Perikard, srčana kesa, srčana ovojnica, (lat. pericardium), je serozno-fibrozna membarna (ovojnica) u obliku kese (torbe), koja sa spoljne strane omotava srce i odvaja ga od ostalih organa središnjeg dela grudne duplje (medijastinum). Glavna uloga perikarda je da pokrivajući srce, štiti ovaj tako važan organ u telu, od raznih unutrašnjih i spoljnih uticaja.[1][2]

Perikard
Posteriorni zid pericarda
Poprečni presek grudnog koša.
Latinski Pericardium
Gray's subject #137 524
Arterija Pericardiacophrenic artery
Živac Phrenic nerve
MeSH Pericardium

Anatomija uredi

 

Perikard ima oblik obrnutog konusa (čija je baza na donjoj strani), i koji svojim donjim delom široko naleže na dijafragmu sa kojom je čvrsto povezan perikardiofreničnim ligamentom. Anatomsku građu perikarda (srčane kese), čine sledeći delovi; [3]

  • Visceralni perikard (koji se naziva i unutrašnji perikard ili epikard)
  • Parijetalni perikard (spoljašnji parijetalni perikard ili perikardijum).
  • Perikardna šupljina (međuprostor) koji se nalazi između visceralnog i parijeltalnog perikarda i ispunjena je malom količinom tečnosti, koja omogućava da slojevi srčane kese bez trenja klize jedan preko drugog za vreme srčane aktivnosti. Ova šupljina koja se nalazi između listova perikarda naziva se i virtuelnom jer se u zdrave osobe ona ne vidi ali se u slučaju zapaljenja srčane maramice znatno uvećava. NJeno povećanje izaziva glavni simptom bolest perikarda, oštar bol u levoj strani grudnog koša.

Između dva sloja perikarda obično se nalazi oko 20 do 50 ml serozne sveto ružičaste tečnosti, (koja se naziva i likvor perikarda) i koja deluje kao mazivo.

Perikard se nalazi u središnjem delu grudne duplje (medijastnum) i prostire se od velikih krvnih sudova (gore) do dijafegme (dole,) od prednjeg zida grudnog koša (napred) do jednjaka (pozadi), od levog plućnog krila (levo) do desnog plućnog krila (desno)

Fiziološka uloga perikarda uredi

Uloga perikarda je pre svega zaštita srca od raznih uticaja, i ogleda se u sledećem;[4][5]

  • prisutnom tečnošću u prostoru između dva sloja perikard, stvara prostor, koji srcu omogućava normalne pokrete uz nizak koeficijent trenja,
  • preko svojih snažnih veza sa srcem, dijafragmom i plućnom maramicom, obezeđuje da se srce uvek nalazi u stabilnoj poziciji,
  • sprečava, naglo širenje komora kod napora ili hipervolemičnog opterećenja,
  • sprečava veće punjenje srčanih pretkomora za vreme sistole komora,
  • sprečava dislokacije srca za vreme naglih pokreta tela ili u toku povreda grudnog koša.
  • sprečava i ograničava, širenje infekcija sa pluća i plućne maramice na srce

Bolesti perikarda uredi

Glavni članak: Perikarditis

U kliničkoj praksi najčešće se sreće upala srčane ovojnice, poznata pod nazivom perikarditis (lat. pericarditis), čija je učestalost javljanja u brojnim obdukcijskim nalazima od 4 do 12 %.[4]

Perikarditis se najčešće javlja u sledećim kliničkim oblicima;

Prema etiologiji (uzroku) razlikujemo sledeće oblike perikarditisa;[4]

  • Perikarditis infekktivne etiologije.
  • Perikarditi u toku auto ili hiperimunih bolesti
  • Perikarditis u toku drugih bolesti.
  • Perikarditis izazvan drugim uzročnicima;
  • hemiperikard, izazvan krvarenjem u perikardnoj kesi,
  • postradiacioni perikarditis,
  • periarditis nakon kardiohirurških operacija,
  • idiopatski perikarditis

Perikarditis se vrlo retko javlja primarno već je najčešće u sklopu nekog drugog oboljenja (npr. lupusa) ili kao komplikacija osnovne bolesti (npr. srčani udar, uremija, tumori).

Pojava perikarditisa često je udržena sa upalom srčanog mišića (miokarditisom, endokarditisom ili pankarditisom), kao što je to slučaj kod reumatske groznice.[4]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. A.Benninghoff, D. Drenckhahn (Hrsg.): Anatomie. 16. Auflage. Urban & Fischer bei Elsevier, München 2004. Band 2. S.197–203.
  2. Susan Standring, ur. (2009) [1858]. Gray's anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice, Expert Consult. illustrated by Richard E. M. Moore (40 izd.). Churchill Livingstone. ISBN 978-0-443-06684-9. 
  3. Anterior Mediastinum na The Anatomy lesson Posećeno,06. marta 2010.(en)
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Popadić M., Liječenje bolesti srca, Svijetlost Sarajevo, 1987.
  5. Uwe Gille: Herz-Kreislauf- und Abwehrsystem, Angiologia. In: F.-V. Salomon u. a. (Hrsg.): Anatomie für die Tiermedizin. Enke-Verlag, Stuttgart 2004, S. 404–463.

Vanjske veze uredi