Otvori glavni meni

Planinski bor, klekovina ili bor krivulj (Pinus mugo) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Pinus mugo
Pinus mugo cone 02.jpg
Šišarke planinskog bora
Status zaštite
Status iucn3.1 LC.svg

Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Pinophyta
Razred: Pinopsida
Red: Pinales
Porodica: Pinaceae
Rod: Pinus
Podrod: Pinus
Vrsta: P. mugo
Dvojni naziv
Pinus mugo
Turra
Pinus mugo.PNG
Rasprostranjenost planinskog bora

Ova je vrsta jednodomna, često i dvodomna, anemofilna i pretežno heliofilna. Može doživjeti veliku starost.

Planinski bor čuva zemljište od erozije, a niže položaje od bujica i snježnih lavina.

IzgledUredi

Ovisno od stanišnih uvjeta, habitus mu jako varira. Javlja se kao nizak, polegnut grm, ili naraste do 10 m visine. Najviše se susreće u obliku polegnutog grma, čija nepravilan debla leže na zemlji ili kamenju. Grane su guste, sabljasto povijene prema gore.

Kora je crvenkastopepeljasta i tanka (oko 4 mm). Ljušti se u malim ljuskama.

Korijenov sustav nema žilu srčanicu. Bočni korijeni su brojni i jako razgranati, a šire se u promjeru i do 10 metara.

Pupovi su izduženo jajasti, jako smolasti. Ljuske pupoljaka su svijetlocrvene.

Četine (iglice) su duge 2 do 6 cm, te široke 1.5 do 2 mm. Tamnozelene su boje, jednobojne nalicu i naličju. Ukočene su i oštre, na rubovima fino nazubljene. Nalaze se u parovima u bijelom kožičastom rukavcu. Ostaju na granama 5-10 godina.

Muški cvjetovi su do 15mm dugi, žute boje. Ženski su cvjetovi okruglasti, plavičasti, većinom u grupama od 2 ili 3. Cvate u lipnju i srpnju.

Šišarke (češeri) su u mladosti plavičaste, a kasnije smeđe, okruglaste, 2-7 cm duge i do 2.5 cm široke, sjedeće. Apofiza je rombična ili kvadratična sa crnkasto oivičenom grbicom (pupkom). Dozrijevaju u proljeće, treće godine.

Sjeme je jajoliko, sivosmeđe boje, do 5 mm dužine, sa 2-3 puta dužim krilcem. Mlada biljčica klije sa 3-8 supki.

StaništeUredi

Priloagođena je na ekstreme surove planinske klime na gornjoj granici šume i drveća.

Nastanjuje subalspki i alpski pojas, gdje na granici šumske vegetacije obrazuje posebnu vrlo karakterističnu zajednicu klekovine bora (Pinetum munghi). U sjevernom dijelu areala naseljava i tresetišta. Dopire do 2600 m visine.

Može ju se naći u srednjoj i južnoj Europi. U širokom arealu se javlja nekoliko varijeteta i formi. Na Dinaridima je najčešći Pinus mugo var. mugo, na alpama i Sudetima Pinus mugo var. pumilio, a na Pirinejima i zapadnim Alpama Pinus mugo var. uncinata.

IzvoriUredi

Atlas drveća i grmlja, Čedomir Šilić

Vanjske povezniceUredi

Ostali projektiUredi

 U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Planinski bor
 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Planinski bor
 Wikivrste imaju podatke o: planinskom boru