Poligamija (mnogoženstvo) (engl. polygamy, ponekad i plural marriage), bračni običaji rašireni po mnogim dijelovima svijeta koji dozvoljavaju ženidbu sa više bračnih partnera. Poligamija je veoma stari običaj koji se javlja u nekoliko oblika. Prvo razlikujemo prema spolu poliandriju (polyandry), gdje žena može imati više muževa, kao što je to bio slučaj na Tibetu, ili kod Eskima. Drugi oblik, je poliginija (polygyny; nastalo od poly + gine = žena) u kojoj muškarac posjeduje ili ima više žena kao vlastite supruge. Uzrok poliginije može biti različit. Kod kanadskih Eskima bio je običaj ubijanja ženske djece što je dovodilo do manjka žena. Ova umjetno stvorena situacija tjerala ih je da jedna žena ima nekoliko muževa. U veoma teškim uvjetima za život u arktičkom području Kanade više muškaraca-muževa svakako je lakše mogao i doći do hrane za obitelj. Ostavljena obuća ili oružje pred vratima šatora ili eskimskog iglua, navještavala je mužu-suparniku, da bi se trebao udaljiti jer je zauzeto, i pričekati svoj red. Eskimski običaj, kao i kod nekih Indijanaca, nuđenja žena gostu za preko noći, mogao bi, barem što se tiče Eskima, biti posljedica manjka žena. Nuđenje žena susrećemo i u Tibetu, gdje je poliandrija prije bila veoma raširena. Ovakva nuđenja žena kod Indijanaca obiju Amerika, obično su čin gostoprimstva, i vjerojatno proističu kao ostatak iz običaja grupnog braka. Ovo (grupni brak) se naravno odnosi na običaje levirata po kojem se udovica mora udati za brata umrlog muža, odnosno sororata po kojem je udovac dužan oženiti sestru umrle žene. Ovo uvijek ne mora biti tako ako gledamo primjere iz sororalne poliginije kod Indijanaca. Za primjer možemo uzeti prerijsko pleme Arapaho, gdje je muž imao pravo ženiti sve sestre svoje supruge, kako bi koja stasala u punoljetstvo. Arapahi naravno nisu jednini primjer. Poligamijske obitelji bile su veoma mnogobrojne u Asteka. Axayacatl je imao vjerojatno 25 djece, Tlacaeleltzin 83, Nezaualpili 144 od kojih 11 s glavnom ženom.[1] –Poligamija nije izumrla i još je veoma raširena, uglavnom kod naroda islamske vjeroispovijedi, gdje muškarac može imati više žena o kojima je dužan skrbiti.

Bigamija uredi

Glavni članak: Bigamija

Danas veoma poznat termin bigamija, koji označava nedozvoljenu ženidbu sa dvije žene unutar jedne zajednice koja to ne dopušta, uopće ne bi trebalo dovoditi u vezu sa poligamijom, s obzirom da ne označava poligamiju kao takvu, nego tek nedozvoljeno situaciju dvobračnosti, odnosno istovremenog postojanja dva braka.

Poliandrija uredi

Tibetancima i kod nekih naroda u Nepalu, Ladakhu i Indiji (kod stočarskog naroda Toda i plemena Nishi)), nekim regijama Kine (osobito u Yunnanu), kod starih Guanča ali ne na svim otocima jer ih je bilo i monogamnih. –Kod stočara Toda, nastanjenih u planinama Nilgiri u državi Tamil Nadu, jedna žena se može udati za sve muške članove jedne obitelji. Sva braća postati će njezini muževi, slično kao kod Arapaha, ali suprotno, kod kojih muškarac ženi sve sestre.

Poliginija uredi

Poliginija se danas očuvala po muslimanskim zemlja raznim ne-kontaktiranim ili slabo kontaktiranim plemenima, kao i u tribalnim zajednicama u muslimanskim afričkim državama. Prema islamu, musliman danas smije imati do 4 žene. Kod kanadskih Creeja vrijedi isto što i za spomenute Arapahe. Poznaju je takozvana plemena Adi u Arunachal Pradeshu, kod kojih ima i poliandrije. Poliginija bijaše široko poznata u cijeloj Africi, gdje se obitelj sastojala od muža, njegovih žena i djece. U matrilinearnom sistemu Chiricahua nalazimo levirat i sororalnu poliginiju.

Poliamorija uredi

Glavni članak: Poliamorija

Poliamorija (u slobodnom prijevodu višeljublje) je noviji termin koji ne označava poligamiju u praksi, nego joj nastoji dati svojevrsnu "idejnu" podlogu kroz koncept prema kome neka osoba može biti zaljubljena u više partnera istovremeno.

Priležnice uredi

Glavni članak: Konkubinat

Izvori uredi

  1. Jacques Soustelle - Azteci, Kulturno-informativni centar Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, kolovoz 2007., str. 69.

Vanjske poveznice uredi