Policija Srbije

Policija Srbije je služba Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Za njenu oblast rada se obrazuje Direkcija policije. Policija obavlja zakonom utvrđene policijske i druge poslove, pruža podršku vladavini prava u demokratskom društvu i odgovorna je za ostvarivanje bezbednosti, u skladu sa zakonom.

Grb srpske policije
Grb srpske policije

Obavljanjem policijskih poslova policija svima pruža zaštitu njihovih prava i sloboda. Prilikom pružanja zaštite, policija pojedina prava i slobode može ograničiti samo pod uslovima i na način utvrđen Ustavom i zakonom.

U Ministarstvu se, pored policijskih poslova, obavljaju i drugi zakonom utvrđeni poslovi.

Policijske mere uredi

Policija preduzima mere iz nadležnosti Ministarstva radi ostvarivanja javne bezbednosti.On preduzima hitne mere koje su neophodne za otklanjanje neposredne opasnosti za ljude i imovinu, kad te mere ne mogu pravovremeno da preduzmu drugi nadležni organi, o čemu odmah obaveštava te organe.

Policija pruža pomoć organima državne uprave, organima teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, pravnim i fizičkim licima u slučaju opšte opasnosti izazvane prirodnim nepogodama, epidemijama ili drugim oblicima ugrožavanja.

Policijski službenici uredi

Policijske poslove obavljaju policijski službenici.Ovi službenici u Ministarstvu jesu:* uniformisani i neuniformisani zaposleni koji primenjuju policijska ovlašćenja (u daljem tekstu: ovlašćena službena lica),

  • zaposleni na posebnim ili određenim dužnostima čiji su poslovi u neposrednoj vezi sa policijskim poslovima i obuhvataju poslove protivpožarne zaštite, izdavanja oružja, posebne registracije i izdavanje dozvola, izdavanja i evidencije poverljivih identifikacionih dokumenata, krivičnih evidencija i drugih posebnih evidencija, kao i druge poslove koji imaju bezbednosni i poverljivi karakter i koje ministar unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: ministar), može ovlastiti da obavljaju određene policijske poslove.

Policijski poslovi uredi

Policijski poslovi jesu:

  • bezbednosna zaštita života, prava, sloboda i ličnog integriteta lica, kao i podrška vladavini prava;
  • bezbednosna zaštita imovine;
  • sprečavanje, otkrivanje i rasvetljavanje krivičnih dela, prekršaja i drugih delikata (u daljem tekstu: krivična dela i prekršaji), drugi vidovi borbe protiv kriminala i otklanjanje njegovih organizovanih i drugih oblika;
  • otkrivanje i hvatanje izvršilaca krivičnih dela i prekršaja i drugih lica za kojima se traga i njihovo privođenje nadležnim organima;
  • održavanje javnog reda, pružanje pomoći u slučaju opasnosti i pružanje druge bezbednosne pomoći onima kojima je neophodna;
  • regulisanje, kontrola, pružanje pomoći i nadzor u saobraćaju na putevima;
  • obezbeđivanje određenih javnih skupova, ličnosti, organa, objekata i prostora;
  • nadzor i obezbeđivanje državne granice, kontrola prelaženja državne granice, sprovođenje režima u graničnom pojasu i utvrđivanje i rešavanje graničnih incidenata i drugih povreda državne granice;
  • izvršavanje zadataka utvrđenih propisima o strancima;
  • izvršavanje drugih zadataka utvrđenih zakonom i podzakonskim aktom donetim na osnovu ovlašćenja iz zakona.

Organizacija policije uredi

Za obavljanje policijskih poslova u sedištu Direkcije policije obrazuju se uprave, u sedištu policijske uprave za grad Beograd obrazuju se uprave i policijske stanice u opštinama, u sedištu područne policijske uprave obrazuju se odeljenja i van sedišta - policijske stanice u opštinama.

Za rad organizacionih jedinica kojima rukovode i za svoj rad odgovorni su:

  • direktoru policije - načelnici uprava u sedištu Direkcije policije, načelnik policijske uprave za grad Beograd i načelnici područnih policijskih uprava;
  • načelniku policijske uprave za grad Beograd - načelnici uprava u njenom sedištu i komandiri policijskih stanica u opštinama;
  • načelniku područne policijske uprave - načelnici odeljenja u njenom sedištu i komandiri policijskih stanica u opštinama.

Organizacione jedinice u sedištu obrazuju se tako da su po linijskom principu radno povezane sa odgovarajućim organizacionim jedinicama i poslovima područnih policijskih uprava i stanica ili tako da poslove iz svog delokruga obavljaju na čitavom području na kojem je nadležno Ministarstvo.

Direkcijom policije rukovodi direktor policije.

Organizacionim jedinicama u sedištu i područnim policijskim upravama rukovode načelnici uprava, a policijskim stanicama - komandiri. Angažovanje specijalnih jedinica policije za posebne bezbednosne zadatke može se vršiti samo uz prethodno odobrenje ministra.

Direkcija policije na teritoriji Republike:

  • prati i analizira stanje bezbednosti, a naročito pojave koje pogoduju nastajanju i razvoju kriminaliteta;
  • usklađuje, usmerava i kontroliše rad područnih policijskih uprava;
  • neposredno učestvuje u obavljanju određenih složenijih poslova iz delokruga područnih policijskih uprava;
  • obezbeđuje sprovođenje međunarodnih ugovora o policijskoj saradnji i drugih međunarodnih akata za koje je nadležna;
  • organizuje i sprovodi kriminalistička veštačenja;
  • stvara potrebne uslove za održavanje i podizanje osposobljenosti i spremnosti policije za delovanje u vanrednim uslovima

Poslovi područne policijske uprave uredi

Poslovi područne policijske uprave su da:

  • na području opštine u kojoj je njeno sedište neposredno obavlja policijske i druge poslove i ostvaruje lokalnu saradnju;
  • na području za koje je obrazovana prati i analizira stanje bezbednosti, koordinira i kontroliše rad policijskih stanica i obezbeđuje ostvarivanje lokalne saradnje i odgovornosti;
  • učestvuje po potrebi u obavljanju poslova iz delokruga policijskih stanica;
  • preduzima mere obezbeđenja određenih lica i objekata;
  • obavlja druge poslove utvrđene posebnim propisima i drugim aktima.

Ovlašćenja policije uredi

U obavljanju policijskih poslova ovlašćena službena lica imaju policijska ovlašćenja utvrđena ovim i drugim zakonom. Policijska ovlašćenja utvrđena ovim zakonom su:

  • upozorenje i naređenje;
  • provera i utvrđivanje identiteta lica i identifikacija predmeta;
  • pozivanje;
  • dovođenje;
  • zadržavanje lica i privremeno ograničenje slobode kretanja;
  • traženje obaveštenja;
  • privremeno oduzimanje predmeta;
  • pregled prostora, objekata i dokumentacije i protiv-teroristički pregled;
  • zaustavljanje i pregledanje lica, predmeta i saobraćajnih sredstava;
  • obezbeđenje i pregled mesta događaja;
  • upotreba tuđeg saobraćajnog sredstva i sredstva veze;
  • prijem prijava o učinjenom krivičnom delu;
  • javno raspisivanje nagrade;
  • snimanje na javnim mestima;
  • poligrafsko testiranje;
  • policijsko opažanje (opserviranje);
  • traganje za licima i predmetima;
  • zaštita žrtava krivičnih dela i drugih lica;
  • prikupljanje, obrada i korišćenje ličnih podataka;
  • mere ciljane potrage;
  • upotreba sredstava prinude.

Naređenja policije uredi

Naređenje se može primeniti samo u odnosu na ponašanja, odnosno delatnosti i činjenja od kojih neposredno zavisi uspešno izvršavanje policijskih zadataka.

Naređenja se primenjuju radi:

  • otklanjanja opasnosti za život i ličnu bezbednost ljudi;
  • otklanjanja opasnosti za imovinu;
  • sprečavanja izvršavanja krivičnih dela i prekršaja, hvatanja njihovih učinilaca i pronalaženja i obezbeđenja tragova tih dela koji mogu poslužiti kao dokaz;
  • održavanja javnog reda ili uspostavljanja narušenog javnog reda;
  • bezbednosti saobraćaja na putevima;
  • zaprečavanja pristupa ili zadržavanja na prostoru ili objektu gde to nije dozvoljeno;
  • sprečavanja i otklanjanja posledica u slučaju opšte opasnosti prouzrokovane elementarnim nepogodama, epidemijama ili drugih oblika ugrožavanja opšte bezbednosti;
  • sprečavanja ugrožavanja bezbednosti ljudi i imovine u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

Ratni zločini uredi

Tokom kosovskog rata 1998-1999, neke policijske jedinice, pogotovo jedinice specijalne policije, su činile brojne zločine na Kosovu i Metohiji. Prema izveštajima, snage MUP Srbije su odgovorne za masakr u Ljubeniću, masakr u Gornjem Obrinju, masakr u Velikoj Kruši, masakr u Suvoj Reci, masakr u Izbici, masakr u zatvoru Dubrava i mnoge druge zločine. Nakon rata, policijski general Sreten Lukić je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju po komandnoj odgovornosti osuđen na 22 godine zatvora za deportacije, prisilna premeštanja, ubistva, progone i druga nehumana dela.[1] Takođe, pred domaćim sudovima su osuđeni pojedini neposredni počinici ratnih zločina.

Izvori uredi