Pilip, narodno muško ime nastalo od imena Filip promjenom glasa "f" u glas "p". Zabilježio ga je Vuk u Srpskom rječniku s napomenom da se govori u Lici te Daničić u "Rječniku iz književnih starina srpskih" s potvrdom iz XII. vijeka. Potom je zabilježeno u "Dečanskim hrisovuljama" (Pilip Kalimanić, Pilip Družilović), u Kukuljevićevim "Povijestnim spomenicima južnih Slavena" (pop Pilip, Pilip vojvoda), u srpskim narodnim pjesmama koje je skupio Vladimir Krasić (1880, Pilip serdar) itd. U novije vrijeme ime je potvrđeno, na primjer, u Svetom Roku.

Šimundić donosi mnogo izvedenica iz tog imena: Pilipac, Pilipaš, Pilipenda, Pilipina; Pija, Pijo; Pila, Pile, Pilo, Pileta, Pilica, Pilidža, Piliš, Pilko; Pilja, Piljo, Piljetina; Pipa, Pipe, Pipo. Od tog imena nastala su i neka prezimena: Pilip, Pilipac, Pilipić, Pilipov, Pilipovski, Pilipović te žensko ime Pilipa. Ime Pilipenda poznato je iz djela Sime Matavulja.

Od imena Pilip nastali su i nazivi mahala Pilipovac "u Bosni u okružju bihaćkom" i Pilipovo u "okružju tuzlanskom", a od prezimena Pilipović naziv dva sela u Bosni, "jedno u okružju sarajevskom, drugo u tuzlanskom". (ARJ)

Napomena: Po ER5 Pilip je ime bjeloruskog književnika Pestraka. Provjera u "Općoj enciklopediji" i "Sovjetskom encikl. rječniku" pokazala je da se taj književnik zove Filipp Semjonovič Pestrak.