Popis kraljeva Ulstera
Kralkevi Ulstera su bili pripadnici naroda Ulaid i sve do oko 450. su vladali kao nad-kraljevi drevnih cóiceda (dijelova, petina) Ulstera. Karta Ptolemeja (sastavljena oko 150. na temelju raniji izvora) navodi da su na tom području živjeli Voluntii, a uz njih Darini. Zajednički vladar im je postao u kasnije atestairani Cruithne (koji je za sebe tvrdio da je prvotni Ulaid). Na vrhuncu moći su bili neposredni vladari područja današnjih irskih grofovija (okruga) Monaghan, Armagh, Down, Antrim i najvećeg dijela Grofovije Louth. Središte njihove provincije je držala dinastija/klan Airgíalla, vazali Ulaida, a kasnije Uí Néilla. Ptolemejeva karta također navodi dva plemena na zapadu - Vennikinii u Grofoviji Donegal i Erpitianni duž donje i gornje Lough Erne; oba naroda su bili pod ulaidskom vlašću.
Oko godine 325. uladisku središte Emain Macha su napali i uništili tri brata Colla, koji su došli iz Connachta. Od tog trenutka su Ulaidi gubili vlast te postali tek kraljevi svoje postojbine istočno od gonje i donje rijeke Bann. Godine 1080. kralj Ulaida Aed Meranach Ua hEochada je pokušao obnoviti ulaidsku vladavinu nad svim "petinama". Zbog toga titula Rí Ulaid/kralj Ulstera nikada nije korištena od Niallovih potomaka ali su je iskoristili 1364. godine (v. kraljevi Tir Eogaina). Nakon normanske invazije je osnovano Earlstvo Ulster 1205.
Nakon 5. vijeka su zapadnim Ulsterom dominirali kraljevi Ailecha od Sjevernog Uí Néilla, Cenél nEógain i Cenél Conaill. Nakon pada Ulaida (istočni Ulster) početkom 13. vijeka, gelski kraljevi Ulstera su dolazili iskljkučivo od Cenél nEógaina, kraljevi Tír Eógaina (Tyrone). To su bile dinastija O'Neill i MacLochlainn, od kojih se potonja odrekla titule sredinom 13. vijeka. Otada su gelski kraljevi Ulstera pripadali dinastiji O'Neill.
Legendarni kraljevi uredi
- Eber Donn
- Cimbáeth
- Macha Mong Ruad
- Fergus mac Léti
- Congal Cláiringnech
- Ross Ruad
- Eochaid Sálbuide
- Fergus mac Róich
- Conchobar mac Nessa
- Cúscraid mac Conchobar
- Fíatach Finn
- Éllim mac Conrach
- Mal mac Rochride
- Tipraiti Tireach
- Áengus Goibnenn mac Fergus Gallen mheic Tibraide Tirech
- Fergus Dubdétach
- Aengus Finn mac Fergus Dubdétach
- Lugaid Lorc mac Áengus Finn
- Dub mac Fomor mheic Airgetmar
- Fiachu Araide mac Áengus Goibnenn mheic Fergus Gallen
- Fedlimid mac Cas mheic Fiachu Araide
- Imchad mac Fedlimid
- Ros mac Imchad
- Cronn Badruí mac Eochaid mheic Lugaid mac Ros mac Imchad
- Fergus Foga mac Fraechar Foirtriun
- Cáelbad mac Cronn Badruí
- Saran mac Cáelbad
Historijski kraljevi uredi
- Forga mac Dallán mheic Dubthach mac Mianach mac of Lugaid Lorc d. 465?
- Muiredach Muinderg mac Forga mac Dallan 465-489
- Eochaid mac Muiredaig Muinderg 489-509
- Cairell mac Muiredaig Muinderg 509-532
- Eochaid mac Condlai mac Caolbad 532-553
- Fergnae mac Oengusso Ibdaig 553-557
- Demmán mac Cairell 557-572
- Báetán mac Cairill 572-581
- Áed Dub mac Suibni (umro cca. 588)
- Fiachnae mac Báetáin (Fiachnae Lurgan) 588-626
- Fiachnae mac Demmáin 626-627
- Congal Cáech (Congal mac Sgánnail) 627-637
- Dúnchad mac Fiachnai (umro cca. 644)
- Máel Cobo mac Fiachnai (u. 647)
- Blathmac mac Máele Cobo (u. 670)
- Congal Cennfota mac Dúnchada (u. 674)
- Fergus mac Áedáin 674-692
- Bécc Bairrche mac Blathmaic 692-707
- Cú Chuarán mac Dúngail Eilni 707-708
- Áed Róin mac Bécce Bairrche 708-735
- Cathussach mac Ailello 735-749
- Bressal mac Áedo Róin 749-750
- Fiachnae mac Áedo Róin 750-789
- Tommaltach mac Indrechtaig 789-790
- Eochaid mac Fiachnai 790-810
- Cairell mac Fiachnai 810-819
- Máel Bressail mac Ailillo 819-825
- Muiredach mac Eochada 825-839
- Matudán mac Muiredaig 839-857
- Lethlobar mac Loingsig 857-873
- Cathalán mac Indrechtaig 857-871
- Ainbíth mac Áedo 873-882
- Eochocán mac Áedo 882-883
- Airemón mac Áedo 882-886
- Fiachnae mac Ainbítha 886-886
- Bécc mac Airemóin 886-893
- Muiredach mac Eochocáin 893-895
- Máel Mocheirge mac Indrechtaig 893-896
- Aitíth mac Laigni 896-898
- Cenn Etig mac Lethlobair 896-900
- Áed mac Eochocáin 898-919
- Dubgall mac Áeda 919-925
- Loingsech mac Cinn Etig 925-932
- Eochaid mac Conaill 932-937
- Matudán mac Áeda 937-950
- Ardgal mac Matudáin 950-970
- Niall mac Áeda 970-971
- Áed mac Loingsig 971-972
- Eochaid mac Ardgail 972-1004
- Gilla Comgaill mac Ardgail 1004-1005
- Máel Ruanaid mac Ardgail 1005-1007
- Matudán mac Domnaill 1007-1007
- Dub Tuinne ("In Torc") mac Eochada 1007-1007
- Domnall mac Duibh Thuinne 1007-1007
- Niall mac Duib Thuinne 1007-1016
- Muiredach mac Matudáin 1007-1008
- Niall mac Eochada 1016-1063
- Eochaid mac Néill meic Eochada ????-1062
- Donnchad Ua Mathgamna 1063-1065
- Cú Ulad Ua Flaithrí 1065-1071
- Lochlainn Ua Máel Ruanaid 1071-1071
- Donn Sléibe mac Eochada [1] 1071-1078
- Áed Meranach Ua hEochada 1078-1080
- Goll na Gorta Ua Mathgamna 1080-1081
- Donn Sléibe mac Eochada 1081-1091
- Donnchad mac Duinn Sléibe 1091-1095
- Eochaid mac Duinn Sléibe 1095-1099
- Donnchad mac Duinn Sléibe 1099-1099
- Eochaid mac Duinn Sléibe 1099-1108
- Donnchad mac Duinn Sléibe 1108-1113
- Áed mac Duinn Sléibe 1113-1127
- Eochaid Ua Mathgamna 1113-1127
- Ragnall Ua hEochada 1127-1131
- Cú Ulad mac Conchobair Chisenaig Mac Duinn Sléibe 1131-1157
- Áed mac Con Ulad Mac Duinn Sléibe 1157-1158
- Eochaid mac Con Ulad Mac Duinn Sléibe 1158-1166
- Magnus mac Con Ulad Mac Duinn Sléibe 1166-1171
- Donn Sléibe mac Con Ulad Mac Duinn Sléibe 1171-1172
- Ruaidrí mac Con Ulad Mac Duinn Sléibe 1172-1201
slijede ih Earlovi Ulstera i kraljevi Tir Eogaina
V. također uredi
Napomene uredi
- ↑ MacDonslevy su bili ogranak dinastije Haughey/Hoey
Izvori uredi
- "Annals of the Four Masters", 1990 edition.
- "Annals of Connacht", A. Martin Freeman, 1944.
- "Irish Kings and High Kings", Francis John Byrne, 1973.
- "Leabhar Mor Genealach", Dubhaltach Mac Fhirbhisigh, ed. O'Muralie, 2004.
- Annals of Ulster