Popis geografskih tema

Geografija je znanost o Zemlji i njenim obilježjima, stanovnicima i pojavama.[1] Doslovni je prijevod grčke riječi koja ima značenje "opisivanja ili pisanja o Zemlji", "geografija". Prva osoba koja je koristila tu riječ ("geografija") bio je Eratosten (276. - 194. pne.). Četiri historijske tradicije u geografskom istraživanju su prostorna analiza prirodnih i ljudskih pojava (geografija kao znanost distribucije), znanost o područjima (mjesta i regije), znanost o odnosima čovjek-Zemlja, te istraživanje u znanostima o Zemlji.[2] Unatoč svemu, moderna geografija je sveobuhvatna disciplina koja ponajprije pokušava razumjeti svijet i sve ljudske i prirodne kompleksnosti--ne samo gdje se objekti nalaze, već i kako se mijenjaju i nastaju. Kao "most između društvenih i prirodnih znanosti," geografija se dijeli na dvije glavne grane - humanističku geografiju ili antropogeografiju i fizičku geografiju.[3]

Karta Zemlje

Sljedeći okvir je sastavljen kao pregled i uvod u geografiju:

Bit geografije uredi

Glavni članci: Geografija i svijet

Teme 18 Nacionalnih geografskih standarda Nacionalnog vijeća za geografsku edukaciju uključuju sljedeća poglavlja[4][5][6]:

1. Karta
2. Mentalno mapiranje
3. Dužina i smjer, lokacija i distribucija
4. Osjećaj mjesta
5. Regije i regionalna geografija
6. Kultura i kulturna geografija

7. Reljef i geomorfološki procesi koji ga stvaraju
8. Ekosustavi
9. Populacijska dinamika, migracije, svjetsko stanovništvo
10. Kulturni mozaici i multikulturalizam
11. Globalizacija i Globalno selo
12. Naselja

13. Granice i geopolitika
14. Antropogeni i ekologizam
15. Kulturna ekologija i geografski determinizam
16. Prirodni resursi, upravljanje prirodnim resursima i ekomenadžment
17. Bihevioralna geografija i ekohistorija
18. Svijet, svjetonazori i futurologija

Grane geografije uredi

Geografija se dijeli u dvije grane: fizičku geografiju i antropogeografiju. Svaka od tih grana dijeli se na brojna polja:

Polja antropogeografije uredi

Glavni članak: Antropogeografija
Polja antropogeografije Predmeti proučavanja
Bihevioralna geografija Ponašanje
Dječje geografije Djeca
Ekološka geografija Ekologija, okolina
Ekonomska geografija Ekonomija
Feministička geografija Feminističke znanosti
Historijska geografija Historija
Kulturna geografija Kultura
Politička geografija uključujući geopolitiku Politika
Populacijska geografija ili demografija Stanovništvo, gustoća stanovništva
Razvojna geografija Ekonomski razvoj
Regionalna geografija Regija
Socijalna geografija Društvo, Sociologija
Strateška geografija Vojna strategija
Transportna geografija Prijevoz
Vojna geografija Vojna znanost
Vremenska geografija Životni stil, gibanje
Turistička geografija Turizam
Urbana geografija Grad
Zdravstvena geografija Zdravlje, epidemiologija

Polja fizičke geografije uredi

Glavni članak: Fizička geografija
Polja fizičke geografije Predmeti istraživanja
Biogeografija Vrste
Ekološka geografija Ekologija
Geodezija Gravitacija, magnetsko polje
Geomorfologija Reljef
Hidrologija Ciklus vode, vodni resursi
   Glaciologija Ledenjak
   Oceanografija Ocean, more
   Limnologija Jezero, bara, rijeka
Klimatologija Klima
Krajobrazna ekologija Ciklus dušika
Obalni/morski studiji Obale
Paleogeografija Kontinentalni drift
Pedologija Tlo

Geografska multidisciplinarna polja uredi

Polja koja se nalaze unutar različitih disciplina i imaju primjenu u geografiji:

Lokacija i mjesto uredi

Koncepti o lokaciji ili mjestu:

 
Gustoća naseljenosti po kvadratnom kilometru po državama, 2006.

Zadaće i oruđa geografije uredi

Pristupi i aktivnosti geografa, te oruđa koja koriste:

 
Ekvivalentna Mollweideova projekcija

Svijet uredi

Glavni članak: Svijet

Polje geografije ne djeluje u vakuumu već je uvelike isprepleteno s ostalim poljima istraživanja. To se posebno nazire na globalnoj razini.

Geografija, geoznanost i Zemljine sfere uredi

Glavni članci: Geoznanost i Zemljine sfere
 
Lažno obojeni prikaz globalne oceanske i terestričke fotoautotrofne gustoće iz razdoblja od rujna 1997 do kolovoza 2000, slika Zemljine biosfere. Osigurano projektom SeaWiFS, NASA/Goddard Space Flight Center i ORBIMAGE.

Gegorafija je ključna komponenta geoznanosti, koja se uz fiziku, geologiju, meteorologiju, matematiku, kemiju i biologiju koristi za izgradnju kvantitativnog razumijevanja glavnih područja ili interaktivnih sfera Zemljinog sustava uključujući sljedeće:

Ostale interpretacije ovog modela Zemlje uključuju sljedeće dodatne sfere:

Regije svijeta uredi

Glavni članci: Regija, subregije, lokacija, i popisi mjesta

Regije su područja definirana fizičkim, humanim i funkcionalnim karakteristikama. Termin se koristi na razne načine u različitim granama geografije. Regija se obično doživljava kao skup manjih jedinica poput država i njenih administrativnih jedinica ili kao dio veće cjeline poput države na kontinentu.

Kontinenti uredi

Glavni članak: Kontinent

Kontinent je velika kopnena masa na Zemlji. Općenito se klasificiraju prema konvenciji radije nego prema nekom specifičnom kriteriju, pa se tako sedam područja obično smatra kontinentima. Oni su:

 
Na Zemlji je nekoć vjerojatno postojao superkontinent nazvan "Pangea"
1. Afrika
2. Antarktika
3. Australija
Amerika:
4. Sjeverna Amerika
5. Južna Amerika
Euroazija:
6. Europa
7. Azija

Biogeografske regije uredi

 
Karta šest od osam svjetskih ekozona
  Oceanijska i antarktička ekozona nisu prikazane

Ekozona uredi

Glavni članak: Ekozona

World Wildlife Fund (WWF) razvio je sustav osam biogeografskih carstava (ekozona):

Ekoregije uredi

Glavni članak: Ekoregija

Ekozone se dalje dijele na ekoregije. Na svijetu postoji preko 800 terestričkih ekoregija. Vidi Popisi ekoregija po državama.

Države svijeta uredi

Glavni članak: Politička podjela

Politička podjela, obično države, je regija pod kontrolom vlasti. Države se dalje dijele na administrativne podjele uključujući savezne države, grofovije, gradove, itd.

Države po kontinentima uredi

Tipovi administrativnih podjela država uredi

Glavni članak: Državna podjela

Državna podjela je označeni teritorij stvoren unutar države u administrativne i identifikacijske svrhe. Primjeri tipova državnih podjela:

 
Provincije i teritorijalna nesuglasja u Narodnoj Republici Kini
.

Ostali tipovi regija ili područja uredi

Neka specifična područja uredi

Geografska obilježja uredi

Regije se dalje diferenciraju prema tome jesu li same geografska obilježja ili se geografska obilježja nalaze u njima (ili oboje). Geografsko obilježje je reljefni oblik, vodena masa ili umjetna tvorevina dovoljno velika da bude prikazana na regionalnim kartama.

Prirodna geografska obilježja uredi

Obilježja svijeta koja se prirodno pojavljuju:

Reljefni oblici uredi

Glavni članak: Reljefni oblik

Reljefni oblik je dio terena definiran svojim oblikom, lokacijom u krajoliku i tipični je topografski element. Reljefni oblici su karakterizirani aspektima poput visine, nagiba, orijentacije, stratifikacije, izloženosti stijena i vrsti tla.

 
Delta Gangesa u Indiji i Bangladešu jedna je od najplodnijih regija svijeta.
 
Vulkan Mount St. Helens u Washingtonu, SAD.

Vodene mase uredi

Glavni članak: Vodene mase

Vodena masa je svaka akumulacija vode značajna na geografskoj skali. Neke vodene mase mogu biti umjetne, ali većinom predstavljaju prirodnu pojavu. Neke vodene mase sakupljaju i prenose vodu poput rijeka i tokova, dok druge primarno zadržavaju vodu poput jezera i oceana. Vodene mase koje su plovne nazivaju se vodenim putovima.

 
Fjord u Sunnmøreu, Norveška

Umjetna geografska obilježja uredi

Umjetna geografska obilježja su tvorevine nastale djelovanjem čovjeka, a dovoljno su velike da se mogu prikazati na mjesnoj karti:

 
Palm Jumeirah jedan je od 3 Palmina otoka u Dubaiju, 3 najveća umjetna otoka na svijetu. Jumeirah je s kopnom povezan mostom dugim 300 metara. Okolni polumjesečasti otok također služi kao lukobran.
 
Alaskan Way Viaduct u Seattleu omogućuje promet velikog obujma na ograničenom prostoru.

Geografija specifičnih regija uredi

Glavni članak: Regionalna geografija

Demografija po regijama uredi

Demografija je statističko proučavanje populacija. To je primjenjena znanost koja se koristi za analizu dinamičkih populacija, to jest onih koji se mijenjaju u vremenu ili prostoru. Obuhvaća proučavanje veličine, strukture i distribucije populacija, te prostorne i/ili vremenske promjene u njima u odgovoru na rođenje, smrt, migraciju i starenje.

Historija geografije uredi

Članci koji obrađuju geografska istraživanja svijeta kroz historiju:

 
Rekonstrukcija Hekatejeve karte svijeta izrađene tijekom starogrčkog razdoblja

Geografske institucije i društva uredi

Geografske nagrade uredi

 
Hubbardova medalja dodijeljena Anni Morrow Lindbergh s prikazom njezine rute letenja

Neke nagrade i natjecanja u polju geografije:

Slavni geografi uredi

Geograf je znanstvenik koji proučava Zemljinu fizičku okolinu i čovjekov habitat. Geografi su u historiji poznati po izradi karata, geografskoj disciplini poznatoj kao kartografija. Međutim oni nisu sposobni samo proučavati fizičke detalje okoline već mogu tumačiti i njihov utjecaj na ljudsko, biljno i životinjsko stanište, obrasce vremena i klime, ekonomiju i kulturu. Geografi se posebice fokusiraju na prostorne odnose između navedenih elemenata.

 
Grčki geograf Strabon na gravuri iz 16. stoljeća.

Geografski popisi uredi

Glavni članak: Popisi mjesta

Popisi geografskih obilježja uredi

Popisi reljefnih oblika uredi

Popisi vodenih masa uredi

Popisi umjetnih geografskih obilježja uredi

Više informacija uredi

  • Popis osnovnih astronomskih tema - dok geografija proučava i mapira svijet, astronomija je znanost o ostatku svemira, a mapira zvijezde i galaksije
  • Zemlja - na planetu postoji mnogo više stvari od same njegove geografije. Neka polja blisko povezana s geografijom jesu:
    • Geologija - dok geografija proučava površinu Zemlje i lokaciju stvari na njoj, geologija je znanost o samoj Zemlji, to jest o njenoj čvrstoj tvari: zemlji (u užem smislu riječi) od koje je sačinjena i o onome ispod nje.
    • Oceanografija - dok geografija imenuje i mapira vodene mase, oceanografija proučava mnogo veće vodene mase, uključujući vodu koju sadrže kao i cjelokupan život u njoj.
  • Svemir - prostor u kojem se nalazi svijet.
  • Popis osnovnih hrvatskih tema

Reference uredi

  1. "Geography". The American Heritage Dictionary/ of the English Language, Fourth Edition. Houghton Mifflin Company. Preuzeto 9. listopada 2006.
  2. Pattison, W.D. (1990). "The Four Traditions of Geography". Journal of Geography 89 (5): pp. 202–6. doi:10.1080/00221349008979196. ISSN 0022-1341. Pretisak članka iz 1964.
  3. web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf.
  4. "National Geography Standards Arhivirano 2008-12-02 na Wayback Machine-u". National Council for Geographic Education. Preuzeto 2007-11-17. "The Geographically Informed Person knows and understands . . ."
  5. "Geography Standards". National Geographic Society. Retrieved on 2007-11-17.
  6. Roger M. Downs. "Geography for Life". National Geographic Society. Preuzeto 2007-11-17. "The National Geography Standards stvoreni su pod pokroviteljstvom četiri glavne geografske organizacije: Američko geografsko društvo (American Geographical Society), Udruženje američkih geografa (Association of American Geographers), Nacionalno vijeće za geografsku edukaciju (National Council for Geographic Education) i Nacionalno geografsko društvo (National Geographic Society). Stoga one nisu samo tvrdnje za sve koje zanima geografija nego i za glavne sudionike u geografskoj edukaciji."

Vanjske veze uredi