Podunavska oblast
Podunavska oblast je bila administrativna jedinica u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Postojala je od 1922. do 1929. godine. Njen administrativni centar je bilo Smederevo.
Podunavska oblast | |||||||
| |||||||
Geografija | |||||||
Kontinent | Evropa | ||||||
Regija | Balkan, Panonska nizija | ||||||
Zemlja | Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca | ||||||
Prestonica | Smederevo | ||||||
Društvo | |||||||
Zvanični jezici | srpsko-hrvatsko-slovenački | ||||||
Valuta | Jugoslovenski dinar | ||||||
Vladavina | |||||||
Osnivanje | 1922. | ||||||
Prestanak | 1929. | ||||||
Status | Bivša oblast | ||||||
Događaji | |||||||
Prethodnici i naslednici | |||||||
Prethodile su: | Nasledile su: | ||||||
![]() |
![]() | ||||||
![]() |
![]() | ||||||
![]() |
![]() | ||||||
Portal:Istorija |

Historija
urediKraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je bila prvobitno podeljena na pokrajine, koje su se dalje delile na okruge i županije. 1922. su, umesto prethodnih administrativnih jedinica, formirane 33 oblasti u sastavu Kraljevine SHS. Pre formiranja Podunavske oblasti, njena teritorija se nalazila u sastavu Smederevskog okruga, Beogradskog okruga i Torontalsko-tamiške županije. Administrativni centar Podunavske oblasti je bilo Smederevo. 1929. godine, formirane su banovine, koje su zamenile dotadašnju podelu zemlje na oblasti, a područje Podunavske oblasti je pripalo Dunavskoj banovini.
Geografija
urediU sastav Podunavske oblasti ušli su severni delovi Šumadije i jugoistočni delovi (jugoslovenskog) Banata. Podunavska oblast se graničila sa Beogradskom oblašću na zapadu, Valjevskom oblašću na jugozapadu, Šumadijskom oblašću na jugu, Moravskom i Požarevačkom oblašću na jugoistoku i Rumunijom na severoistoku. U njenom južnom delu se nalazio grad Smederevo.
Demografija
urediPrema popisu iz 1921. godine, govornici srpskohrvatskog bili su dominantni u svim srezovima Podunavske oblasti južno od reke Dunav, kao i u srezovima Kovin, Bela Crkva i Alibunar, severno od Dunava. Govornici rumunskog su preovlađivali u srezu Vršac, a govornici nemačkog u srezovima Itebej i Zičifalva, kao i u gradovima Vršac i Bela Crkva.
Prema popisu iz 1921, u većini srezova i gradova oblasti preovlađivalo je pravoslavlje, dok je u srezovima Itebej i Zičifalva preovlađivao katolicizam.
Administrativna podela
urediOblast je uključivala sledeće srezove južno od reke Dunav:
Severno od Dunava uključivala je sledeće srezove:
Pored ovih srezova, sledeći gradovi u oblasti su imali poseban administrativni status:
Reference
urediLiteratura
uredi- Istorijski atlas, Geokarta, Beograd, 1999.
- Istorijski atlas, Intersistem kartografija, Beograd, 2010.
Povezano
urediVanjske veze
uredi- Mapa oblasti
- Mapa oblasti Arhivirano 2014-07-14 na Wayback Machine-u
- Mapa oblasti Arhivirano 2017-04-09 na Wayback Machine-u