Popis čeških vladara

Ovaj članak donosi popis čeških vladara od uspostave Vojvodstva Češke 870. godine pa sve do formiranja Čehoslovačke 1918. godine. U tom su se periodu na tronu Češke, koja je uglavnom bila dio većih monarhija poput Svetog Rimskog Carstva ili Austro-Ugarske, izmijenili vladari iz različitih dinastija, s tim da su najznačajniji trag na razvoju Češke ostavili domaći Pšemislovići i Habsburgovci.

Legendarni češki vladari

• Praotac Čeh (Pater Boemus)
• Krok
• Libuše, vojvotkinja; Přemysl Orač, njezin suprug
• Nezamysl
• Mnata
• Vojen
• Vnislav
• Křesomysl
• Neklan
• Hostivít

Popis

      Mojmírovići •       Přemyslovići •       Pjastovići •       Dinastija Luxembourg •       Habsburg/Habsburg-Lothringen •       Jagelovići •       Nedinastijski

Velikomoravska Kneževina (cca. 830. - 906./907.)

Vladar		Vladavina	Dinastija	Rođenje	Smrt	Bilješke
	Mojmír I.	cca. 830. – kolovoz 846.	Mojmírovići	nepoznato	kolovoz 846.
	Rastislav ili Rostislav	kolovoz 846. – 870.	Mojmírovići	nepoznato	870. Bavarska, Njemačka
	Slavomír	871.	Mojmírovići	nepoznato	nepoznato	Vršitelj dužnosti
	Svatopluk I.	871. – 894.	Mojmírovići	cca. 840.	894.	Od cca. 885. vladao kao kralj
	Mojmír II.	894. – 906./907.	Mojmírovići	cca. 872.	906./907.	Sin Svatopluka I.

Vojvodstvo Češka (cca. 870. - 1198.)

Vladar		Vladavina	Dinastija	Rođenje	Smrt	Bilješke
	Bořivoj I.	cca. 870. – 888./889.	Přemyslovići	cca. 852.	888./889.
	Spytihněv I.	894. – 915.	Přemyslovići	cca. 875. Levý Hradec, Češka (?)	915.	Sin Bořivoja I.
	Vratislav I.	915. – 13. veljače 921.	Přemyslovići	cca. 888. Levý Hradec, Češka (?)	13. veljače 1921. Prag, Češka (?)	Brat Spytihněva I.
	Václav I.	13. veljače 921. – 28. rujna 935.	Přemyslovići	cca. 907. Prag, Češka	28. rujna 1935. Stará Boleslav, Češka	Sin Vratislava I. Znan i kao sv. Vjenceslav, svetac zaštitnik Češke
	Boleslav I. Okrutni (Boleslav I. Ukrutný)	28. rujna 935. – 967. ili 972.	Přemyslovići	cca. 915.	967. ili 972.	Brat Václava I.
	Boleslav II. Pobožni (Boleslav II. Pobožný)	967. ili 972. – 7. veljače 999.	Přemyslovići	cca. 932. Prag, Češka (?)	7. veljače 999. Prag, Češka	Sin Boleslava I.
	Boleslav III. Riđokosi (Boleslav III. Ryšavý)	7. veljače 999. – 1002.	Přemyslovići	cca. 965. Prag, Češka	1037. Poljska	Sin Boleslava II. Prva vladavina
	Vladivoj	1002. – siječanj 1003.	Pjastovići	cca. 981.	siječanj 1003. Prag, Češka (?)	Poljski plemić iz dinastije Piast Navodno rođak Boleslava III.
	Boleslav III. Riđokosi (Boleslav III. Ryšavý)	siječanj 1003. – ožujak 1003.	Přemyslovići	cca. 965. Prag, Češka	1037. Poljska	Sin Boleslava II. Druga vladavina
	Boleslav IV. Hrabri (Boleslav IV. Chrabrý)	ožujak 1003. – 1004.	Pjastovići	967. Poznań, Poljska	17. lipnja 1025. Kraków, Poljska (?)	Poljski plemić iz dinastije Piast Navodno brat Vladivoja i unuk Boleslava I. Kasniji vojvoda i kralj Poljske
	Jaromír	1004. – 12. travnja 1012.	Přemyslovići	cca. 975.	4. studenog 1035. Lysá nad Labem, Češka	Brat Oldřicha Prva vladavina
	Oldřich	12. travnja 1012. – 1033.	Přemyslovići	cca. 975.	9. studenog 1034. Prag, Češka	Brat Jaromíra Prva vladavina
	Jaromír	1033. – 1034.	Přemyslovići	cca. 975.	4. studenog 1035. Lysá nad Labem, Češka	Brat Oldřicha Druga vladavina
	Oldřich	1034. – 9. studenog 1034.	Přemyslovići	cca. 975.	9. studenog 1034. Prag, Češka	Brat Jaromíra Druga vladavina
	Břetislav I.	9. studenog 1034. – 10. siječnja 1055.	Přemyslovići	između 1002. i 1005.	10. siječnja 1055. Chrudim, Češka	Sin Oldřicha
	Spytihněv II.	10. siječnja 1055. – 28. siječnja 1061.	Přemyslovići	1031. Olomouc, Češka	28. siječnja 1061. Hradec nad Moravicí, Češka	Sin Břetislava I.
	Vratislav II.	28. siječnja 1061. – 14. siječnja 1092.	Přemyslovići	između 1032. i 1035.	14. siječnja 1092.	Brat Spytihněva II. Od 1085. vladao kao nenasljedni kralj (Vratislav I.)
	Konrád I. (Konrád I. Brněnský)	14. siječnja 1092. – 6. rujna 1092.	Přemyslovići	1035. Prag, Češka	6. rujna 1092. Prag, Češka	Brat Vratislava II.
	Břetislav II.	6. rujna 1092. – 22. prosinca 1100.	Přemyslovići	cca. 1060. Prag, Češka	22. prosinca 1100. Zbečno, Češka	Nećak Konráda I. i sin Vratislava II.
	Bořivoj II.	25. prosinca 1100. – svibanj 1107.	Přemyslovići	cca. 1064. Prag, Češka	2. veljače 1124. Ugarska	Brat Břetislava II. Prva vladavina
	Svatopluk (Svatopluk Olomoucký)	svibanj 1107. – 21. rujna 1109.	Přemyslovići	cca. 1075.	21. rujna 1109. Głogów, Poljska	Rođak Bořivoja II.
	Vladislav I.	21. rujna 1109. – prosinac 1117.	Přemyslovići	cca. 1065.	12. travnja 1125. Prag, Češka	Brat Bořivoja II. Prva vladavina
	Bořivoj II.	prosinac 1117. – 16. kolovoza 1120.	Přemyslovići	cca. 1064. Prag, Češka	2. veljače 1124. Ugarska	Brat Břetislava II. Druga vladavina
	Vladislav I.	16. kolovoza 1120. – 12. travnja 1125.	Přemyslovići	cca. 1065.	12. travnja 1125. Prag, Češka	Brat Bořivoja II. Druga vladavina
	Soběslav I.	12. travnja 1125. – 14. veljače 1140.	Přemyslovići	cca. 1075. Prag, Češka	14. veljače 1140. Hradec Králové, Češka	Brat Vladislava I.
	Vladislav II.	14. veljače 1140. – 1172.	Přemyslovići	cca. 1110.	18. siječnja 1174. Meerane, Njemačka	Nećak Soběslava I. i sin Vladislava I. Od 1158. vladao kao nenasljedni kralj (Vladislav I.)
	Bedřich	1172. – rujan 1173.	Přemyslovići	cca. 1142. Prag, Češka	25. ožujka 1189. Prag, Češka	Sin Vladislava II. Prva vladavina
	Soběslav II.	rujan 1173. – 1178.	Přemyslovići	cca. 1128. Prag, Češka	29. siječnja 1180.	Rođak Bedřicha i sin Soběslava I.
	Bedřich	1178. – 25. ožujka 1189.	Přemyslovići	cca. 1142. Prag, Češka	25. ožujka 1189. Prag, Češka	Sin Vladislava II. Druga vladavina
	Konrád II. Ota	25. ožujka 1189. – 9. rujna 1191.	Přemyslovići	cca. 1136. Znojmo, Češka	9. rujna 1191. Napulj, Italija	Potomak Konráda I.
	Václav II.	9. rujna 1191. – 1192.	Přemyslovići	1137. Prag, Češka	poslije 1192. Lužica	Brat Soběslava II.
	Otakar I. Přemysl (Přemysl I. Otakar)	1192. – 1193.	Přemyslovići	cca. 1155.	15. prosinca 1230. Prag, Češka	Sin Vladislava II. Prva vladavina Od 1198. vladao kao nasljedni kralj (Otakar I.)
	Jindřich Břetislav III.	1193. – 15. lipnja 1197.	Přemyslovići	1137.	15. lipnja 1197. Cheb, Češka	Rođak Otakara I.
	Vladislav III. Jindřich	22. lipnja 1197. – 6. prosinca 1197.	Přemyslovići	između 1160. i 1165. Prag, Češka	12. kolovoza 1222. Znojmo, Češka	Brat Otakara I.
	Otakar I. Přemysl (Přemysl I. Otakar)	6. prosinca 1197. – 1198.	Přemyslovići	cca. 1155.	15. prosinca 1230. Prag, Češka	Sin Vladislava II. Druga vladavina Od 1198. vladao kao nasljedni kralj (Otakar I.)

Češki kraljevi (1085. – 1092., 1158. – 1172., 1198. – 1918.)

Vladar		Vladavina	Dinastija	Rođenje	Smrt	Bilješke
	Vratislav I.	15. lipnja 1085. – 14. siječnja 1092.	Přemyslovići	između 1032. i 1035.	14. siječnja 1092.	Nenasljedni kralj Do 1085. vladao kao nasljedni vojvoda (Vratislav II.)
	Vladislav I.	11. siječnja 1158. – 1172.	Přemyslovići	cca. 1110.	18. siječnja 1174. Meerane, Njemačka	Nenasljedni kralj Do 1185. vladao kao nasljedni vojvoda (Vladislav II.) Otac Otakara I.
	Otakar I. (Přemysl I. Otakar)	1198. – 15. prosinca 1230.	Přemyslovići	cca. 1155.	15. prosinca 1230. Prag, Češka	Sin Vladislava II. Druga vladavina Prvi nasljedni kralj (od 1212.) Do 1198. vladao kao nasljedni vojvoda (Otakar I. Přemysl)
	Vaclav I	15. prosinca 1230. – 23. rujna 1253.	Přemyslovići	cca. 1205. Prag, Češka	23. rujna 1253. Králův Dvůr, Češka	Sin Otakara I.
	Otakar II. (Přemysl II. Otakar)	23. rujna 1253. – 26. kolovoza 1278.	Přemyslovići	cca. 1233. Městec Králové, Češka	26. kolovoza 1278. Dürnkrut, Austrija	Sin Vaclava I Kasije i vojvoda Austrije, Štajerske i Koruške te markgrof Kranjske
	Václav II.	26. kolovoza 1278. – 21. lipnja 1305.	Přemyslovići	27. rujna 1271. Prag, Češka	21. lipnja 1305. Prag, Češka	Sin Otakara II. Kasniji vojvoda Krakówa i kralj Poljske
	Vaclav III.	21. lipnja 1305. – 4. kolovoza 1306.	Přemyslovići	6. listopada 1289. Prag, Češka	4. kolovoza 1306. Olomouc, Češka	Sin Vaclava II Neokrunjen kao kralj Češke Još i kralj Ugarske i Poljske (osporavan)
	Jindřich Korutanský (Heinrich von Kärnten)	4. kolovoza 1306. – 1306.	Meinhardiner	cca. 1265.	2. travnja 1335. Tirolo, Italija	Zet Vaclava II. Prva vladavina Neokrunjen kao kralj Češke Još i vojvoda Koruške te grof Tirola
	Rudolf I.	1306. – 4. srpnja 1307.	Habsburg	cca. 1281.	4. srpnja 1307. Horažďovice, Češka	Drugi suprug Rykse-Elżbiete od Poljske, udovice Václava II. Neokrunjen kao kralj Češke Još i vojvoda Austrije i Štajerske
	Jindřich Korutanský (Heinrich von Kärnten)	15. kolovoza 1307. – 3. prosinca 1310.	Meinhardiner	cca. 1265.	2. april 1335. Tirolo, Italija	Zet Václava II. Druga vladavina Neokrunjen kao kralj Češke Još i vojvoda Koruške te grof Tirola
	Jan Slijepi (Jan Lucemburský)	3. decembar 1310. – 26. august 1346.	Luxembourg	10. august 1296.	26. august 1346. Crécy-en-Ponthieu, Francuska	Zet Václava II. Još i grof Luxembourga
	Karel I. (Karl IV von Luxemburg)	26. august 1346. – 29. studenog 1378.	Luxembourg	14. maj 1316. Prag, Češka	29. novembar 1378. Prag, Češka	Sin Jana Kasnije i rimsko-njemački kralj i car te kralj Italije
	Vaclav IV. (Wenzel von Luxemburg)	29. studenog 1378. – 16. kolovoza 1419.	Luxembourg	26. veljače 1361. Nürnberg, Njemačka	16. kolovoza 1419. Prag, Češka	Sin Karela I. Još i rimsko-njemački kralj te grof Luxembourga
	Zikmund Lucemburský (Sigismund von Luxemburg)	16. kolovoza 1419. – 9. prosinca 1437.	Luxembourg	14. veljače 1368. Nürnberg, Njemačka	9. prosinca 1437. Znojmo, Češka	Sin Karela I. i brat Vaclava IV. Još i ugarsko-hrvatski kralj te rimsko-njemački kralj i car
	Albrecht I. (Albrecht II. von Habsburg)	6. svibnja 1438. – 27. listopada 1439.	Habsburg	10. kolovoza 1397. Beč, Austrija	27. listopada 1439. Neszmély, Mađarska	Zet Zikmunda Još i ugarsko-hrvatski kralj, rimsko-njemački kralj (neokrunjen) i vojvoda Austrije
Interregnum (27. listopada 1439. – 28. listopada 1453.) Češko plemstvo u ovom periodu nije priznalo sina Albrechta II. kao nasljednika, tako da su do izbora Ladislava Posthumnog zemljom vladali feudalci.
	Ladislav Posthumni (Ladislav Pohrobek)	28. listopada 1453. – 23. studenog 1457.	Habsburg	22. veljače 1440. Komárno, Slovačka	23. studenog 1457. Prag, Češka	Sin Albrechta II. Još i ugarsko-hrvatski kralj (osporavan) i vojvoda Austrije
	Jiří Poděbradski (Jiří z Poděbrad)	27. veljače 1458. – 22. ožujka 1471.	Poděbrady	23. travnja 1420. Poděbrady, Češka (?)	22. ožujka 1471. Prag, Češka	Izabrani kralj Nasljedna loza prenijela se na poljske prinčeve, a ne češke kraljeve
	Matyáš Korvín (Hunyadi Mátyás)	3. svibnja 1469. – 6. travnja 1490. (protukralj)	Hunyadi	23. veljače 1443. Cluj-Napoca, Rumunjska	6. travnja 1490. Beč, Austrija	Češki katolički pobunjenici su ga izabrali za protukralja, ali nikada nije okrunjen Do 1471. ga je osporavao Jiří Poděbradski, a od 1471. Vladislav II. Ograničio vlast na Moravsku, Šlesku i Lužicu (1479.), ali zadržao titulu
	Vladislav II. Jagelović (Vladislav II. Jagellonský)	27. svibnja 1471. – 13. ožujka 1516.	Jagelovići	1. ožujka 1456. Kraków, Poljska	13. ožujka 1516. Budim, Mađarska	Nećak Ladislava Posthumnog Izabran na zahtjev Jiříja Poděbradskog Kasnije i ugarsko-hrvatski kralj
	Ludvík (Ludvík Jagellonský)	13. ožujka 1516. – 29. kolovoza 1526.	Jagelovići	1. srpnja 1506. Budim, Mađarska	29. kolovoza 1526. Mohács, Mađarska	Sin Vladislava II. Još i ugarsko-hrvatski kralj
	Ferdinand I.	24. listopada 1526. – 25. srpnja 1564.	Habsburg	10. ožujka 1503. Alcalá de Henares, Španjolska	25. srpnja 1564. Beč, Austrija	Šogor Ludvíka Izabrani kralj Još i ugarsko-hrvatski kralj, rimsko-njemački kralj i car te nadvojvoda Austrije
	Maxmilián I. (Maximilian II.)	20. rujna 1562. – 12. listopada 1576.	Habsburg	31. srpnja 1527. Beč, Austrija	12. listopada 1576. Regensburg, Njemačka	Sin Ferdinanda I. Još i ugarsko-hrvatski kralj (osporavan), rimsko-njemački kralj i car te nadvojvoda Austrije
	Rudolf II.	12. listopada 1576. – 11. ožujka 1611.	Habsburg	18. srpnja 1552. Beč, Austrija	20. siječnja 1612. Prag, Češka	Sin Maxmiliána I. Još i ugarsko-hrvatski kralj (osporavan), rimsko-njemački kralj i car te nadvojvoda Austrije
	Matyáš (Matthias)	11. ožujka 1611. – 16. svibnja 1617.	Habsburg	24. veljače 1557. Beč, Austrija	20. ožujka 1619. Beč, Austrija	Brat Rudolfa II. Još i ugarsko-hrvatski kralj, rimsko-njemački kralj i car te nadvojvoda Austrije
	Ferdinand II.	16. svibnja 1617. – 21. studenog 1627.	Habsburg	9. srpnja 1578. Graz, Austrija	15. veljače 1637. Beč, Austrija	Rođak Matyáša Još i ugarsko-hrvatski kralj, rimsko-njemački kralj i car te nadvojvoda Austrije
	Fridrich ili Bedřich Falcký (Friedrich V.)	26. kolovoza 1619. – 8. studenog 1620.	Pfalz-Simmern	26. kolovoza 1596. Lauterhofen, Njemačka	29. studenog 1632. Mainz, Njemačka	Izabrani kralj Pobjegao iz zemlje nakon poraza u Tridesetogodišnjem ratu
	Ferdinand III.	21. studenog 1627. – 2. travnja 1657.	Habsburg	13. srpnja 1608. Graz, Austrija	2. travnja 1657. Beč, Austrija	Sin Ferdinanda II. Još i ugarsko-hrvatski kralj, rimsko-njemački kralj i car te nadvojvoda Austrije
	Ferdinand IV.	1646. – 9. srpnja 1654.	Habsburg	8. rujna 1633. Beč, Austrija	9. srpnja 1654. Beč, Austrija	Sin Ferdinanda III. Suvladar zajedno s ocem Još i ugarsko-hrvatski kralj te rimsko-njemački kralj
	Leopold I.	2. travnja 1657. – 5. svibnja 1705.	Habsburg	9. lipnja 1640. Beč, Austrija	5. svibnja 1705. Beč, Austrija	Brat Ferdinanda IV. i sin Ferdinanda III. Još i kralj Mađarske i Hrvatske, rimsko-njemački kralj i car te nadvojvoda Austrije
	Josef I. (Joseph I. )	5. svibnja 1705. – 17. travnja 1711.	Habsburg	26. srpnja 1678. Beč, Austrija	17. travnja 1711. Beč, Austrija	Sin Leopolda I. Još i kralj Mađarske i Hrvatske, rimsko-njemački kralj i car te nadvojvoda Austrije
	Karel II. (Karl VI.)	17. travnja 1711. – 20. listopada 1740.	Habsburg	1. listopada 1685. Beč, Austrija	20. listopada 1740. Beč, Austrija	Brat Josefa I. Još i kralj Mađarske i Hrvatske, rimsko-njemački kralj i car te nadvojvoda Austrije
	Marie Terezie (Maria Theresia)	20. listopada 1740. – 29. studenog 1780.	Habsburg	13. svibnja 1717. Beč, Austrija	29. studenog 1780. Beč, Austrija	Kći Karela II. Još i kraljica Mađarske i Hrvatske, rimsko-njemačka kraljica i carica te nadvojvotkinja Austrije
	Karel Albrecht (Karl VII. Albrecht)	19. prosinca 1741. – 12. svibnja 1743. (protukralj)	Wittelsbach	6. kolovoza 1697. Bruxelles, Belgija	20. siječnja 1745. München, Njemačka	Zet Josefa I. Protukralj Mariji Tereziji tokom Rata za austrijsku baštinu Kasnije i rimsko-njemački car
	Josef II. (Joseph II.)	29. studenog 1780. – 20. veljače 1790.	Habsburg-Lothringen	13. ožujka 1741. Beč, Austrija	20. veljače 1790. Beč, Austrija	Sin Marije Terezije Još i kralj Mađarske i Hrvatske, rimsko-njemački kralj i car te nadvojvoda Austrije
	Leopold II.	20. veljače 1790. – 1. ožujka 1792.	Habsburg-Lothringen	5. svibnja 1747. Beč, Austrija	1. ožujka 1792. Beč, Austrija	Brat Josefa II. i sin Marije Terezije Još i kralj Mađarske i Hrvatske, rimsko-njemački kralj i car, nadvojvoda Austrije te veliki vojvoda Toskane
	František (Franz II.)	1. ožujka 1792. – 2. ožujka 1835.	Habsburg-Lothringen	12. veljače 1768. Firenca, Italija	2. ožujka 1835. Beč, Austrija	Sin Leopolda II. Još i kralj Mađarske i Hrvatske, rimsko-njemački kralj i car te car Austrije
	Ferdinand V. (Ferdinand I.)	2. ožujka 1835. – 2. prosinca 1848.	Habsburg-Lothringen	19. travnja 1793. Beč, Austrija	29. lipnja 1875. Prag, Češka	Sin Františeka Još i kralj Mađarske, Hrvatske i Lombardije te car Austrije
	František Josef (Franz Joseph I.)	2. prosinca 1848. – 21. studenog 1916.	Habsburg-Lothringen	18. kolovoza 1830. Beč, Austrija	21. studenog 1916. Beč, Austrija	Nećak Ferdinanda V. Još i kralj Mađarske, Hrvatske i Lombardije te car Austrije i Austro-Ugarske
	Karel III. (Karl I.)	21. studenog 1916. – 28. listopada 1918.	Habsburg-Lothringen	17. kolovoza 1887. Persenbeug-Gottsdorf, Austrija	1. travnja 1922. Madeira, Portugal	Pranećak Františeka Josefa Još i kralj Mađarske i Hrvatske te car Austrije i Austro-Ugarske Odrekao se vlasti, ali nije formalno abdicirao

Vanjske poveznice

• Panovníci českých zemí, manželky a posloupnost
• Titles of the rulers of Bohemia