Peti leptir (knjiga)

Peti leptir je roman Uroša Petrovića, prvi put objavljen u izdavačkoj kući Laguna 2007. godine. Pisan u maniru mistične fantastike, smatra se prvim horor romanom namenjenom deci na srpskom jeziku. Radnja prati odrastanje dečaka iz sirotišta, koji stupa u kontakt sa onostranim i biva upleten u mračnu, nepredvidivu igru sa tajanstvenim ljudima, duhovima i providnim leptirima.

Peti leptir
Korice knjige (izdavaštvo Laguna)
Autor(i)Uroš Petrović
IlustratorŽarko Drinčić
Ilija Melentijević
Jeziksrpski (original)
Žanr(ovi)fantastika
dečja književnost
IzdavačLaguna
Datum izdanja2007.

Knjiga je dobila nagradu Zmajevih dečjih igara „Rade Obrenović“ za najbolji roman za decu i mlade, a po njoj je snimljena radio drama koja je premijerno emitovana na prvom programu Radio Beograda 19. maja 2013. godine.

Po romanu je 2014. godine snimljen i dugometražni igrani film u trodimenzionalnoj tehnologiji, što ga čini prvim 3D filmom u istoriji srpske kinematografije. Svečana premijera ovog filma održana je 23. decembra 2014. godine u Sava Centru, što je ujedno bila i prva 3D projekcija prikazana u istoriji najveće srpske bioskopske dvorane.

Radnja uredi

Napeta, uzbudljiva i nepredvidiva priča o naglom odrastanju dečaka beogradskog sirotišta, koji otkriva da nije povezan samo sa tajanstvenim ljudima i njihovim duhovima, već i sa čudesnim, providnim leptirima. Dečak, koji je, saznajemo sasvim uzgred, traktoru i bez ikakvog traga o roditeljima, poseduje samo ime, koje mu je dala uprava doma, ranac, u kome sabira svoja malobrojna, ali tim značajnija dečja balga i drangulije, i hrabrost i maštu. Među domskim štićenicima „sudbinom nateranim na rano sazrevanje” on u početku nema prijatelja, kao ni zaštitnika ili pomagača među odraslima. „Najusamljeniji od svih”, beži iz doma, vođen igrom nagoveštaja. On odlazi iz Beograda nakrivljenim prigradskim autobusom i smešta se u napuštenu radionicu, na kraju mesta, koja nosi isti broj kao i autobus kojim je napustio Beograd...

U Aleksin život ulazi onostrano. Ritual tešenja u kome dečak češlja sam sebe da utrne, kako bi bar načas sam sebe obmanuo da ga češlja majka, otvara komunikaciju sa svetom duhova. Isečena slova lepe se na plastični češalj i dečak otpočinje sablasni razgovor s klinički mrtvim starcem, deda Dušanom. Prividno sve se iz samoće i nesreće izokreće u zajedništvo i sreću: dečak budi starca iz kome, a starac, predstavljajući se kao deda, usvaja dečaka. Deda Dušan, koji nekim čudom zna čak i to kakav je džemper nosila beba koju su doneli u dom, travar i znalac čajeva, postavlja svom usvojenom unuku neobičan zahtev. Da, ako on umre odmah pozove advokata Jovicu Vuka...

U priču se upliće i duh šumara Alekse V. Jakšića, nekadašnjeg saradnika Josifa Pančića, koji je, tokom stogodišnjeg neživota u Međustanici, naučio da pravi prelepe mozaike od lišća, baba Sara, kojoj čežnja za venčanicom ostavljenom na šarenom svetu ne dozvoljava da iz limba Međustanice ode u smrt, tajanstveni Zlodolci, kaluđeri, Ivan Grozni i psi skitnice vođeni sablasnim moćima Jovice Vuka, tarski vuk i divlje svinje... Čitav jedan, živopisan, maštovit i jeziv svet s kojim dečak mora da se izbori uz pomoć duha imenjaka i novostečenih prijatelja - domaca.[1]

Nagrade uredi

Reference uredi

  1. (sh) Uroš Petrović: (Peti leptir, Laguna: dr. Ljiljana Pešikan-Ljuštanović). str. 116-117.

Spoljašnje veze uredi