Položaj LGBT osoba u Sloveniji

Slovenija se smatra najprogresivinijom zemljom Centralne Evrope po pitanju prava lezbejki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba. LGBT pokret je aktivan u Sloveniji od 1984. godine, kada je osnovana sekcija Magnus pri ŠKUC-u. Feministička grupa, Lilit, koja je podržavala lezbejska prava, osnovana je 1985., a lezbejska sekcija u okviru ŠKUC-a, LL osnovana je 1987. Godine 1990. Magnus i LL su osnovale nacionalnu gej i lezbejsku grupu, Roza klub. Slovenija priznaje istopolna partnerstva i zabranjuje diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije. Zakon o bračnoj jednakosti stupa na snagu 4.3. 2015, koji je bio prepooručen od ljevičara, te parlament odobrava zakon i status se izjednačuje sa statusom heteroseksualnih parova. U februaru 2015, anketa je pokazala da 59% stanoviništva podržava istospolne brakove, a 38% usvajanje od strane istospolnih partnera. Crkva je, zajedno s koalicijom " Za otroke gre " htjela oboriti zakon referendumom, za kojeg su već bili prikupljeni potpisi. Nakon mnogobrojnih prepirki državni zbor je zabranio raspisivanje referenduma. Stranke ZL, DeSUS, SD I ZaAB su bili na strani novog zakona; jednakost za sve, bez da većina odlučuje o pravima manjina.

Konzervativci su se obratili Ustavnom sudu. Nakon par mjeseci (22. 10. 2015), Ustavni sud je uprkos zakonu u kojem se jasno navodi da većina ne može odlučivati o pravima manjine, tjesnom većinom (5 - 4) donio odluku da je referendum dopušten. Referendum je održan 20. decembra 2015., a na njemu je Zakon o bračnoj jednakosti srušen sa 36,98 % glasova za i 63,02 % protiv.

Dekriminalizacija uredi

Kao i u drugim državama bivše SFRJ, istopolni odnosi između muškaraca bili su kažnjavani od 1959. godine. Promenom ustava, krivični zakon dolazi u nadležnost republika i Slovenija dekriminalizuje homoseksualnost, 1976. (stupa na snagu 1977.) godine. I ako pod uticajem SFRJ-a, Slovenija je vremenom postala liberalnija zemlja.

Istopolne zajednice uredi

Slovenija priznaje istopolne zajednice od 23. jula, 2006. godine. Prvi zakon, koji je usvojen 2005. godine pokrivao je samo imovinska i neka nasledna pitanja, kao i pravo/obavezu na izdržavanje ekonomski slabije strane i nije garantovao pravo nasledstva, socijalno i zdravstveno osiguranje,penzija, kao ni rodbinski status. Novi zakon, koji daje sva prava koja su garantovana brakom osim usvajanja dece, donet je 2006.

Jula, 2009. godine, ministarka Karatina Kresal je najavila da je moguće da će Slovenija usvojiti zakon o istopolnim brakovima[1].

Zaštita od diskriminacije uredi

Slovenija zabranjuje diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije na radnom mestu od 1998. Slovenija zabranjuje diskriminaciju i na drugim poljima i ima jedan od najširih zakona o zabrani diskriminacije u EU.

Stav društva uredi

Prema referendumu iz 2015 (DEC.20) ZA zakon je glasalo 36,98%, PROTIV 63,02%. U Ljubljani postoji razvijena LGBT scena, sa brojem klubova u kojima se organizuju LGBT žurke. Od 2001. godine u Ljubljani se održava parada ponosa.

Životni uslovi uredi

Istospolna aktivnost   (od 1977)
Saglasnost seksualne dobi   (od 1997)
Anti-diskriminacioni zakoni u zapošljavanju   (od 1998)
Anti-diskriminacioni zakoni o pružanju dobara i usluga   (od 1998)
Anti-diskriminacioni zakoni u svakom pogledu (uključujući neizravnu diskriminaciju, govor mržnje)   (od 1998)
Istospolni brakovi   ( Zakon o bračnoj jednakosti oboren referendumom (20.12.2015)
Priznavanje istospolnih parova   (od 2006)
Priznavanje drugog partnera kao roditelja   (od 2011)
Zajednička usvajanja od strane istospolnih parova   ( Zakon o bračnoj jednakosti koji je oboren referendumom (20.12.2015) bi omogućio usvajajnja od strane homoseksualaca, kako god, zakon je pao na referendumu )
Pravo na slobodnu službu vojnog roka  
Zakonska promjena spola  
Muškarci koji imaju seks s muškarcem mogu donirati krv  
Surogat   (Surogat je zabranjen za sve osobe)

Vidi dalje uredi

Reference uredi

  Položaj LGBT osoba u Evropi
Suverene države Albanija • Andora • Armenija** • Austrija • Azerbejdžan* • Belorusija • Belgija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Crna Gora  • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Grčka  • Gruzija* • Holandija  • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan* • Kipar** • Letonija • Lihtenštajn • Litvanija • Luksemburg • Mađarska • Severna Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nemačka  • Norveška • Poljska • Portugal • Rumunija • Rusija* • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španija • Švajcarska • Švedska • Turska* • Ujedinjeno Kraljevstvo  • Ukrajina  •Vatikan
Autonomije, zavisne i druge teritorije Abhazija* • Ažarija* • Åland • Akrotiri i Dekalija •Džersi  • Krim • Farska ostrva • Gernzi • Gibraltar • Nagorno-Karabah* • Nahčivan* • Ostrvo Man • Turska Republika Severni Kipar**
* veliki deo teritorije je u Aziji
** država je u Zapadnoj Aziji, ali se smatra evropskom iz kulturnih, političkih i istorijskih razloga.
 
Svet
 
Afrika
 
Južna Amerika
 
Severna Amerika
 
Azija
 
Okeanija
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi