Pizotifen (pizotilin, sandomigran) je benzocikloheptenski lek koji se prvenstveno koristi za umanjenje učestalosti pojave migrenskih glavobolja.[6]

Pizotifen
(IUPAC) ime
4-(1-metil-4-piperidilidin)-9,10-dihidro -4H-benzo-[4,5]ciklohepta[1,2]-tiofen
Klinički podaci
AHFS/Drugs.com Internacionalno ime leka
Identifikatori
CAS broj 15574-96-6
ATC kod N02CX01
PubChem[1][2] 27400
ChemSpider[3] 25497
UNII 0BY8440V3N DaY
KEGG[4] D05523 DaY
ChEMBL[5] CHEMBL294951 DaY
Hemijski podaci
Formula C19H21NS 
Mol. masa 295,443 g/mol
SMILES eMolekuli & PubHem
Farmakokinetički podaci
Bioraspoloživost 78%
Vezivanje za proteine plazme 91%
Metabolizam Glukuronidacija (glavni put). Udeo N-glukuronida je u plazmi >50% i u urinu 60–70%
Poluvreme eliminacije 23 h
Izlučivanje 18% izmet, 55% urin
Farmakoinformacioni podaci
Trudnoća B1(AU)
Pravni status
Način primene Oralno

Upotreba uredi

Glavna medicinska upotreba pizotifena je u sprečavanju vaskularnih glavobolja. Pizotifen je deo veće grupe lekova sa tom namenom, koja isto tako obuhvata propranolol, topiramat, valproinsku kiselinu i amitriptilin. Dok je pizotifen umereno efektivan,[7] njegova upotreba je ograničena nuspojavama, prvenstveno pospanošću i povećanjem telesne težine, te on obično nije preferirani lek.[8]

Reference uredi

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  5. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit
  6. Stark RJ, Valenti L, Miller GC. Management of migraine in Australian general practice. Medical Journal of Australia. 2007 Aug 6;187(3):142-6.
  7. Barnes N, Millman G. Do pizotifen or propranolol reduce the frequency of migraine headache? Archives of Disease in Childhood. 2004 Jul;89(7):684-5.
  8. Pierangeli G, Cevoli S, Sancisi E, Grimaldi D, Zanigni S, Montagna P, Cortelli P. Which therapy for which patient? Neurological Sciences. 2006 May;27 Suppl 2:S153-8.

Spoljašnje veze uredi