Pljačka Damiette (853)

Pljačka Damiette 853. godine je bio veliki prepad na grad Damietta u abasidskom Egiptu koga je za vrijeme bizantsko-arapskih ratova izvela bizantska ratna mornarica. Predstavljala je prvu ozbiljniju ofenzivnu akciju bizantskih pomorskih snaga nakon nekoliko decenija u kojima su Arapi imali inicijativu, odnosno zauzeli bizantske posjede na Siciliji i Kreti i nakon toga stekli mogućnost da gotovo nekažnjeno napadaju sjeverne obale Mediterana. Bizantinci su prikupili flotu od 300 brodova koju su podijelili u tri grupe i poslali da napadaju arapske luke na obalama Istočnog Mediterana. Grupa kojom je komandirao flotovođa koji se u arapskim izvorima navodi kao "Ibn Qatuna" je napala Damiettu, iskoristivši to što je tamošnji garnizon otišao u Fustat, na veliku proslavu koju je organizirao guverner Egipta Anbasa ibn Ishaq al-Dabbi. Bizantinci su zauzeli nebranjenu luku te je podvrgli dvodnevnoj pljački i pustošenju; kada su je napustili, sa sobom su poveli oko 600 arapskih i koptskih žena, ali i obilne namirnice i ratnu opremu namijenjenu Kretskom Emiratu. Potom su otplovili na istok, te zauzeli i uništili tvrđavu Ushtun, gdje su uništene brojne opsadne sprave.

Pljačka Damiette
Segment Bizantsko-arapskih ratova

Karta bizantsko-arapskih pomorskih sukoba u Mediteranu od 7. do 11. vijeka
Datum 22–23. maj 853
Lokacija Damietta, Egipat
Ishod bizantska pobjeda
Sukobljene strane
Bizantsko Carstvo Abasidski Kalifat
Komandanti i vođe
"Ibn Qatuna" nema
Snage
85 brodova, 5000 ljudi nema

Iako je prepad na Damiettu predstavljao jedan od rijetkih bizantskih uspjeha u tom periodu, o njemu nema ni slova u bizantskim izvorima. Historičari špekuliraju kako je razlog za to neprijateljstvo kasnijih bizantskih kroničara prema caru Mihailu III. Arapski izvori, pak, tvrde da je napad pokazao koliko su, usprkos decenijama dominacije Mediteranom, arapske luke ranjive na napade kršćana sa sjevera, te je potakao obnovu egipatske mornarice koja će svoj vrhunac dobiti pod Fatimidima.

Literatura uredi