仇首王 | 214 - 234 | prvi sin Chogoa | također Guisu (귀수왕, 貴須王) | |
7 | Saban | 사반왕 | 沙泮王 | 234 | prvi sin Gusua | također Sai (사이왕, 沙伊王) | |
8 | Goi | 고이왕 | 古爾王 | 234 - 286 | drugi sin Gaerua | također Gui (구이군, 久爾君) | |
9 | Chaekgye | 책계왕 | 責稽王 | 286 - 298 | prvi sin Goia | također Cheonggye (청계왕, 靑稽王) | |
10 | Bunseo | 분서왕 | 汾西王 | 298 - 304 | prvi sin Chaekgyea | ||
11 | Biryu | 비류왕 | 比流王 | 304 - 344 | drugi sin od Gusua | ||
12 | Gye | 계왕 | 契王 | 344 - 346 | prvi sin Bunseoa | ||
13 | Geunchogo | 근초고왕 | 近肖古王 | 346 - 375 | drugi sin Biryua | također Chogo (초고왕, 肖古王) or Sokgo (속고왕, 速古王) | |
14 | Geun-gusu | 근구수왕 | 近仇首王 | 375 - 384 | sin Geunchogoa | također Guisu (귀수왕, 貴首王) | |
15 | Chimnyu | 침류왕 | 枕流王 | 384 - 385 | prvi sin Geungusu | ||
16 | Jinsa | 진사왕 | 辰斯王 | 385 - 392 | a|također Buyeohui (부여휘, 扶餘暉) | ||
17 | Asin | 아신왕 | 阿莘王 | 392 - 405 | rođak Jinse; prvi sin Chimnyua | također Aha (아화왕, 阿華王) | |
18 | Jeonji | 전지왕 | 腆支王 | 405 - 420 | prvi sin Asina | također Jikji (직지왕, 直支王) ili Jinji (진지왕, 眞支王) | |
19 | Gu-isin | 구이신왕 | 久爾辛王 | 420 - 427 | prvi sin Jeonjia | ||
20 | Biyu | 비유왕 | 毗有王 | 427 - 454 | prvi sin Guisina | također Yeobi (여비, 餘毗) | |
21 | Gaero | 개로왕 | 蓋鹵王 | 454 - 475 | Gyeongsa (경사, 慶司) ili Gyeong (경, 慶) | prvi sin Biyua | također Yeogyeong (여경, 餘慶) |
22 | Munju | 문주왕 | 文周王 | 475 - 477 | Modo (모도, 牟都) ili Do (도, 都) | sin Gaeroa | |
23 | Samgeun | 삼근왕 | 三斤王 | 477 - 479 | Samgeun (삼근, 三斤), Imgeol (임걸, 壬乞) ili Samgeol (삼걸, 三乞) | prvi sin Munjua | također Mun-geun (문근왕, 文斤王) |
24 | Dongseong | 동성왕 | 東城王 | 479 - 501 | Modae (모대, 牟大) ili Mamo (마모, 摩牟) | rođak Samgeuma | |
25 | Muryeong | 무령왕 | 武寧王 | 501 - 523 | Sama (사마, 斯麻 or 斯摩) or Yung (융, 隆) | drugi sin Dongseonga | also Sama (사마왕, 斯麻王), Do (도왕, 嶋王) ili Horyeong (호령왕, 虎寧王) |
26 | Seong | 성왕 | 聖王 | 523 - 554 | Myeong (명, 明) | sin Muryeonga | također Myeong (명왕, 明王) ili Seongmyeong (성명왕, 聖明王) |
27 | Wideok | 위덕왕 | 威德王 | 554 - 598 | Chang (창, 昌) | prvi sin Seonga | također Chang (창왕, 昌王) |
28 | Hye | 혜왕 | 惠王 | 598 - 599 | Gye (계, 季) | mlađi brat Wideoka | također Heon (헌왕, 獻王) |
29 | Beop | 법왕 | 法王 | 599 - 600 | Seon (선, 宣) ili Hyosun (효순, 孝順) | prvi sin Hyea | |
30 | Mu | 무왕 | 武王 | 600 - 641 | osobno ime Jang (장, 璋) ili Seodong (서동, 薯童) | najmlađi sin Wideoka | također Mugang (무강왕, 武康王) ili Mugwang (무광왕,武廣王) |
31 | Uija | 의자왕 | 義慈王 | 641 - 660 | prvi sin Mua |
*Izvor: [1] Arhivirano 2006-08-24 na Wayback Machine-u
Silla
urediSilla (57. pne. - 935. n.e.) bila je jedno od Tri kraljevstva Koreje. U ranim godinama Sillom su vladale porodice Pak, Seok i Kim. Vladari Sille su koristili različite titule, uključujući Isageum, Maripgan i Daewang. Kao i neki kraljevi Baekjea, neki su se proglasili carevima.
- Hyeokgeose Geoseogan 혁거세 거서간 朴赫居世居西干 (57. pne.–4. n.e.)
- Namhae Chachaung 남해 차차웅 南解次次雄 (4–24)
- Yuri Yisageum (24–57) 유리이사금 儒理尼師今 (Kings Yuri to Heurhae bore the Korean title Isageum, an old word for "ruler")
- Talhae Isageum 탈해이사금 脫解尼師今 (57–80)
- Pasa Isageum 파사이사금 婆娑尼師今 (80–112)
- Jima Isageum 지마이사금 祗摩尼師今 (112–134)
- Ilseong Isageum 일성이사금 逸聖尼師今 (134–154)
- Adalla Isageum 아달라이사금 阿達羅尼師今 (154–184)
- Beolhyu Isageum 벌휴이사금 伐休尼師今 (184–196)
- Naehae Isageum 내해이사금 奈解尼師今 (196–230)
- Jobun Isageum 조분이사금 助賁尼師今 (230–247)
- Cheomhae Isageum 첨해이사금 沾解尼師今 (247–261)
- Michu Isageum 미추이사금 味鄒尼師今 (262–284)
- Yurye Isageum 유례이사금 儒禮尼師今 (284–298)
- Girim Isageum 기림이사금 基臨尼師今 (298–310)
- Heulhae Isageum 흘해이사금 訖解尼師今 (310–356)
- Naemul Maripgan 내물마립간 奈勿麻立干 (356–402) (Kraljevi od Naemula do Sojija su nosili titulu Maripgan, što je stara riječ za "vladar")
- Silseong Maripgan 실성마립간 實聖麻立干 (402–417)
- Nulji Maripgan 눌지마립간 訥祗麻立干 (417–458)
- Jabi Maripgan 자비마립간 慈悲麻立干 (458–479)
- Soji Maripgan 소지마립간 炤智麻立干 (479–500)
- Kralj Jijeung 지증왕 智證王 (500–514) (kraljevi od Jijeunga do Gyeongsuna su nosili titulu Wang (suvremena korejska riječ za "kralj"), s dolje navdenim izuzecima)
- Kralj Beopheung Veliki 법흥태왕 法興太王 (514–540) ("Kralj Beopheung Veliki" je prijevod za Beopheung Taewang, "Taewang" znači "veliki kralj")
- Kralj Jinheung Veliki 진흥태왕 眞興太王 (540–576) ("King Jinheung Veliki" je prijevod izraza Jinheung Taewang, "Taewang" znači "veliki kralj")
- Kralj Jinji 진지왕 眞智王 (576–579)
- Kralj Jinpyeong 진평왕 眞平王 (579–632)
- Kraljica Seondeok 선덕왕 善德王 (632–647)
- Kraljica Jindeok 진덕왕 眞德王 (647–654)
- Kralj Muyeol Veliki 태종무열왕 太宗武烈王 (654–661) ("Kralj Muyeol the Great" je prijevod izraza Muyeol Daewang, "Daewang" znači "veliki kralj")
Ujedinjena Silla
uredi- Kralj Munmu 문무대왕 文武大王 (661–681)
- Kralj Sinmun 신문왕 神文王 (681–691)
- Kralj Hyoso 효소왕 孝昭王 (692–702)
- Kralj Seongdeok Veliki 성덕대왕 聖德大王 (702–737) ("Kralj Seongdeok Veliki" je prijevod izraza Seongdeok Daewang, "Daewang" znači "veliki kralj")
- Kralj Hyoseong 효성왕 孝成王 (737–742)
- Kralj Gyeongdeok 경덕왕 景德王 (742–765)
- Kralj Hyegong 혜공왕 惠恭王 (765–780)
- Kralj Seondeok 선덕왕 宣德王 (780–785)
- Kralj Wonseong 원성왕 元聖王 (785–798)
- Kralj Soseong 소성왕 昭聖王 (798–800)
- Kralj Aejang 애장왕 哀莊王 (800–809)
- Kralj Heondeok 헌덕왕 憲德王 (809-826)
- Kralj Heungdeok 흥덕왕 興德王 (826–836)
- Kralj Huigang 희강왕 僖康王 (836–838)
- Kralj Minae 민애왕 閔哀王 (838–839)
- Kralj Sinmu 신무왕 神武王 (839)
- Kralj Munseong 문성왕 文聖王 (839–857)
- Kralj Heonan 헌안왕 憲安王 (857–861)
- Kralj Gyeongmun 경문왕 景文王 (861–875)
- Kralj Heongang 헌강왕 憲康王 (875–886)
- Kralj Jeonggang 정강왕 定康王 (886–887)
- Queen Jinseong 진성왕 眞聖王 (887–897)
- Kralj Hyogong 효공왕 孝恭王 (897–912)
- Kralj Sindeok 신덕왕 神德王 (913–917)
- Kralj Gyeongmyeong 경명왕 景明王 (917–924)
- Kralj Gyeongae 경애왕 景哀王 (924–927)
- Kralj Gyeongsun 경순왕 敬順王 (927–935)
Konfederacija Gaya
urediKonfederacija Gaya (42-562) se sastojala od nekoliko državica. Svi vladari Gaye su nosili titulu Wang ("kralj").
Geumgwan Gaya
urediGeumgwan Gaya (42-532) bila je jedna od država konfederacije Gaya.
# | Hramsko ime | Period vladavine[3] | |
---|---|---|---|
Zapadni ispis | Hangul/Hanja | ||
1 | Suro od Geumgwan Gaye | 수로왕 首露王 |
42-199 |
2 | Geodeung od Geumgwan Gaye | 거등왕 居登王 |
199-259 |
3 | Mapum od Geumgwan Gaye | 마품왕 麻品王 |
259-291 |
4 | Geojilmi od Geumgwan Gaye | 거질미왕 居叱彌王 |
291-346 |
5 | Isipum od Geumgwan Gaye | 이시품왕 伊尸品王 |
346-407 |
6 | Jwaji ofd Geumgwan Gaye | 좌지왕 坐知王 |
407-421 |
7 | Chwihui od Geumgwan Gaye | 취희왕 吹希王 |
421-451 |
8 | Jilji od Geumgwan Gaye | 질지왕 銍知王 |
451-492 |
9 | Gyeomji od Geumgwan Gaye | 겸지왕 鉗知王 |
492-521 |
10 | Guhyeong od Geumgwan Gaye | 구형왕 仇衡王 |
521-532 |
Daegaya
urediDaegaya (42-562) je bila jedna od država konfederacije Gaay.
# | Ime | Period vladavine | |
---|---|---|---|
Zapadni ispis | Hangul/Hanja | ||
1 | Ijinasi od Daegaye | 이진아시왕 伊珍阿豉王 |
42. n.e.-? |
3 ili 4 | Geumnim od Daegaye | 금림왕 錦林王 |
?-? |
nepoznat | Haji od Daegaye | 하지왕 荷知王 |
?-? |
6 ili 7 | Gasil od Daegaye | 가실왕 嘉悉王 or 嘉實王 |
?-? |
9 | Inoe od Daegaye | 이뇌왕 異腦王 |
?-? |
10 ili 16 | Krunski princ Wolgwang |
월광태자 (月光太子) |
?-562 |
Balhae
urediBalhae (698–926) je bilo drevno korejsko kraljevstvo uspostavljeno nakon pada Goguryeoa. Balhae se prostirala na području današnje Mandžurije (sjeveroistočna Kina) i Primorskog kraja, odnosno na sjevernom dijelu Korejskog poluotoka.
# | Osobno ime | Period vladavine | Ime ere (年號) | Posthumno ime (諡號) | |||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Zapadni ispis | Hangul/Hanja | Zapadni ispis | Hangul/Hanja | Zapadni ispis | Hangul/Hanja | ||
1 | Dae Joyeong | 대조영 大祚榮 |
698–719 | nema | nema | Go | 고왕 高王 |
2 | Dae Muye | 대무예 大武藝 |
719–737 | Inan | 인안 仁安 |
Mu | 무왕 武王 |
3 | Dae Heummu | 대흠무 大欽茂 |
737–793 | Daeheung Boryeok |
대흥 (大興) 보력 (寶曆) |
Mun | 문왕 文王 |
4 | Dae Won-ui | 대원의 大元義 |
793–794 | nema | nema | nema | nema |
5 | Dae Hwa-yeo | 대화여 大華與 |
794 | Jungheung | 중흥 中興 |
Seong | 성왕 成王 |
6 | Dae Sung-rin | 대숭린 大嵩璘 |
794–808 | Jeongryeok | 정력 正曆 |
Gang | 강왕 康王 |
7 | Dae Won-yu | 대원유 大元瑜 |
808–812 | Yeongdeok | 영덕 永德 |
Jeong | 정왕 定王 |
8 | Dae Eon-ui | 대언의 大言義 |
812–817? | Jujak | 주작 朱雀 |
Hui | 희왕 僖王 |
9 | Dae Myeongchung | 대명충 大明忠 |
817?–818? | Taesi | 태시 太始 |
Gan | 간왕 簡王 |
10 | Dae Insu | 대인수 大仁秀 |
818?–830 | Geonheung | 건흥 建興 |
Seon | 선왕 宣王 |
11 | Dae Ijin | 대이진 大彝震 |
830–857 | Hamhwa | 함화 咸和 |
nepoznato | nepoznato |
12 | Dae Geonhwang | 대건황 大虔晃 |
857–871 | nepoznato | nepoznato | nepoznato | nepoznato |
13 | Dae Hyeonseok | 대현석 大玄錫 |
871–895 | nepoznato | nepoznato | Gyeong | 경왕 景王 |
14 | Dae Wihae | 대위해 大瑋瑎 |
895–906 | nema | nema | nema | nema |
15 | Dae Inseon | 대인선 大諲譔 |
906–926 | nepoznato | nepoznato | nema | nema |
Kasniji Baekje
urediHubaekje (900-936) je osnovan od strane Gyeon Hwona, vojskovođe iz doba kasne Sille. Tako je započeo period Kasnija Tri kraljevstva. Hubaekje je uništena od strane samog Gyeon Hwona koji je vodio Goryeo vojske zajedno sa carem Taejom od Goryeoa kako bi uhvatili Singeoma, princa Hubaekjea koji je bio izdao Gyeon Hwona.
# | Osobno ime | Period vladavine | |
---|---|---|---|
Zapadni ispis | Hangul/Hanja | ||
1 | Gyeon Hwon | 견훤 甄萱 |
900-935 |
2 | Singeom | 신검 神劍 |
935-936 |
Kasniji Goguryeo
urediKasniji Goguryeo (901-918), također poznat kao Ma-jin ili Taebong, je osnovao Gung-ye, odmetnuti princ Sille. Gung-Ye se priključio pobuni generala Yang-Gila i napredovao u redovima njegove vojske. Na kraju je ubio Yang-Gila i osnovao novo kraljevstvo, nazvavši ga Goguryeo. Gung-Ye se pokazao tiraninom te su ga svrgnuli njegovi generali, omogućivši tako generalu Wang Geonu da osnuje Goryeo.
# | Osobno ime | Period vladavine | Ime ere (年號) | ||
---|---|---|---|---|---|
Zapadni ispis | Hangul/Hanja | Zapadni ispis | Hangul/Hanja | ||
1 | Gung-ye | 궁예 弓裔 |
901-918 | Mutae Seongchaek Sudeok-Manse Jeong-gae |
무태 (武泰) 성책 (聖冊) 수덕만세 (水德萬歲) 정개 (政開) |
Goryeo
uredi- Vidi takođe: Genealogija dinastije Goryeo
Goryeo (918-1392) je bila država kojom je vladala dinastija Wang. Njen prvi vladar je imao hramsko ime Taejo, što znači "veliki predak", a što je ime koje je nosili i prvi vladar Joseona. Od vremena Gwangjonga, vladari Goryeoa su se nazivali carevima, a prva tri vladara su tu titulu dobili posthumno. Nakon mongolskog osvajanja je, pak, titula ponovno degradirana na kralja ("Wang").
Sljedeća dvadeset tri kralja (do Wonjonga) se također navode hramskim imenima koja su završavala najong. Počevši sa Chungnyeolom (dvadeset petim kraljem), preostali kraljevi Goryeoa su imali titulu Wang ("kralj") kao dio hramskih imena. Imena era su u zagradama, ako su poznata.
# | Osobno ime | Period vladavine | Kurtoazno ime (C)/ Mongolsko ime (M) / Pseudonim (Ps) |
Hramsko ime (廟號) (T) / Posthumno ime (諡號) (P) |
Ime ere (年號) | ||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Zapadni ispis | Hangul/Hanja | Zapadni ispis | Hangul/Hanja | Zapadni ispis | Hangul/Hanja | Zapadni ispis | Hangul/Hanja | ||
1 | Wang Geon | 왕건 王建 |
918–943 | Yakcheon (C) | 약천 若天 (C) |
Taejo | 태조 太祖 (T) |
Cheonsu | 천수 天授 |
2 | Wang Mu | 왕무 王武 |
943–945 | Sunggeon (C) | 승건 承乾 (C) |
Hyejong | 혜종 惠宗 (T) |
||
3 | Wang Yo | 왕요 王堯 |
945–949 | Cheoneui (C) | 천의 (C) | Jeongjong | 정종 定宗 (T) |
||
4 | Wang So | 왕소 王昭 |
949–975 | Ilhwa (C) | 일화 日華 (C) |
Gwangjong | 광종 光宗 (T) |
Gwangdeok Junpung |
광덕 (光德) 준풍 (峻豊) |
5 | Wang Yu | 왕유 王伷 |
975–981 | Jangmin (C) | 장민 長民 (C) |
Gyeongjong | 경종 景宗 (T) |
||
6 | Wang Chi | 왕치 王治 |
981–997 | Ongo (C) | 온고 溫古 (C) |
Seongjong | 성종 成宗 (T) |
||
7 | Wang Song | 왕송 王誦 |
997–1009 | Hyosin (C) | 효신 孝伸 (C) |
Mokjong | 목종 穆宗 (T) |
||
8 | Wang Sun | 왕순 王詢 |
1009–1031 | Anse (C) | 안세 安世 (C) |
Hyeonjong | 현종 顯宗 (T) |
||
9 | Wang Heum | 왕흠 王欽 |
1031–1034 | Wonryang (C) | 원량 元良 (C) |
Deokjong | 덕종 德宗 (T) |
||
10 | Wang Hyeong | 왕형 王亨 |
1034–1046 | Sinjo (C) | 신조 申照 (C) |
Jeongjong | 정종 靖宗 (T) |
||
11 | Wang Hwi | 왕휘 王徽 |
1046–1083 | Chokyu (C) | 촉유 燭幽 (C) |
Munjong | 문종 文宗 (T) |
||
12 | Wang Hun | 왕훈 王勳 |
1083 | Euigong (C) | 의공 義恭 (C) |
Sunjong | 순종 順宗 (T) |
||
13 | Wang Un | 왕운 王運 |
1083–1094 | Gyecheon (C) | 계천 繼天 (C) |
Seonjong | 선종 宣宗 (T) |
||
14 | Wang Uk | 왕욱 王昱 |
1094–1095 | Heonjong | 헌종 獻宗 (T) |
||||
15 | Wang Hee | 왕희 王熙 |
1095–1105 | Cheonsang (C) | 천상 天常 (C) |
Sukjong | 숙종 肅宗 (T) |
||
16 | Wang U | 왕우 王俁 |
1105–1122 | Semin (C) | 세민 世民 (C) |
Yejong | 예종 睿宗 (T) |
||
17 | Wang Hae | 왕해 王楷 |
1122–1146 | Inpyo (C) | 인표 仁表 (C) |
Injong | 인종 仁宗 (T) |
||
18 | Wang Hyeon | 왕현 王晛 |
1146–1170 | Ilsung (C) | 일승 日升 (C) |
Uijong | 의종 毅宗 (T) |
||
19 | Wang Ho | 왕호 王皓 |
1170–1197 | Jidan (C) | 지단 之旦 (C) |
Myeongjong | 명종 明宗 (T) |
||
20 | Wang Tak | 왕탁 王晫 |
1197–1204 | Jihwa (C) | 지화 至華 (C) |
Sinjong | 신종 神宗 (T) |
||
21 | Wang Yeong | 왕영 王韺 |
1204–1211 | Bulpi (C) | 불피 不陂 (C) |
Huijong | 희종 熙宗 (T) |
||
22 | Wang O | 왕오/왕숙/왕정 王晶/王璹/王貞 |
1211–1213 | Daehwa (C) | 대화 大華 (C) |
Gangjong | 강종 康宗 (T) |
||
23 | Wang Cheol | 왕철 王澈 |
1213–1259 | Cheonu (C) | 천우 天祐 (C) |
Gojong | 고종 高宗 (T) |
||
24 | Wang Sik | 왕식 王倎 |
1259–1274 | Ilsin (C) | 일신 日新 (C) |
Wonjong | 원종 元宗 (T) |
||
25 | Wang Geo | 왕거 王椹 |
1274–1308 | Chungnyeol | 충렬왕 忠烈王 (P) |
||||
26 | Wang Jang | 왕장 王璋 |
1308–1313 | Jungang (C) | 중앙 仲昻 (C) |
Chungseon | 충선왕 忠宣王 (P) |
||
27 | Wang Man | 왕만 王燾 |
1313–1330 1332–1339 |
Euihyo (C) | 의효 (C) | Chungsuk | 충숙왕 忠肅王 (P) |
||
28 | Wang Jeong | 왕정 王禎 |
1330–1332 1339–1344 |
Botapsilli (M) | 보탑실리 普塔失里 (M) |
Chunghye | 충혜왕 忠惠王 (P) |
||
29 | Wang Heun | 왕흔 王昕 |
1344–1348 | Palsamanaeisa(M) | 팔사마타아지 八思麻朶兒只 (M) |
Chungmok | 충목왕 忠穆王 (P) |
||
30 | Wang Jeo | 왕저 王蚳 |
1348–1351 | Misagamtaaji (M) | 미사감타아지 迷思監朶兒只 (M) |
Chungjeong | 충정왕 忠靖王 (P) |
||
31 | Wang Jeon | 왕전 王祺 |
1351–1374 | Ijae / Ikdang (Ps) | 빠이엔티무르 伯顔帖木兒 (M) 이재 /익당 (Ps) |
Gongmin | 공민왕 恭愍王 (P) |
||
32 | Wang U | 왕우 王禑 |
1374–1388 | U | 우왕 禑王 (P) |
||||
33 | Wang Chang | 왕창 王昌 |
1388–1389 | Chang | 창왕 昌王 (P) |
||||
34 | Wang Yo | 왕요 王瑤 |
1389–1392 | Gongyang | 공양왕 恭讓王 (P) |
Joseon
urediJoseon (1392–1897) je slijedila Goryeo. Godine 1897., kada je Joseon postalo Korejsko Carstvo, neki od kraljeva Joseona su posthumno proglašeni carevima.
Joseonski monarsi su imali hramska imena koja su završavala sa jo ili jong. Jo je bilo davano prvim kraljevima/carevima nove loze unutar dinastije, a prvi kralj/car je imao posebno ime (Taejo), što znači "veliki predak" (v. također Goryeo). Jong je dano svim drugim kraljevima/carevima.
Dva kralja - Yeonsangun i Gwanghaegun - nisu dobila hramska imena nakon završetka vladavine.
Svaki monarh je imao posthumno ime koje je uključivalo titule Wang ("kralj"), Hwangje ("car"), Daewang ("kralj X Veliki") ili Daeje ("Car X Veliki"). Radi konzistentnosti, u dolje navedneom popisu je svakome dana titula "kralj/car".
# | Osobno ime | Period vladavine | Kurtoazno ime (C)/ Pseudonim (Ps) |
Hramsko ime (廟號) (T) / Posthumno ime (諡號) (P) |
Ime ere (年號) | ||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Zapadni ispis | Hangul/Hanja | Zapadni ispis | Hangul/Hanja | Zapadni ispis | Hangul/Hanja | Zapadni ispis | Hangul/Hanja | ||
1 | Yi Seong gye | 이성계/이단 李成桂/李旦 |
1392–1398 | Junggyeol (C) | 중결 仲潔 (C) |
Taejo | 태조 太祖 (T) |
||
2 | Yi Bang-gwa | 이방과 李芳果 |
1398–1400 | Gwangwon (C) | 광원 光遠 (C) |
Jeongjong | 정종 定宗 (T) |
||
3 | Yi Bang won | 이방원 李芳遠 |
1400–1418 | Yudeok (C) | 유덕 遺德(C) |
Taejong | 태종 太宗(T) |
||
4 | Yi Do | 이도 李祹 |
1418–1450 | Wonjeong (C) | 원정 元正 (C) |
Sejong Veliki | 세종 世宗(T) |
||
5 | Yi Hyang | 이향 李珦 |
1450–1452 | Hwiji (C) | 휘지 輝之(C) |
Munjong | 문종 文宗 (T) |
||
6 | Yi Hong wi | 이홍위 李弘緯 |
1452–1455 | Danjong | 단종 端宗 (T) |
||||
7 | Yi Yu | 이유 李瑈 |
1455–1468 | Suji (C) | 수지 粹之 (C) |
Sejo | 세조 世祖 (T) |
||
8 | Yi Gwang | 이광 李晄 |
1468–1469 | Myungjo/Pyeongnam (C) | 명조/평남 明照/平南 (C) |
Yejong | 예종 睿宗 (T) |
||
9 | Yi Hyeol | 이혈 李娎 |
1469–1494 | (C) |
Seongjong | 성종 成宗(T) |
|||
10 | Yi Yung | 이융 李隆 |
1494–1506 | (C) |
Yeonsangun | 연산군 燕山君 |
|||
11 | Yi Yeok | 이역 李懌 |
1506–1544 | Nakcheon (C) | 낙천 樂天 (C) |
Jungjong | 중종 中宗 (T) |
||
12 | Yi Ho | 이호 李峼 |
1544–1545 | Cheonyun (C) | 천윤 天胤 (C) |
Injong | 인종 仁宗 (T) |
||
13 | Yi Hwan | 이환 李峘 |
1545–1567 | Daeyang (C) | 대양 對陽 (C) |
Myeongjong | 명종 明宗 (T) |
||
14 | Yi Yeon | 이연 李蚣 |
1567–1608 | Seonjo | 선조 宣祖 (T) |
||||
15 | Yi Hon | 이혼 李琿 |
1608–1623 | (C) |
Gwanghaegun | 광해군 光海君 |
|||
16 | Yi Jong | 이종 李倧 |
1623–1649 | Hwabaek (C) | 화백 和伯(C) |
Injo | 인조 仁祖 (T) |
||
17 | Yi Ho | 이호 李淏 |
1649–1659 | Jeongyeon (C) Juko (Ps) |
정연/靜淵 (C) 죽오/竹梧 (Ps) |
Hyojong | 효종 孝宗(T) |
||
18 | Yi Yeon | 이연 李棩 |
1659–1674 | Gyungjik (C) | 경직 景直 (C) |
Hyeonjong | 현종 顯宗 (T) |
||
19 | Yi Sun | 이순 李焞 |
1674–1720 | Myungbo (C) | 명보 明普 (C) |
Sukjong | 숙종 肅宗 (T) |
||
20 | Yi Yun | 이윤 李昀 |
1720–1724 | Hwiseo (C) | 휘서 輝瑞 (C) |
Gyeongjong | 경종 景宗 (T) |
||
21 | Yi Geum | 이금 李昑 |
1724–1776 | Gwangsuk (C) Yangseongheon (Ps) |
광숙/光叔 (C) 양성헌/養性軒 (Ps) |
Yeongjo | 영조 英祖 (T) |
||
22 | Yi San | 이산 李祘 |
1776–1800 | Hyeongun (C) Hongjae (Ps) |
형운/亨運 (C) 홍재/弘齋 (Ps) |
Jeongjo | 정조 正祖 (T) |
||
23 | Yi Gong | 이공 李蚣 |
1800–1834 | Gongbo (C) Sunjae (Ps) |
공보/公寶(C) 순재/純齋 (Ps) |
Sunjo | 순조 純祖 (T) |
||
24 | Yi Hwan | 이환 李奐 |
1834–1849 | Muneung (C) Wonheon (Ps) |
문응/文應 (C) 원헌/元軒 (Ps) |
Heonjong | 헌종 憲宗 (T) |
||
25 | Yi Byeon | 이변 李昪 |
1849–1863 | Dosung (C) Daeyongjae (Ps) |
도승/道升(C) 대용재/大勇齋(Ps) |
Cheoljong | 철종 哲宗 (T) |
||
26 | Yi Myeong bok | 이명복 李命福 |
1863–1897 (1897-1907)* | Seongrim (C) Juyeon (Ps) |
성림/聖臨(C) 주연/珠淵 (Ps) |
Gojong* | 고종 高宗 (T) |
Gaeguk Geonyang Gwangmu |
개국 (開國) 건양 (建陽) 광무 (光武) |
27 | Yi Cheok | 이척 李拓 |
(1907–1910)* | Gunbang (C) Jeongheon (Ps) |
군방/君邦(C) 정헌/正軒 (Ps) |
Sunjong* | 순종 純宗 (T) |
Yunghui | 융희 (隆熙) |
* v. Korejsko Carstvo
Korejsko Carstvo
urediGodine 1897. dinastija Joseon je postala Korejsko Carstvo, koje je trajalo 1910. U tehničkom smislu bi se carevi trebali nazivati po imenima ere umjesto hramskim imenima, ali je uobičajeno da se koriste potonja.
# | Osobno ime | Period vladavine | Korejsko ime ere | Hramsko ime (廟號) | |||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Zapadni ispis | Hangul/Hanja | Zapadni ispis | Hangul/Hanja | Zapadni ispis | Hangul/Hanja | ||
1 | Yi Myeong bok | 이명복 李命福 |
1897–1907 | Gwangmu | 광무 光武 |
Gojong | 고종 (T) |
2 | Yi Cheok | 이척 李拓 |
1907–1910 | Yunghui | 융희 隆熙 |
Sunjong | 순종 (T) |
Povezano
uredi- Koreja pod japanskom vlašću, Generalni guverner Koreje (1910–1945)
- Privremena vlada Republike Koreje (1919–1948)
- Sjeverna Koreja (1948–), Predsjednik Sjeverne Koreje
- Južna Koreja (1948–), Predsjednik Južne Koreje
- Korejska carska kuća
- Šef vlade Korje
Napomene
uredi- ↑ Cumings (1997, p. 25) navodi da je Gojoseon bio tek jedna od malih država na poluotoku nastalih "do 4. vijeka pne." Lee (1984, p. 13) također navodi da je Gojoseon nastao u dolinama Liao i Taedong oko 4. vijeka. Neki, kao Kim (1997) smatraju da je "Dangun Joseon" možda postojao za vrijeme neolitskog perioda, tj. prije 13. vijeka pne.; međutim, i oni odbacuju mogućnost da se takav Gojoseon mogao smatrati "državom" ili čak "plemenskim savezom" u modernom smislu riječi. Profesor Yoon navodi da je Gojoseon postao drevna država godine 2333. pne. (Yoon, 2002)
- ↑ 백산 학회, 고조선 부여사 연구
- ↑ Il-yeon: Samguk Yusa: Legends and History of the Three Kingdoms of Ancient Korea, translated by Tae-Hung Ha and Grafton K. Mintz. Epilogue, page 354. Silk Pagoda (2006). ISBN 1-59654-348-5 – note: the dates for Geojilmi's reign go there until 344
Reference
uredi- Yoon, N.-H.(윤내현), The Location and Transfer of GO-CHOSUN's Capital(고조선의 도읍 위치와 그 이동), 단군학연구, 7, 207 - 238 (2002)
- Byeon Tae-seop (변태섭) (1999). 韓國史通論 (Hanguksa tongnon) (Outline of Korean history), 4th ed.. ISBN 89-445-9101-6.
- Cumings, Bruce (1997). Korea's place in the sun. New York: W.W. Norton. ISBN 0-393-31681-5.
- Kim, Jung Bae (1997). „Formation of the ethnic Korean nation and the emergence of its ancient kingdom states”. Korean history: Discovery of its characteristics and developments. Seoul: Hollym. str. 27–36. ISBN 1-56591-177-6.
- Nahm, Andrew C. (1988). Korea: Tradition and Transformation — A History of the Korean People. Hollym International. ISBN 0-930878-56-6.
- http://www.rootsinfo.co.kr/index_sub02.html Arhivirano 2003-10-06 na Wayback Machine-u (in Korean only)
- http://www.rulers.org