Peteranec

Peteranec
Peteranec;
	; Grb
Osnovni podaci
Gradonačelnik	Ivan Pakasin
Županija	Koprivničko-križevačka
Stanovništvo
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021)	2.848
Geografija
Koordinate	46°11′N 16°53′E / 46.19°N 16.89°E
Površina	51,77 km²
	Peteranec Peteranec na karti Hrvatske
Ostali podaci
Poštanski kod	48321 Peteranec

Koordinate: 46° 11′ 24" SGŠ, 16° 53′ 24" IGD Peteranec je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.

ZemljopisUredi

Općina se sastoji od tri sela: Peteranec, Sigetec i Komatnica.

StanovništvoUredi

Uglavnom poljoprivredno, no u novije vrijeme se mijenja sastav stanovništva. Pojačani procesi deagrarizacije u selu Peteranec.

UpravaUredi

Postoji općina. Predsjednik općinskog vijeća (načelnik) je Ivan Pakasin.

PovijestUredi

Najstariji nalazi iz ranog eneolitika - Seče kultura (3500. - 3200. godine prije Krista) pronađeni južno od Petraranca blizu sela Koprivnički Bregi. Prvo spominje srednjovjekovne župne crkve Sv. Petra je 1267. Kasnije se spominje istoimeno selo nastalo na mjestu prijelaza preko rijeke Drave. Peteranec je dobio ime po crkvi i župi Sv. Petra. Selo je stradalo u osmanskim prodorima sredinom 16. st. Obnovljeno je poč. 17. st., a župa je ponovo utemeljena 1789. Do sred. 18. st. sastavni je dio Koprivnčkog vlastelinstva (tzv. Provincijala), a tada je pripojeno Vojnoj krajini gdje ubrzo postaje satnijskim središtem Đurđevačke pukovnije te školskim središtem za Peteransku i Sokolovačku satniju. God. 1765. proglašen je slobodnim krajiškim vojnim komunitetom, ali je ubrzo izgubio povlastice te je vraćen u rang seoskog naselja. Od 1871. do 1875. središte je istoimenog kotara, a potom velike općine koja je obuhvaćala istočni dio koprivničke Podravine. Kasnije je kotar Peteranec pripojen kotaru Koprivnica. Između dva svjetska rata spada u najnajprednija podravska sela s knjižnicom od 2500 svezaka i razvijenim društvenim životom. Stagnira nakon II. svjetskog rata, pogotovo od 1955. kada prestaje biti općinskim središtem do 1993. kada je ponovo postalo općinskim središtem. Poznata manifestacija je Galovićeva jesen (održava se tradicionalno od 1994. )