Podgorje (župa)

Podgorje je srednjovjekovna župa, koja se pominje i kao župa Nevesinje (Netusigne, Netusini) a sve skupa je bilo dio Zahumlja. Humska zemlja je priznavala vrhovnu vlast srpskih vladara Nemanjića od početka XIII do skoro polovine XIV vijeka. U najstarijim zvanično vođenim spisima dubrovačkog Notarijata i Kancelarije, iz 1278. godine, pominje se tvrgovina robljem iz raznih bosanskih i hercegovačkih mjesta, a među ostalim i iz Nevesinja.

Od 1303. do 1306. godine pojavljuje se na istorijskoj pozornici vojvoda Poznanj Purčić, podanik kralja Dušana. Purčići su vlastela koja je prešla na stranu Bosanaca kad su ovi počeli prodirati u dolinu Neretve. On je kasnije, 1327. godine, bio svjedok, zajedno sa braćom, na poveljama Stjepana II Kotromanića, sa titulom “vojvoda i župan od Zagorja i Nevesinja”. Od 1347. godine, kada su potpala pod bosansku vlast za vladavine bana Stjepana II Kotromanića, a naročito u prvoj polovini XV vijeka, mjesta iz Nevesinjskog polja se često pominju u dokumentima u Dubrovniku: Konac Polje, Sileno in Nevesigne, Nevesigne de Tucepe, campo Nevesigne, in Nevesinje in Postolach, de Vrangodol de Nevesigne. Podaci se javljaju u vezi sa pljačkom, službom, prodajom roblja, sitnom i pojedinačnom dovozu robe, a zapisan je slučaj kada je jedan Podgoričanin postao građanin Dubrovnika.

Od kraja XIV vijeka do 1404. godine Nevesinjem vladaju Sankovići.

U selu Zaborani na sjevernom kraju Nevesinjskog polja, u maloj župi Konac polje, koja je graničila sa župom Kom, Sankovići su imali plemenitu baštinu i dvor. Sandalj Hranić Kosača je slomom porodice Sankovića 1404. godine proširio vlast i nad ovim područjem i uveo i carinu na Konac polju. Glavni župski grad je utvrđenje Vjenačac (Vinačac) sa podgrađem, iznad sela Udrežja. Pominje se među posjedima hercega Stjepana u poveljama iz 1444.,1448., 1454. Godine. Ranije i češće se pominje Podbiograd, podgrađe grada Biograda. Jedna od rijetkih zajednica pripadnika Bosanske crkve na teritoriji srednjovjekovnog Huma zabilježena je oko Nevesinja, tj. u Konac polju.

Osmanlije su zauzele Nevesinje između 1465. i 1466. godine

Literatura

• Dinić, Mihailo, Humsko-trebinjska vlastela. Srpska akademija nauka i umetnosti, Posebna izdanja, knjiga CCCXCVII, Beograd, 1967., (ćirilica)
• Vego,Marko, Naselja bosanske srednjevjekovne države. Sarajevo, 1957.
• Kovačević-Kojić, Desanka, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. Sarajevo, 1978., (ćirilica